Fiskalna devalvacija, kao model fiskalne politike koji bi rasteretio rad kroz smanjenje poreza i doprinosa, a troškove prebacio na indirektne poreze poput PDV-a, već godinama izaziva pažnju ekonomskih stručnjaka u Bosni i Hercegovini. Ipak, ova ideja nikada nije zaživjela kao konkretna politika.
Nedavno je ovu temu ponovo aktuelizirao savjetnik u Vladi FBiH Goran Miraščić.
Iscrpljen porezni sistem
"Mi smo iscrpili ovaj porezni sistem. Možda razmisliti o nekom rasterećenju, nekoj novoj strukturi poreza. Dio troškova prebaciti na indirektne poreze", kazao je Miraščić na 24. Međunarodnom simpoziju u organizaciji Reviocona.
Goran Miraščić (Revicon)
Fiskalna devalvacija podrazumijeva smanjenje opterećenja na rad, prije svega doprinosa i poreza na dohodak. Ovo bi u slučaju BiH značilo smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, uz istovremeno povećanje poreza na potrošnju, poput PDV-a i akciza. Cilj takve politike je povećanje konkurentnosti, poticanje izvoza i smanjenje sive ekonomije, bez promjene valutnog kursa, koji u BiH ostaje fiksiran.
Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH kaže za Bloomberg Adria da bi poslovna zajednica podržala takav model jer se rasterećuje rad i otvara prostor za povećanje plata i životnog standarda.
"Solidan model, koji treba malo prilagoditi BiH i uslovima kod nas. Ali, pitanje je koliko je izvjesno da to u skorije vrijeme ode u implementaciju, posebno zbog svih ovih političkih problema koje imamo", kaže Smailbegović. Dodaje da je to više političko, ne ekonomsko pitanje.
On podsjeća da bi ovakav model značio da se zdravstvo finansira dominantno iz potrošnje, a ne iz doprinosa.
"Moguć je i kombinovani model, ali bi to, mislim, bio pametniji model raspodjele prihoda jer u ovoj situaciji penziono, zdravstveno, pa čak i osiguranje od nezaposlenosti plaćaju isključivo uposlenici, radno sposobno stanovništvo, a koriste ga svi ostali", kaže Smailbegović.
Po njemu, ovakav sistem bio bi pravedniji i direktno bi ciljao najveći problem BiH – visoko opterećenje rada, posebno u Federaciji BiH.
Smailbegović podsjeća da ovakav sistem u regiji imaju još Crna Gora i Kosovo. Prema njegovim riječima, na Kosovu se zdravstveno osiguranje finansira iz budžeta, dok se iz doprinosa izdvaja za PIO.
"Crna Gora je, također, uvela i njima je trebalo da to stabiliziraju i to sad dobro funkcioniše. Trebalo bi malo istražiti njihova iskustva, ali svakako uzeti specifičnosti u BiH, gdje je porezni sistem razbijen na državani, entitetski, kantonalni, pa i općinski jer PDV ide i do općinskog nivoa", kaže Smailbegović.
Fena
On kaže da bi bilo komplikovano uvesti ovaj sistem, ali svakako ne i nemoguće.
Model o kojem se priča godinama
Fiskalna devalvacija je model o kojem se priča već godinama. Tokom 2016. i 2017. godine Zavod za programiranje razvoja FBiH je u saradnji sa ekspertima iz Beča izradio studiju o fiskalnoj devalvaciji. Međutim, nije bilo političke inicijative za implementaciju.
Federacija BiH i dalje ima najviše fiskalno opterećenje rada u regiji. Stopa doprinosa od 1. jula treba pasti na 36 posto, ali ona i dalje ostaje iznad nivoa u RS-u (31,3 posto) i Crnoj Gori (32,5 posto).
Istovremeno, PDV u Bosni i Hercegovini iznosi 17 posto, što je znatno niže od prosjeka u EU.
Rast realnog BDP-a projektovan je na 2,7 posto za 2025., a inflacija na 3,5 posto. Miraščić procjenjuje da BiH za ozbiljnu konvergenciju s perifernim članicama EU treba rast od najmanje 4,5 do 5,5 posto godišnje.
Uvođenje fiskalne devalvacije, smatra Miraščić, mora biti fiskalno neutralno i svaki izgubljeni prihod od doprinosa mora biti nadomješten kroz indirektne poreze, bez ugrožavanja stabilnosti budžetskih i vanbudžetskih fondova. Također, ključna je i harmonizacija sa RS-om.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...