Samostalni preduzetnici: Vlada diže obaveze za skoro 50 odsto

Samostalni preduzetnici u Republici Srpskoj ogorčeni su namjerom Vlade da za jedne uvede, a za druge podigne stopu doprinosa, kao i da proširi obuhvat onih koji ne mogu biti mali preduzetnici. Vlada razlog za izmjene pravila poslovanja obrazlaže time da mnogi samostalni preduzetnici zarađuju više od realno prikazanog stanja te da veći dio kolača treba da ide i u javnu kasu. Preduzetnici tvrde da će im novine otežati poslovanje, povećati troškove za do 50 odsto i u konačnici dovesti do gušenja preduzetništva.

Naime, preduzetnici su u više navrata tražili izmjenu Zakona o porezu na dohodak i da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika umjesto dosadašnjih 50.000 KM bude povećan na iznos od 100.000 KM. Ovo se nametalo kao logično kada je pomjeren prag za ulazak u PDV sistem, koji je takođe podignut na 100.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zahtjev preduzetnika, napravila Analizu poreskog opterećenja preduzetnika, na osnovu koje je odlučila da mijenja i druge odredbe Zakona o porezu na dohodak, kao i Zakon o doprinosima.

Radne verzije izmjene zakona nisu u formi Nacrta, pa nema ni eventualne javne rasprave. Akti su izrađeni u formi Prijedloga koji bi išli po hitnoj proceduri na usvajanje u parlament, što je dodatna otežavajuća okolnost za preduzetnike da reaguju i pregovaraju s Vladom.

ZAKON O DOPRINOSIMA

Zakonom o doprinosima samostalni preduzetnici (osnovna djelatnost) plaćaju doprinose na osnovicu koju čini najmanje 60 odsto prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, a ako tu djelatnost obavljaju kao dopunsku ili dodatnu, ne plaćaju doprinose.

U Vladi navode da se izmjenom Zakona osnovica diže na 80 odsto prosječne bruto plate, kao i da se utvrđuje obaveza plaćanja doprinosa i za lica koja samostalnu djelatnost obavljaju kao dopunsku ili dodatnu u istom iznosu, kao i za radnike koji obavljaju dopunski rad. 

Argumentuju to podacima da je minimalna osnovica (810,60 KM) utvrđena 2015. godine, kada je prosječna bruto plata bila 1.351 KM, dok je minimalna plata bila 370 KM neto. Sada su ti iznosi, dodaju, znatno viši.

"Odredba o minimalnoj osnovici od 60 odsto prosječne bruto plate je bila viša od najniže osnovice do ove godine u kojoj je najniža plata (koja predstavlja i najnižu osnovicu doprinosa) 900 KM neto, odnosno, 1.344 KM bruto, dok 60 odsto prosječne bruto plate koja će za ovu godinu iznositi oko 2.150 KM iznosi 1.290 KM, što čini osnovicu doprinosa za nosioce samostalne djelatnosti nižom od najniže osnovice u Republici", ističu u Vladi.

Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)

 

Takođe, dodaju u Vladi, izjednačavaju se lica koja ostvaruju prihod dopunskim radom, samostalnim ili nesamostalnim. Radi se u oba slučaja o licima koja maksimalno do četiri sata dnevno obavljaju rad kao dopunski. Dosadašnje rješenje, kojim lica koja samostalno obavljaju rad ne plaćaju doprinose, mijenja se tako da i ta lica plaćaju doprinos za PIO na osnovicu koja iznosi 50 odsto osnovice koja je utvrđena za nosioce samostalne djelatnosti koji tu djelatnost obavljaju kao osnovnu.

Na kraju su izračunali da će povećanje osnovice sa 60 na 80 odsto donijeti u Budžet RS dodatna 22 miliona KM, a oporezivanje samostalnih preduzetnika (dopunski ili dodatni rad) značiće i oko 10 miliona KM više u javnoj kasi.

Preduzetnici: Motiv Vlade je punjenje Budžeta

Upravo je punjenje budžeta motiv Vlade, odgovaraju preduzetnici, a ne suštinsko sagledavanje stanja. Tvrde da će povećani troškovi dovesti u pitanje opstanak mnogih malih biznisa koji uspijevaju da posluju upravo zbog manjeg opterećenja.

Očekivana prosječna bruto plata u Republici Srpskoj za 2024. godinu je 2.150 KM, te su shodno tome preduzetnici izračunali očekivano povećanje doprinosa u 2025. godini.

Povećanje doprinosa za 2025. godinu u odnosu na 2024. godinu je oko 48 odsto, što je neopravdano prenaglo povećanje, naglašavaju preduzetnici s kojima je Bloomberg Adria razgovarala, a koji su primjedbe uputili Vladi.

"Osim ovog povećanja, preduzetnike koji imaju radnike čekaju i druga povećanja poreskih obaveza, kao i povećanje troškova vezanih za fiskalizaciju koja će do kraja januara 2025. obuhvatiti sve privrednike. Sve to zajedno će povećati fiksne troškove preduzetnika. Opravdano je očekivati da će doći do zatvaranja preduzetničkih djelatnosti", poručuju.

Građani u preduzetništvo kreću najčešće kao nezaposlena lica, osnivajući djelatnost kao osnovno zanimanje. Isto tako, zaposleni građani dopunsku djelatnost pokreću najčešće da bi poboljšali svoj ekonomski status ili testirali poslovnu ideju sa ciljem prelaska na osnovno zanimanje.

"Praksa pokazuje da je u prvoj godini poslovanja potrebno najmanje šest mjeseci do godinu dana da prihodi dostignu rashode poslovanja, što znači da u tom periodu poslovanje nije samoodrživo i zahtijeva angažovanje ušteđevine ili kroz pozajmice od drugih fizičkih lica, jer takva lica teško dobijaju kredite", kažu preduzetnici.

"Sigurni smo da je dosadašnje odsustvo doprinosa za dopunsko i dodatno zanimanje  dovelo do ekspanzije preduzetništva u Republici Srpskoj, tako da je veoma vjerovatno da će nove obaveze i uvećanje obaveza negativno uticati na preduzetništvo u našoj zemlji", poručuju preduzetnici.

ZAKON O POREZU NA DOHODAK

U Republici Srpskoj fizička lica koja samostalno obavljaju djelatnost obveznici su poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. 

Pravo na status malog preduzetnika mogu steći oni koji se bave jednom od 450 različitih privrednih djelatnosti. Prag za ostvarivanje statusa malog preduzetnika iznosi 50.000 KM, a poreska osnovica je ukupan prihod na koji se plaća porez po stopi od dva odsto, a ne manje od 600 KM godišnje.

Ostali obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju porez na dohodak na poresku osnovicu koja predstavlja prihod umanjen za rashode po stopi od 10 odsto.

"Uočena je pojava da kada samostalni preduzetnik u toku godine ostvari ukupan prihod blizu trenutno propisanog graničnog iznosa od 50.000 KM, prestaje registrovati prihod do kraja poreskog perioda kako ne bi izgubio status malog preduzetnika, dok njegovi članovi porodice ili lica na istoj adresi, dakle povezana lica, registruju istu djelatnost i počnu da prijavljuju prihode od te djelatnosti iako je faktički ne obavljaju, dok prvoregistrovani faktički obavlja djelatnost", navode u Vladi.

Na ovaj način se, dodaju, izbjegavaju poreske obaveze i iz tog razloga u ukupno ostvareni prihod Vlada namjerava da ubroji i zbir prihoda preduzetnika i s njim povezanih lica koja obavljaju istu samostalnu djelatnost.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Programeri i druga zanimanja više neće moći da budu mali preduzetnici

U Vladi navode da je pojava da određeni visoko plaćeni poslovi, odnosno zanimanja, kao što su poslovi računarskog programiranja, savjetovanje i slično, umjesto angažmana radnog odnosa i isplate ličnih primanja, registruju samostalnu djelatnost malog obima, koji ima znatno manje poresko opterećenje od ličnog primanja.

Na taj način, tvrde u Vladi, izbjegavaju se zakonske odredbe te se umanjuje prihod budžeta i fondova. "Uočen je i scenario po kojem se lice angažuje u radni odnos s punim radnim vremenom prijavljen na određeni iznos ličnog primanja ili platu, a ostatak sredstava je prijavljen kao dohodak od samostalne djelatnosti malog preduzetnika", dodaju u Vladi navodeći razliku u porezima koji se tada plaćaju.

Ta lica, prema načelu fakticiteta, nisu samostalni preduzetnici, dodaje Vlada, jer obavljaju najveći dio poslova po nalogu jednog ili nekoliko nalogodavaca (što je klasična odlika zaposlenog lica odnosno nesamostalnog rada), a fakture za izvršeni posao izdaju tom nalogodavcu jednom mjesečno u sličnim ili istim iznosima, konstantno tokom cijele godine.

"Navedeno dovodi do značajnog izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa koji bi se trebali uplaćivati da je sve prijavljeno kao lično primanje, što posljedično stvara nelojalnu konkurenciju licima koja uredno posluju i plaćaju poreske obaveze prema stvarnom angažmanu lica", dodaju u Vladi.

Predloženim izmjenama Zakona proširen je i broj samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, te ista lica ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik. Tu spadaju: 1. samostalne djelatnosti advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istaživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista, brokera, 2. samostalna djelatnost računarskog programiranja, savjetovanje o računarima i pripadajuće djelatnosti, informacione uslužne djelatnosti, 3.  računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, 4. djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.

 

Primjedbe na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak

Izmjenama je predviđeno smanjenje broja djelatnosti koje mogu biti dio sistema malog preduzetnika, što, dodaju preduzetnici, takođe može rezultirati padom broja preduzetnika koji su se do sada odlučivali na preduzetništvo i samozapošljavanje zbog jednostavnijeg i povoljnijeg poreskog tretmana.

Takođe, sabiranje prihoda preduzetnika i prihoda s njim povezanih lica koja obavljaju istu djelatnost (bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, braća, sestre i lica u tazbinskom srodstvu u prvom stepenu) izazvaće brojne nelogičnosti, te dovesti do kolizije s drugim zakonima koji regulišu prava privatne svojine.

Kao primjer, preduzetnici navode braću i sestre koji imaju odvojene porodice i ne žive na istoj adresi, a obavljaju istu djelatnost; roditelj i dijete koji se bave istom djelatnošću na različitim i udaljenim lokacijama; bivši supružnici koji su još formalno u braku, koji se bave istom djelatnošću... Postavlja se pitanje ko će i kako utvrđivati ispunjenost ovog uslova, naglašavaju i smatraju da se uslov vezan za zbir prihoda s povezanim licima mora ukinuti.

Preduzetnici traže odgađanje izmjena koje destimulišu preduzetništvo

Preduzetnici zaključuju da Analiza Ministarstva finansija, na osnovu koje su nastali prijedlozi izmjena zakona, sadrži određene nelogičnosti i kontradiktornosti.

"Ukazuje se na potrebu približavanja poreskog opterećenja malih preduzetnika, velikih preduzetnika i pravnih lica, ali se pritom zanemaruje suštinska razlika između malih i velikih biznisa. Mali preduzetnici su uglavnom zasnovani na ličnom radu vlasnika, bez složenih sistema i s ograničenim resursima, dok pravna lica imaju razrađene sisteme s podjelom poslova i značajnijim finansijskim kapacitetima. Mali preduzetnici obično opslužuju lokalna tržišta s ograničenim obimom prihoda, što ih čini znatno ranjivijim na povećanje poreskih i drugih troškova" ističe se u Primjedbama preduzetnika.

Dalje, dodaju da Analiza priznaje da su mali preduzetnici ključni za samozapošljavanje i testiranje poslovnih ideja, ali predložene mjere, poput povećanja osnovice za obračun doprinosa i nameta za dopunske djelatnosti, destimulišu preduzetništvo.

"Takođe, uvođenje ograničenja za povezana lica neadekvatno adresira glavni problem – prenizak prag oporezivanja koji nije prilagođen inflaciji, što je u prošlosti podsticalo manipulacije. Uz to, argument o gubicima doprinosa zbog trenutnog sistema nije potkrijepljen jasnim dokazima i argumentima o tome kako će predložene izmjene konkretno doprinijeti smanjenju sive ekonomije ili povećanju formalne zaposlenosti", naglašavaju preduzetnici.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Osim toga, Analiza zanemaruje uticaj predloženih izmjena na IT sektor, marketinške djelatnosti i druge djelatnosti koje unose prihode u Republiku Srpsku zahvaljujući povoljnim poreskim uslovima. Povećanje obaveza moglo bi dovesti do gašenja tih djelatnosti ili premještanja poslovanja van Republike Srpske, dodaju.

"Shodno mogućim negativnim efektima povećanja obaveza, analiza je trebalo da sadrži i projekciju pada prihoda od poreza i doprinosa zbog gašenja preduzetničkih djelatnosti, koje dovodi i do povećanja broja nezaposlenih lica i shodno tome stvaranja finansijskih opterećenja za budžet Republike Srpske po tom osnovu", poručuju preduzetnici.

Predlažu povećanje praga za status malog preduzetnika na 100.000 KM, uz odgađanje drugih izmjena koje destimulišu preduzetništvo, sve dok se ne sprovede detaljna analiza njihovih efekata.

"Naglo i neopravdano povećanje obaveza može rezultirati padom broja preduzetnika, te destimulisati preduzetništvo", kategorični su preduzetnici i vjeruju da će razmatranje njihovih primjedbi doprinijeti formiranju izbalansiranijih zakonskih rješenja koja će podstaći preduzetništvo i osigurati stabilnost poreskog sistema.