Samostalni preduzetnici u Republici Srpskoj, koji samostalnu djelatnost obavljaju kao osnovno ili dopunsko zanimanje, od 2025. godine poslovaće pod novim uslovima, uz više izdvajanje za doprinose, a dio njih moraće da plaća i veći porez. Ovo je suština izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u srijedu nakon ponoći, a koje stupaju na snagu 1. januara.
Sagledali smo šta to konkretno znači za samostalne preduzetnike:
Zakon o porezu na dohodak
Ukupan godišnji prihod malog preduzetnika umjesto dosadašnjih 50.000 KM, od 1. januara 2025. godine biće 100.000 KM, s tim da taj prihod obuhvata zbir prihoda tog preduzetnika i sa njim povezanih lica koja obavljaju istu samostalnu djelatnost. Povezanim licima smatraju se bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim preduzetnikom.
Čitaj više
IT preduzetnici se izborili za manji porez, računovođe i konsultanti na tankom ledu
Samostalni preduzetnici koji obavljaju djelatnosti iz oblasti informacionih tehnologija (IT) biće izuzeti iz kategorije profesionalnih djelatnosti.
09.12.2024
IT sektor protiv dodatnih nameta koje Vlada razmatra
Predložene izmjene zakona o doprinosima i o porezu na dohodak predstavljaju direktan udar na IT sektor, tvrde samostalni preduzetnici i ako Vlada RS ne popusti, najavljuju pokretanje postupka pred Ustavnim sudom.
04.12.2024
Samostalni preduzetnici: Vlada diže obaveze za skoro 50 odsto
Vlada RS uradila izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima. Preduzetnici ogorčeni, tvrde da će im novine povećati troškove za do 50 odsto.
02.12.2024
Novine za samostalne preduzetnike: Uvodi se periodični rad do devet mjeseci
Nacrt zakona o samostalnim preduzetnicima usvojen je u četvrtak u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
15.03.2024
Donji iznos poreza koji je mali preduzetnik dužan da plati podignut je sa 600 KM na 1.200 KM godišnje. To znači da će umjesto dosadašnjeg paušala od 50 maraka mjesečno, preduzetnici morati da plaćaju 100 KM mjesečno.
Međutim, izuzetak su najmanji preduzetnici čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM, i za njih je zadržan postojeći princip najnižeg iznosa poreza od 600 KM godišnje (50 KM mjesečno).
Ko ne može biti mali preduzetnik: računovođe, konsultanti...
Proširen je broj samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, a ista lica ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik. To znači da će ta zanimanja plaćati porez od 10 odsto na dobit, odnosno na razliku prihoda i rashoda.
Tu spadaju:
1. samostalne djelatnosti advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istaživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista, brokera,
2. računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje,
3. djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.
Među ovim zanimanjima bili su svrstani i samostalni preduzetnici koji se bave računarskim programiranjem, savjetovanjem o računarima i pripadajućim djelatnostima i informaciono uslužnim djelatnostima. IT zajednica bila je protiv toga i izvršila je pritisak te je Vlada popustila i amandmanom SNSD-a navedene djelatnosti obrisane su sa spiska onih koji ne mogu biti mali preduzetnici.
Oporezivanje nerezidenata
U zakon se dodaje novi član kojim se oporezuju nerezidenti. Porez na dohodak od samostalne djelatnosti koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem djelatnosti, odnosno pružanjem usluga, plaća se po odbitku od ukupne naknade, odnosno dohotka, po stopi od 10 odsto bez prava na priznavanje rashoda, ukoliko ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno.
Zakon o doprinosima
Zakonom o doprinosima samostalni preduzetnici (osnovna djelatnost) trenutno plaćaju doprinose na osnovicu koju čini najmanje 60 odsto prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, a ako tu djelatnost obavljaju kao dopunsku ili dodatnu, ne plaćaju doprinose.
Minimalna osnovica doprinosa od 2025. godine se postepeno povećava sa dosadašnjih 60 odsto prosječne bruto plate na 80 odsto prosječne bruto plate, tako da će u 2025. godini osnovica doprinosa iznositi 70 odsto, a od 1. januara 2026. godine iznosiće 80 odsto prosječne bruto plate u Republici.
Očekivana prosječna bruto plata u Republici Srpskoj za 2024. godinu je 2.150 KM, te su shodno tome preduzetnici izračunali očekivano povećanje doprinosa u 2025. godini, dok će iznos u 2026. godini zavisiti od iznosa bruto plate u 2025. godini.
Takođe, utvrđuje se obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a korisnici su prava na penziju, te za lica koja samostalnu djelatnost obavljaju kao dopunsku djelatnost, na osnovicu koja iznosi 30 odsto prosječne bruto plate u Republici. Ova lica su do sada bila u cijelosti oslobođena obaveze plaćanja doprinosa.
Lica koja djelatnost obavljaju kao dodatnu i dalje su izostavljena od obaveze plaćanja doprinosa, zbog činjenice da se radi o licima koja tu djelatnost ne mogu obavljati ličnim radom, već isključivo preko zaposlenih radnika.
Plaćanja doprinosa oslobađaju se lica koja ostvaruju pravo na penziju iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske ako ostvaruju primanja za rad u okviru neprofitnih organizacija koje se bave pružanjem socijalne pomoći.
Preduzetnici kažu da će doći do zatvaranja biznisa
Osim navedenih povećanja obaveza, preduzetnike koji imaju radnike čekaju i druga povećanja poreskih obaveza, kao i povećanje troškova vezanih za fiskalizaciju koja će do kraja januara 2025. obuhvatiti sve privrednike. "Sve to zajedno će povećati fiksne troškove preduzetnika. Opravdano je očekivati da će doći do zatvaranja preduzetničkih djelatnosti", poručili su preduzetnici prije usvajanja izmjena dva zakona.
Praksa pokazuje, dodali su, da je u prvoj godini poslovanja potrebno najmanje šest mjeseci do godinu dana da prihodi dostignu rashode poslovanja, što znači da u tom periodu poslovanje nije samoodrživo i zahtijeva angažovanje ušteđevine ili kroz pozajmice od drugih fizičkih lica, jer takva lica teško dobijaju kredite.
"Sigurni smo da je dosadašnje odsustvo doprinosa za dopunsko zanimanje dovelo do ekspanzije preduzetništva u Republici Srpskoj, tako da je veoma vjerovatno da će nove obaveze i uvećanje obaveza negativno uticati na preduzetništvo u našoj zemlji", poručuju preduzetnici.