Proljetna sjetva započela zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima

Proljetna sjetva u Federaciji Bosne i Hercegovine zvanično započinje za desetak dana, međutim zbog povoljnih vremenskih uvjeta započela je već sada. 

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, mnoge parcele su već pripremljene za glavnu sjetvu, uz dostatnu količinu sjemenskog materijala i đubriva. Iako su cijene ostale na nivou prošlogodišnjih, i dalje su visoke.

"Isplaćeni su poticaji za prošlu godinu. Program poticaja za ovu kalendarsku godinu je završen. Do kantona je da počnu obračune", kazao je Bićo.     

U ovom periodu godine praktički se sije sve osim pšenice, koja je već posijana u jesenskoj sjetvi. Poljoprivrednici su aktivni i siju kukuruz, ostale žitarice te povrće. Bićo ističe da je proizvodnja u državi vrlo nekonkurentna i skupa, što rezultira visokim cijenama konačnih proizvoda. Uvozni proizvodi su često jeftiniji, iako ne dosežu isti nivo kvaliteta kao domaći.

"Kod nas su još mala izdvajanja za poljoprivredu, nije zaštićeno tržište, generalno poljoprivrednik nije zaštićen. Uvozna roba je dosta jeftinija jer se tamo više novca izdvaja za poljoprivrednu proizvodnju, čak imaju i poticaj za izvoz. Oni imaju visoko subvencioniranu proizvodnju kako zemlje iz okruženja tako i šire. U usporedbi s tim, naš proizvod je skup, bez obzira na to što je kvalitetniji. To je glavni razlog propadanja domaćeg proizvoda", kazao je.

Dodaje da, s obzirom na standard stanovništva - cijena prodaje robu. "Po svim mogućim sporazumima koji su potpisani, moguće je zaštititi domaću proizvodnju barem u određenom periodu tokom godine", kazao je Bićo.

Sugerira zabranu uvoza paradajza kako bi se potaknula prodaja domaćih proizvoda. Naglašava da će domaći paradajz uskoro biti spreman za berbu, s prvim plodovima mogućim već za mjesec-dva, posebno u Hercegovini, gdje se već pojavljuju i domaće jagode, što su vremenski uvjeti omogućili.

David Pejić

 

Naša država ima potencijal zadovoljiti veći dio potreba domaćeg stanovništva, ali za to je potrebna podrška države.

"Mogli bismo zadovoljiti barem 70-80 posto potreba stanovništva domaćom proizvodnjom, kad bi se država pozabavila time. Imamo dovoljno površina za sjetvu, imamo dovoljno i vrijednih ljudi, samo što oni hoće da budu i adekvatno plaćeni za svoj rad. Oni žele sigurno tržište za svoje proizvode, neće oni da proizvode pa da bacaju proizvode, što se kod nas često dešava", kaže on.

Naglašava nelogičnost u situaciji gdje domaći paradajz košta 1,20 KM u proizvodnji, ali se uvozi po nižoj cijeni od jedne KM.

Proizvodnja mlijeka

Za proizvodnju mlijeka kaže da je u blagom porastu u odnosu na prošlogodišnju proizvodnju, i poticaj je dobar, ali otkupna cijena nije najbolja, pa su proizvođači mlijeka na 'pozitivnoj nuli'.  

"Poticaji za proizvodnju mlijeka su odlični, malo ih gdje ima takvih u svijetu. Pravno lice i ove godine ima 42 feninga poticaja po litru, to je dobro. Problem je cijena po kojoj se mlijeko otkupljuje, tako da se tim poticajem 'pokrivaju' troškovi proizvodnje", dodao je.

Objašnjava kako se otkupna cijena mlijeka kreće od 75 feninga do jedne KM, a proizvođača litar mlijeka košta (samo što se pomuze u štali) 1,10 KM. Tu razliku namiruje poticaj. "Nije to još na nivou na kojem bi trebalo da bude, ali može se opstati što se tiče mlijeka".