.webp){kind=icon}
U drugom kvartalu ove godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini bilježi blag rast uz istovremeno smanjenje broja nezaposlenih. Također je smanjen i broj osoba izvan radne snage.
Tako u BiH radnu snagu trenutno čini 1,3 miliona osoba od kojih je 86,9 posto zaposlenih i 13,1 posto nezaposlenih. U poređenju s prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,8 posto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 0,7 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Stopa zaposlenosti u BiH je 41,2 posto, dok je stopa nezaposlenosti 13,1 posto.
Posmatrajući spolnu strukturu radne snage u BiH, 61 posto su muškarci, a 39 posto su žene. Situacija je drugačija kada je riječ o osobama izvan radne snage, gdje su 62,2 posto žene. Muškarci čine i 62,7 posto zaposlenih naspram 37,3 posto žena.
Osim što žene čine manji udio u ukupnom broju zaposlenih, one se suočavaju i s nižim platama za isti rad u odnosu na muškarce.
Prema izvještaju "Razotkrivanje nepravilnosti i rodno okruženje u Bosni i Hercegovini", u našoj zemlji bruto nacionalni dohodak (BND) po ženi iznosi oko 19.457 KM, dok je BND po muškarcu znatno veći i iznosi oko 36.189 KM. Ovo rezultira time da žene zarađuju samo 53,7 posto dohotka muškaraca u zemlji.
"Zanemaruje se činjenica da mnoge žene obavljaju neplaćeni rad, poput brige o djeci, starijim i ugroženim osobama, što često ostaje nedovoljno izvještavano i zanemareno", navedeno je.
Jednake mogućnosti na papiru
Pandemija i inflacija dodatno su otežale finansijsku situaciju ženama. Prema istraživanju UNDP-a i UNICEF-a (2022), znatno veći postotak žena (55,5 posto) doživljava pogoršanu finansijsku situaciju u poređenju s muškarcima (44,9 posto), a 13,5 posto žena prijavljuje smanjene doznake iz inostranstva, dok to čini samo osam posto muškaraca. Ovi statistički podaci jasno pokazuju da, iako na papiru žene imaju jednake mogućnosti i prava na jednaku platu, u praksi su one nepravedno zapostavljene na tržištu rada, što im smanjuje ekonomske beneficije.
Najveći udio radne snage čine oni starosne dobi od 25 do 49 godina, čak 66,5 posto, koji također dominiraju i u strukturi zaposlenih.
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi u ukupnoj radnoj snazi, kao i ukupno zaposlenima, dominiraju oni sa završenom srednjom školom, ali dominiraju i u ukupnom broju nezaposlenih osoba.
Skoro 87 posto zaposlenih su zaposlenici, a najveći broj radi u uslužnim djelatnostima, industriji i građevinarstvu te poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu. Oko 12 posto zaposlenih čine samozaposleni, a ostatak su neplaćeni pomažući članovi.
Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje, za Bloomberg Adria TV je rekao kako bismo trebali otvarati radna mjesta u sektorima gdje su plate više, kao naprimjer u IT sektoru, koji je pretekao finansijski sektor.
"Ono što je nama potrebno jesu aktivne politike zapošljavanja i aktivne politike prekvalifikacije radne snage, kako bismo kompanijama omogućili širenje na strana tržišta", zaključio je on.
Govoreći o nedostatku i uvozu radne snage, Muhović je kazao da je uvoz radne snage privremeno rješenje s obzirom na to da se prekvalifikacija ne može desiti preko noći.
''Imamo jedan dio neaktivnog stanovništva, posebno žena, i trebamo srednjoročne i dugoročne politike koje možemo aktivirati i da ovu populaciju relociramo na tržište rada'', dodao je Muhović.
Podizati svijest o poduzetništvu
Senajid Đozo iz Investicijske fondacije Impakt za Bloomberg Adria TV je kazao da posljednjih godina postoje neke pozitivne promjene na polju poduzetništva u BiH, što je svakako rezultat i ekonomskih reformi i globalizacije, olakšanog pristupa fondovima.
Nažalost, promjene se najviše dotiču industrija koje proizvode nisku ili eventualno srednju dodanu vrijednost, pa zbog toga i svjedočimo anemičnom rastu privrede u BiH.
"Sektor koji bi se izdvojio je sasvim sigurno sektor informacijskih tehnologija, koji se u posljednjim godinama najbrže razvijao u BiH i koji većinu svojih prihoda ostvaruje izvozom", rekao je Đozo.
Ono što je dodatno istakao jeste da je važno raditi na svijesti poduzetništva u BiH, reformama i bržoj administraciji, jer će to dodatno privući strane investicije.
"Jedna marka na domaćem tržištu jednaka je dvije na stranom", zaključio je Đozo.
Analitičari Bloomberg Adrije navode da su strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele najbržem rastu prosječnih bruto plata u Adria regiji u posljednjih barem 10 godina. Prema projekcijama, očekuje se da će nominalni rast bruto plata još neko vrijeme ostati u niskom dvocifrenom području, dok bi se usporavanje stopa rasta na jednocifreni nivo moglo dogoditi u 2024. godini.
''Demografske promjene u Adria regiji, kakve se događaju jednom u generaciji, dovele su do tolikog zatezanja tržišta rada da je gotovo nemoguće očekivati klasično povećanje nezaposlenosti u vremenima slabljenja ekonomske aktivnosti, barem do kraja decenije. To će podržati barem mali rast plata u budućnosti'', zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
