Obrambena industrija BiH: Rast usporio, izvoz pao 15 posto

Obrambeni sektor jedan je od najzanimljivijih sektora za ulaganje posljednjih nekoliko godina. Od startup investicija, spajanja i preuzimanja radi ostvarivanja ekonomije obujma, do ulaganja na burzi, obrambena industrija postala je vruća roba za kompanije, institucionalne investitore, ali i male ulagače.

Bosna i Hercegovina ima relativno velik sektor obrambene industrije koji je bio dobro pozicioniran da na tom globalnom trendu postane jedan od novih motora rasta domaćeg gospodarstva. U ovoj analizi gledamo rezultate četiri veća igrača izlistana na Sarajevskoj burzi: Binasa, Unis Ginexa, Igmana i Pretisa. Nakon nekoliko godina snažnog rasta, uz prosječnu godišnju stopu rasta izvoza oružja i eksploziva od gotovo 30 posto, ove godine došlo je do usporavanja. U prvih sedam mjeseci 2026. izvoz namjenske industrije pao je oko 15 posto na godišnjoj razini, na približno 300 milijuna KM.

Binas je u prvom polugodištu 2026. zabilježio osjetno slabije rezultate nego godinu ranije. Prihodi su pali oko 20 posto, s 26 na 21 milijuna KM, dok je neto dobit više nego prepolovljena, s približno pet na dva milijuna KM. Slabije polugodište dolazi nakon vrlo snažne 2025., kada je Binas povećao prihode 42 posto, na oko 63 milijuna KM, a neto dobit više nego udvostručio, na 15 milijuna. Dionicom se ove godine nije trgovalo.

Ginex je također u prvom polugodištu zabilježio pad, ali je zadržao vrlo visoku profitabilnost. Prihodi su smanjeni oko sedam posto, s 44 na 41 milijuna KM, dok je neto dobit pala oko 25 posto, sa 17 na 12 milijuna KM, ali kompanija je i dalje ostvarila neto maržu od oko 30 posto. Snažna financijska pozicija omogućila je Ginexu da krajem lipnja odobri isplatu 10 milijuna KM dividende iz dobiti za 2025., odnosno 63 KM po dionici, što predstavlja dividendni prinos od 5,6 posto. Rezultati tako nastavljaju trend iz 2025., Ginex ostaje vrlo profitabilan, ali su prihodi i dobit ispod rekordnih razina iz prethodnih razdoblja. Dionica je od početka godine porasla oko osam posto.

Pretis je u prvih šest mjeseci 2026. ostvario 52 milijuna KM prihoda i neto dobit od 13 milijuna KM, što pokazuje nastavak oporavka nakon problema iz prethodnih godina. Međutim polugodišnji izvještaj kao usporedni period navodi cijelu 2025., kada je kompanija ostvarila 151 milijuna KM prihoda od kupaca. Dionica je od početka godine u minusu oko devet posto.

Igman je u prvom polugodištu 2026. pokazao prve znakove oporavka nakon vrlo slabe 2025. Prihodi od prodaje pali su oko 11 posto, na 54 milijuna KM. Unatoč slabijim prihodima kompanija se vratila u dobit te je nakon gubitka od gotovo 20 milijuna KM u istom razdoblju prošle godine ostvarila neto dobit od dva milijuna KM. Poboljšanje rezultata prvenstveno dolazi s troškovne strane. Poslovni rashodi smanjeni su s 79 na 59 milijuna KM, dok je kompanija nakon problema s nabavom baruta tijekom 2025. uspjela održati kontinuitet proizvodnje i ispunjavati ugovorene obveze prema kupcima. Operativni novčani tok bio je pozitivan, oko osam milijuna KM. Dionicom se nije trgovalo ove godine.

Promjena raspoloženja dogodila se i na europskom tržištu obrambenih dionica. Nakon snažnog rasta prethodnih godina, došlo je do korekcije. Dionica njemačkog Rheinmetalla od početka godine potonula je gotovo 50 posto, nedavno izlistani češki CSG oko 40 posto, dok je dionica talijanskog Leonarda izgubila oko 15 posto vrijednosti. Dio ulagača odlučio je realizirati dobit, dok su drugi počeli postavljati važnije pitanje, kada će se velike državne narudžbe pretvoriti u veće prihode i dobit. U dodjeli višemilijunskih državnih ugovora neke su kompanije pritom izašle kao dobitnici, a neke kao gubitnici. Makro trend povećanja obrambene potrošnje nije nestao, ali ulagači su nakon početne euforije postali znatno selektivniji. Sada se sve više traže konkretni rezultati.

O obrambenoj industriji u BiH posljednjih se godina puno govori, ali nakon nekoliko godina globalno visoke potražnje za oružjem može se reći da zemlja tu priliku zasad nije iskoristila koliko je mogla. Rezultati kompanija vrlo su različiti i još uvijek ne pokazuju jasan trend rasta. Europske obrambene kompanije posljednjih su godina stvorile vrijednost za širok krug dioničara, uključujući mirovinske fondove i male ulagače.

U BiH su najveće obrambene kompanije i dalje većinski u državnom vlasništvu, dok je preostali dio vlasništva koncentriran među relativno malim brojem investitora. Dionice su nelikvidne, a transparentnost i korporativno upravljanje još uvijek imaju dosta prostora za poboljšanje. Dobar primjer je Pretis, kojemu je trgovanje dionicama 2025. bilo privremeno obustavljeno zbog kašnjenja s financijskim izvještavanjem. Time je propušten i dio prilike koju je globalni rast obrambenog sektora mogao donijeti domaćem tržištu kapitala.

Otvaranje većeg dijela vlasništva institucionalnim i malim investitorima moglo bi povećati likvidnost dionica, podići standarde korporativnog upravljanja i omogućiti da se vrijednost koju kompanije stvaraju raspodijeli na širi krug građana. Istodobno bi moglo pomoći razvoju uspavanog tržišta kapitala u BiH. Možda za to još nije kasno.