Freelanceri u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) diskriminisani su u odnosu na ostale poreske obveznike jer uplaćuju doprinose, a zauzvrat nemaju prava koja iz doprinosa proizilaze, zbog čega su se žalili Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
Udruženje Freelance u BiH je ukazalo na sistemsku diskriminaciju koja se vrši primjenom Zakona o doprinosima i Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa u FBiH. Smatraju da odredbe navedenih akata nisu usklađene s Ustavom Federacije BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Evropskom socijalnom poveljom.
Zakon o doprinosima dovodi u nejednak položaj lica koja ostvaruju primanja od druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada (gdje spadaju i freelanceri) i lica u radnom odnosu.
Freelanceri plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje od četiri odsto, kao i doprinos od šest odsto za penzijsko i invalidsko osiguranje, a nemaju mogućnosti pristupa pravima u slučaju kada nastupi neki od osiguranih slučajeva (npr. bolest, otkaz, invalidska penzija, starosna penzija).
Pored toga, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju propisuje da osobama koje su zaposlene po osnovu ugovora o radu, a plate doprinose po osnovu ugovora o djelu ili drugog vida obavljanja samostalne djelatnosti, ti doprinosi neće ulaziti u osnovicu, odnosno imaju obavezu plaćanja osiguranja iz kojeg neće ostvarivati prava.
"Dakle, kumulacija obaveznih doprinosa, a da se svi ne uzimaju u obračun osnovice, nije pravična, zbog čega je neophodno u osporenim odredbama Zakona o doprinosima ukinuti obavezu plaćanja doprinosa po više osnova", navode u Udruženju.
Babić Đaković: Šest godina ukazujemo na nepravdu
Predsjednica Udruženja Elena Babić Đaković za Bloomberg Adriju kaže da Udruženje na ovu nepravdu ukazuje od dana osnivanja.
"Skoro šest godina vlast nas ignoriše. Iako svi znaju za taj problem i svima smo ukazali na potrebne izmjene propisa, tražili prava, izmjene zakona, pozivali na sastanke, odgovora nema. Neće ništa da učine. Do sada nijedna vlast, ni prošla, ni sadašnja, ništa nije učinila da riješi ovaj problem", ističe Babić Đaković.
Elena Babić Đaković (privatna arhiva/ustupljena fotografija)
Iz Udruženja naglašavaju da zakonodavac ne smije bez razumnog obrazloženja ni po osnovu bilo kojeg statusa različito tretirati građane u analogno sličnim situacijama.
Podaci Poreske uprave FBiH, dodaju, pokazuju da se radi o enormnim iznosima koji se plaćaju u vanbudžetske fondove i kojima imaju pristup svi osiguranici po principu solidarnosti i uzajamnosti, osim onih koji zaista vrše uplate u njih i koji se ne smatraju osiguranicima u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju.
"Važeći Zakon o doprinosima i novi prijedlozi u najavi predstavljaju odraz neinformiranosti Vlade FBiH i zakonodavca o promjenama na tržištu rada BiH, koje su naročito došle do izražaja za vrijeme pandemije. Zbog tehnološkog razvoja, prilagođavanja pandemiji i u konačnici globalizacije, razvili su se novi oblici rada i sve više firmi (stranih naročito) koristi outsourcing i angažuje nezavisne ugovarače (samozaposlene osobe) iz BiH", ističu u Udruženju.
Navedene pojave u poslovnoj praksi zahtijevaju i drugačije uređenje radnih i drugih odnosa u okviru kojih se obavlja rad na državnom, regionalnom i međunarodnom nivou.
Ministarstvo tvrdi da nema diskriminacije
Institucija ombudsmena je zatražila izjašnjenja nadležnih institucija na žalbe Udruženja, a iz Federalnog ministarstva finansija su odgovorili da će u narednom periodu prilikom izrade novog Zakona o doprinosima pomno analizirati sve pristigle primjedbe i sugestije u cilju iznalaženja najboljeg zakonskog rješenja kojim će se regulisati ovo pitanje.
Još tvrde da odredbe Zakona o doprinosima nisu diskriminirajuće, niti pitanja iz pritužbe trebaju biti predmet izmjena Zakona o doprinosima.
Advokatica Udruženja Emina Zahirović Pintarić u odgovoru navodi da ministarstvo ne uzima u obzir suštinsku nepravdu prema freelancerima.
"Freelanceri su obavezni plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje po stopi od četiri odsto (Zakon o doprinosima). Ipak, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, lica koja ostvaruju primanja od druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada nisu predviđena kao osiguranici koji mogu ostvarivati prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja po osnovu uplaćenih doprinosa. Ovo predstavlja očiglednu diskriminaciju jer freelanceri plaćaju doprinose bez mogućnosti ostvarivanja prava koja iz tih doprinosa proizlaze", navela je advokatica.
Dodaje da je preporuka Institucije ombudsmena da je potrebno istovremeno razmatranje i usvajanje izmjena ili novih prijedloga Zakona o doprinosima zajedno sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju kako bi se zaštitila prava freelancera u BiH. "Nepostupanje nadležnih institucija po ovoj preporuci dodatno potvrđuje postojanje sistemske diskriminacije".
Ilustracija (Depositphotos)
Komparativna Praksa
U komparativnoj praksi drugih evropskih zemalja, freelanceri koji plaćaju doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje uživaju prava iz tih osiguranja. Na primjer:
- Njemačka: Freelanceri koji plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje imaju pristup svim pravima iz zdravstvenog osiguranja, uključujući medicinsku brigu i bolovanja.
- Francuska: Freelanceri su uključeni u univerzalni sistem socijalnog osiguranja i uživaju ista prava kao i zaposleni radnici.
- Španija: Freelanceri plaćaju doprinose u okviru posebnog režima socijalnog osiguranja za samostalne radnike, što im omogućava pristup svim socijalnim pravima, uključujuči zdravstvenu zaštitu, penzije i naknade za nezaposlenost.
Sudska praksa
Ustavni sud FBiH je u presudi od 19. aprila 2023. godine utvrdio da su odredbe Zakona o doprinosima diskriminatorne jer prave očiglednu razliku između različitih kategorija osiguranja u analogno sličnim situacijama.
Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u nekoliko svojih odluka ističe važnost proporcionalnosti između doprinosa koje građani plaćaju i prava koja iz tih doprinosa proizlaze.
"Smatramo da je trenutni zakonski okvir diskriminatoran prema freelancerima jer im ne omogućava ostvarivanje prava proporcionalno visini uplaćenih doprinosa. Tražimo hitno usklađivanje zakona kako bi se otklonila sistemska diskriminacija i freelancerima omogućio pristup pravima koja im pripadaju", istakla je advokatica Zahirović Pintarić.
Nalaz i zaključak Ombudsmena za ljudska prava BiH
Prema Zakonu o doprinosima FBiH, obveznici doprinosa su:
- Fizička lica - rezidenti koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica - rezidenta FBiH;
- Lica koja ostvaruju primanja od drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada (ova kategorija obveznika obuhvata i freelancere).
U konkretnom slučaju status prve kategorije poreskih obveznika regulisan je Zakonom o radu FBiH, dok status druge kategorije nije. Važeće zakonodavstvo ne prepoznaje radne aranžmane koji ne podrazumijevaju postojanje klasičnog poslodavca.
"Činjenica je da obje kategorije, iako su istovremeno poreski obveznici, nemaju jednak pristup uslugama socijalne zaštite, dakle, ne uživaju prava na zdravstveno i penzijsko osiguranje na temelju uplaćenih doprinosa", navode ombudsmeni.
Ombudsmeni BiH (ombudsmen.gov.ba)
Druga kategorija (freelanceri, lica koja rade po osnovu ugovora o djelu) plaća doprinose i na temelju te činjenice ima "legitimno očekivanje" da će na određeni način i pod određenim uslovima ostvariti neki vid kompenzacije za svoje davanje. Slijedom navedenog "legitimno očekivanje" prerasta u pravo na imovinu u smislu članka 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju, imajući u vidu da uplaćena novčana sredstva predstavljaju imovinu uplatilaca. Naime, propuštanje označenih odgovornih tijela da regulišu status ove kategorije poreskih obveznika, dovodi do miješanja u njihovo pravo na imovinu zagarantovano člankom 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju.
"Umjesto da svim poreskim obveznicima pod određenim uslovima, na temelju njihovih davanja, i na principima solidarnosti, budu dostupne socijalne usluge, prava iz penzijskog i zdravstvenog osiguranja, freelanceri su u potpunosti lišeni tih prava".
Ombudsmeni smatraju da su institucije u obavezi regulisati status ovih lica, kako bi imali pravo na zdravstveno i penzijsko osiguranje na temelju uplaćenih doprinosa.
Skreću pažnju da ni pitanje zdravstvenog osiguranja lica koja obavljaju privremene i povremene aktivnosti od samostalnog ili nesamostalnog rada nije riješeno.
Imajući u vidu sve, zaključuju da je došlo do povrede prava na opštu zabranu diskriminacije te preporučuju Parlamentu i Vladi te ministarstvima zdravstva, finansija i rada i socijalne politike u FBiH da pristupe izmjenama zakona.
Šta treba uraditi
Neophodno je da nadležne institucije sačine prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju koji će biti usklađen s prijedlogom Zakona o doprinosima i kojim će se regulisati prava iz zdravstvenog osiguranja predmetne kategorije lica.
Takođe, potreban je prijedlog izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim će se regulisati prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja predmetne kategorije lica.
Ombudsmeni traže da se razmotri i mogućnost izmjena i trenutno važećih zakonskih odredbi Zakona o doprinosima kojima je takođe propisana obaveza uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje ove kategorije lica, pri čemu ne ostvaraju prava iz oblasti zdravstvene zaštite.
U roku od 30 dana od dana prijema preporuka (koje su date 4. septembra i nakon toga upućene institucijama), ombudsmeni traže izjašnjenje o preduzetim aktivnostima u cilju realizacije njihovih preporuka.
.webp){kind=icon}
