Turizam u BiH: Sve više gostiju, ali pratimo li globalne trendove

Turizam u Bosni i Hercegovini (BiH) bilježio je rast u 2024. godini od 10 odsto u broju ukupnih posjeta, a ono što raduje domaće turističke radnike je da dolazi sve više stranih gostiju. Trude se da slijede globalne trendove i gostima ponude više za manje, a posebnu priliku vide u privlačenju turista koji odustaju od posjeta Mediteranu zbog visokih cijena turističkih aranžmana.

Šta kažu brojke? Skoro 15 odsto više stranih turista

BiH je u periodu od januara do oktobra 2024. posjetilo skoro 1,7 miliona turista, što je za 10,3 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. Domaći turisti ostvarili su neznatno manje posjeta u ovom periodu, dok su strani turisti ostvarili 14,8 odsto posjeta više.

Rastao je i broj noćenja za skoro osam odsto, na 3,52 miliona, što je dokaz da BiH nije tek usputna stanica turistima i da je sve češće biraju za duži boravak. Rastao je i broj noćenja domaćih turista, ali i broj noćenja stranaca. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,5 odsto, dok je učešće stranih turista 71,5 odsto.

I dalje su najčešći gosti u BiH iz zemalja regije. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (12,6 odsto) i Srbije (11,5 odsto). Slijede turisti iz Turske (9,8 odsto), Saudijske Arabije (8,4 odsto), Slovenije (5,7 odsto), Njemačke (4,3 odsto), SAD-a (3,5 odsto), Kine (3,3 odsto), te Italije i Poljske sa po (2,9 odsto) noćenja.

Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu su turisti iz Irana sa 3,6 noći, Egipta i Kuvajta sa po 3,5 noći, Irske sa 3,4 noći i Katara sa 3,3 noći u prosjeku.

Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj s učešćem od 94,1 odsto, zbog čega smo istražili šta to hoteli nude gostima, koliko slijede globalne trendove u turizmu i gdje vide prostor za unapređenje turističke ponude.

Bleisure sve prisutniji

Bleisure (kombinacija riječi business i leisure) u turizmu označava trend spajanja poslovnih putovanja s turističkim, odnosno rekreativnim aktivnostima. Ovo znači da putnici koji putuju zbog posla produžavaju svoj boravak na destinaciji kako bi uživali u slobodnom vremenu, istražili destinaciju ili se opustili.

Koliko je ovaj trend prisutan u BiH pitali smo upravo u hotelu Courtyard by Marriott Banja Luka, koji je u suštini biznis hotel, a usluga koju nude prilagođena je poslovnim ljudima koji dolaze u grad na Vrbasu.

Courtyard by Marriott Banjaluka (marriott.com)

 

Direktorica Courtyard by Marriott Nada Kuzmanović za Bloomberg Adriju kaže da broj noćenja nastoje da povećaju nuđenjem popusta na duži boravak, tzv. long stay. "Biznis korisnike privlačimo i kroz programe team buildinga, gdje naše sale koriste za svoje treninge. Dosta stranih kompanija, zbog povoljnijih cijena u odnosu na okruženje, dolazi upravo u Banjaluku, a pri tome mogu koristiti i ostale turističke proizvode koje imamo, kao što su rafting, posjeta vinarijama, dajak...", ističe Kuzmanović.

Hotel gostima predstavi ponudu dodatnih sadržaja, s tim da gosti direktno s pružaocima različitih usluga ugovaraju aranžmane. "Mi goste povežemo s pružaocima različitih usluga, agencijama... Gosti to prihvataju i ostaju duže", naglašava Kuzmanović.

Među klijentima ovog hotela su kompanije Porsche, NLB banka, Grawe osiguranje, Pepsi, Coca-Cola, koje privuku povoljnijim cijenama smještaja u odnosu na hotele iste kategorije u okruženju, prilikom čega koriste i ostale turističke usluge u Banjaluci.

Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma Turističke organizacije, ističe da se poslovni turizam u BiH, zbog lošije infrastrukture, stihijski razvija, ali i da ima veliki potencijal za daljnji rast, naročito u većim privrednim i turističkim gradovima poput Sarajeva, Banjaluke, Mostara i Trebinja.

"Iako još uvijek nije na nivou razvijenijih evropskih destinacija, BiH nudi djelimično solidne infrastrukturne kapacitete za organizaciju poslovnih događaja, manjih kongresa i konferencija", ističe Radić.

Sarajevo (Vlada Kantona Sarajevo)

 

Sarajevo je u okvirima BiH posebno prepoznatljivo kao domaćin međunarodnih kongresa, a za ostale gradove postoji veliki interes, ali kako kaže Radić, ograničenja su nedostatak većih smještajnih i prostornih kapaciteta za organizaciju događaja.

"Birokratija i politička stabilnost, odnosno nestabilnost, takođe mogu imati veliki uticaj na popularnost i interesovanje za sve segmente poslovnih susreta i aktivnosti", navodi on.

Zahvaljujući svojoj geografskoj poziciji, kulturnim i prirodnim atrakcijama te jako upečatljivom segmentu doživljajnog iskustva za turiste, u BiH je veoma lako uklopivo i dodatno iskustvo destinacije koje se može organizovati i priuštiti gostima važnih poslovnih sastanaka i događaja.

Prema tome, potencijal za rast ovog vida turizma, koji uklapa posao i uživanje, smatra Radić, jeste i izazov i prilika za turizam Bosne i Hercegovine.

Istu priliku vide i u hotelu Palas (Zepter Hotel Palace) koji posluje u sklopu Zepter grupe. Direktorica Palasa kaže da su primijetili da gosti koji dođu poslovno, uz smještaj žele da imaju i nešto što se tiče uživanja. "Žele da iskoristite nešto od atrakcija u gradu, tako da kombinuju posao i užitak. Mi ponude kreiramo u saradnji s Turističkom zajednicom grada, a pošto u Zepter sistemu imamo i turističku agenciju, vrlo često angažujemo i njih ili nekog lokalnog vodiča kako bismo ispunili očekivanja gostiju", ističe Miroslava Pandurević, direktorica Palasa.

Hotel Palas (Facebook page Zepter Hotel Palace)

 

Affordable luxury u BiH ili više retro ponuda?

Affordable luxury, još jedan globalni trend u turizmu, predstavlja koncept koji omogućava putnicima da uživaju u iskustvima i sadržajima visokog kvaliteta po relativno pristupačnim cijenama. Ima li BiH takvih mjesta?

Radić smatra da ponuda BiH zaista može imati segmente nevjerovatnog i iskustveno autentičnog doživljaja koji, pogotovo na turiste koji su došli s određenim predrasudama, djeluje kao potpuno iznenađenje i pozitivno iskustvo.

"Ipak, iako je luksuz relativan, zbog komunalnih i saobraćajnih infrastrukturnih ograničenja, zatim nedostatka smještaja visoke kategorije, mislim da smo u svijetu takve ponude više destinacija kojoj pripada pravo na retro momenat iskustva i doživljaja".

Pandurević se slaže da je luksuz širok pojam, kao i da BiH nedostaje visokoluksuznih hotela. "Svi hoteli sa četiri zvjezdice su dovoljno dobri za tu kategoriju, ali su daleko od luksuznog hotela. Luksuz podrazumijeva od skupog namještaja, pa do same usluge, gdje gosti ne bi trebalo da osjete ikakav nedostatak", ističe ona. Za sada, smatra, u Banjaluci nijedan hotel ne može ponuditi uslugu koja bi se mogla nazvati visokoluksuznom.

A šta je s hotelskim merchandiseom

Hotelski merchandise odnosi se na proizvode koje hoteli dizajniraju, brendiraju i prodaju ili poklanjaju gostima kako bi promovisali svoj brend ili unaprijedili iskustvo boravka. To mogu da budu odjeća i aksesoari, toaletni proizvodi i wellness artikli, dekorativni predmeti, posteljina, jastuci, peškiri ili brendirane šolje, gastronomski proizvodi, elektronski ili praktični predmeti, ekskluzivni suveniri.

Palas ima nešto što ih čini jedinstvenim, a to je da u sobama imaju Zepterove pročišćivače zraka od virusa i bakterija, što im je omogućilo da tokom pandemije virusa korona budu u prednosti, te su tu uslugu zadržali i nakon Covida.

"Svi naši gosti imaju benefit da u sobama imaju pročišćen zrak. Takođe nudimo piće dobrodošlice, kafu iz Zepter aparata u sobi, to je ono što mi poklanjamo. Ujedno prodajemo Zepter proizvode u našem hotelu", ističe Pandurević.

Gosti u Palasu spavaju na madracima koji su jedinstveni i jedini proglašeni kao medicinsko pomagalo, a prema riječima Pandurević, dizajnirani su da energiju koju tijelo ispušta tokom spavanja prerađuju i vraćaju čistu u organizam.

Nemaju suvenire koje prodaju, već u zavisnosti od perioda godine poklanjaju određene suvenire, sad oko praznika poklanajmo medenjake s našim logom. "To je za svakog gosta. A za poslovne partnere pripremamo posebne poklone".

Hotel Palas (Facebook page Zepter Hotel Palace)

 

U Marriottu je druga priča, s obzirom na to da su dio svjetskog hotelskog brenda, ne mogu samostalno nuditi suvenire i promotivne proizvode, već samo uz saglasnost Marriotta.

"Da bismo privukli što više gostiju, predstavljamo se kao jedan od vodećih hotela, jedini franšizni hotel u RS i kvalitetom usluga osiguravamo sve više gostiju. Promociju radimo putem društvenih mreža, jer je to jedni medij koji je nama dozvoljen da radimo samostalno, naravno uz poštovanje svih standarda koje postavi Marriott", dodaje Nada Kuzmanović.

Marriott kao brend ima jako veliku bazu lojalnih korisnika, s više od 200 miliona gostiju. "Nastojimo da uključujemo naše goste u tu bazu i onda oni imaju pogodnosti za korištenje 30 podbrendova Merriotta bilo gdje u svijetu, kao i da ostvare povoljnije uslove u svim hotelima kojih je više od 9.000. Nastojimo uslugom koju pružimo da privučemo goste da se vraćaju", kaže Kuzmanović.

Revenge travel Revenge travel - fenomen intenzivnog putovanja nakon perioda ograničenja ili nemogućnosti putovanja, najčešće izazvanih globalnim događajima kao što su pandemije, recesije ili prirodne katastrofe. Hotelijeri s kojima smo razgovarali kažu da je ovaj fenomen bio primjetan nakon korone, a da sada vide da inflacija i visoke cijene na Mediteranu utiču na to da sve više stranih gostiju dolazi u BiH. "Na Mediteranu i sličnim destinacijama je postalo preskupo za zapadne goste. To je naša prilika, koju možda još nismo dovoljno iskoristili. Vidljivo je da zbog inflacije i različitih nemira u svijetu postoji veće interesovanje za nas, turisti kombinuju posjete Banjaluci, Sarajevu i nekoj od planina. Definitivno imamo više gostiju sa Zapada", ističe Pandurević. Skuplje usluge u inostranstvu su definitivno doprinijele rastu broja posjetilaca, hotelijeri kažu da im sardnici iz Bookinga koji vode Mediteranske zemlje kažu da je npr. ranije Njemačka više bukirala te destinacije, a sada se desi da bira Adria region. Ovaj trend možda još nije zaživio u BiH u velikom obimu, ali je svakako prilika za hotele i turistička zajednice da više rade na promociji u zemljama Zapadne Evrope. "Trenutno imamo promociju long stay ponude, pošto smo biznis hotel, imamo relativno dobru popunjenost u toku sedmice, kada poslovni ljudi putuju, dok su nam vikendi prazni i mi nastojimo upravo tim produženim boravkom i nižom cijenom tokom vikenda da privučemo goste da ostanu i za vikend", navodi Kuzmanović.

 

AI u turizmu u BiH uglavnom se primjenjuje u svrhu promocije

Domaći hotelijeri se trude da isprate sve trendove, pa tako i primjenu vještačke inteligencije, ali zasad je to uglavnom u marketinške svrhe. "Posvećujemo pažnju praćenju trendova, pa i u ovoj oblasti. Emocije su ključne, ali u kombinaciji s vještačkom inteligencijom možemo mnogo olakšati određene poslove. Marketing tim radi na istraživanju aplikacija gdje bi radili promo videa za društvene mreže. Što se tiče kreiranja ponuda putem AI, imamo već tipske ponude i nismo koristili AI za to, ali vrlo rado koristimo za određene dopise", dodaje Pandurević.

Slično je i u Marriottu, gdje AI koriste najčešće za pripremu marketinškog materijala. "Pošto su nam sistemi podešeni prema Marriottu, nismo još počeli primjenu AI u hotelu u pravom smislu, ali očekujem da će Marriott uskoro imati rješenja koja ćemo primjenjivati", ističe Kuzmanović.

Turizam i AI (Depositphotos)

 

Marko Radić kaže da je upotreba vještačke inteligencije u turizmu u Bosni i Hercegovini sigurno u porastu, a tehnologija se možda najviše koristi za personalizaciju ponude u hotelima i agencijama, poput kreiranja specijalizovanih turističkih paketa na osnovu preferencija gostiju.

"Mnogi hoteli i agencije koriste chatbotove i virtuelne asistente za bržu komunikaciju s turistima, dok alati umjetne inteligencije pomažu u analizi turističkih trendova i predviđanju ponašanja posjetilaca", ističe on.

Iako nema konkretne podatke o kojem obimu primjene AI se radi u BiH, gledajući trendove i kretanja u tom polju, siguran je da će se uskoro i u BiH kroz hotelsku ponudu AI primjenjivati za automatizaciju usluga i unapređenje korisničkog iskustva.

"Iako je u početnim fazama, ova tehnologija će se neminovno sve više koristiti i pomoći u razvoju turističkog sektora Bosne i Hercegovine", zaključuje Radić.