Domaće turističke destinacije: Lokalpatriotizam i relativnost luksuza

Znate li za priču o malom Hercegovcu, kada su ga pitali šta najviše voli da jede, a on kaže: "Kada imamo para salamu, a kada nemamo, e onda pršuta". U ovoj anegdoti o našem malom zemljaku se nalaze dvije vrlo važne životne poruke, ali i lekcije koje će mi pomoći da bolje objasnim odnos prema domaćem turizmu, te promjene globalnih trendova koje mogu pozitivno uticati na turističke destinacije u Bosni i Hercegovini (BiH) i ponudu koju imamo.

Pitanje koje se često nameće kada je riječ o domaćem turizmu, da li znamo čime raspolažemo, šta imamo i koliko možemo, a najviše, u kontekstu potencijala, da li smo uopšte svjesni prirodnog bogatstva koje nas okružuje?

Ljepote nadohvat ruke, ali često u drugom planu

Normalno je da domaćem stanovništvu nije uvijek fokus na domaćim destinacijama i koliko se god o njima pričalo, fokus je na putovanju van zemlje. Generalna statistika na svjetskom nivou je takva. Ljudi sve više putuju, idu sve dalje, upoznaju nove destinacije, kulture, običaje i ljude. U čemu je onda prob

Sve ovo je mali Hercegovac objasnio i domaći turizam zaista jeste poput pršuta iz anegdote. Tu nadohvat ruke, vrijedan, kvalitetan, ali često u drugom planu.

Zato moramo osigurati da djeca na vrijeme stiču znanje o svom prirodnom i kulturnom naslijeđu i jačaju svijest o zaštiti životne sredine i kulturne baštine, a sve u cilju stvaranja dubljih veza između njih i okruženja u kojem rastu. Školski izleti i ekskurzije koje podrazumijevaju obilaske domaćih destinacija su sjajan način za unapređenje znanja o njima. Kroz takve vidove putovanja, djeca mogu učiti kroz interakciju s vodičima i stručnjacima, kao i kroz praktične aktivnosti poput radionica na otvorenom. Osim toga, izleti podstiču timski rad i međusobnu saradnju, jer učenici zajedno istražuju i dijele iskustva.

Sutjeska (Depositphotos)

 

Ono što bih takođe naveo kao jako važno jeste više saradnje između lokalnih turističkih organizacija i više međusobne i uzajamne promocije. Zar ne bi bilo lijepo vidjeti prezentaciju Nacionalnog parka Sutjeska na Trgu Krajine u Banjaluci, ili Kozare u Dučićevoj ulici u Trebinju? Na primjer, koliko ljudi u Bijeljini zna o Nevesinju, da li su bili na mostu Ovčiji brod ili jezeru Alagovac, znaju li gdje mogu prenoćiti, gdje kupiti nevesinjski krompir i kome se javiti za sir iz mijeha i tako dalje.

Pored promocije, neophodno je i podizanje svijesti o potrebi zaštite životne sredine, jer je naša turistička ponuda uglavnom zasnovana na različitim iskustvima vezanim za prirodu, te ako smatramo turizam razvojnom šansom, onda moramo biti glasniji u borbi protiv devastacije i eksploatisanja resursa u svrhe podređene pojedincima.

Domaće destinacije su luksuz za strance

Druga stvar koju želim spomenuti, a koja se tiče našeg malog zemljaka jeste percepcija luksuza. Pogled na luksuz je relativan i činjenica je da on zavisi i uglavnom ide ka onome što nam je manje dostupno. U njegovom slučaju je to salama, nešto što mu je u svakodnevnici manje ili teže dostupno.

U kontekstu turizma, za turiste iz urbanih zemalja, velikih gradskih centara, koji su zaokupljeni poslom 24/7, koji su često za kompjuterom, odvojeni od porodice, koji po nekoliko sati voze na posao i s posla, luksuz je nešto drugo. Zatim, za turiste iz prekookeanskih zemalja, koji žive u ekstremnim gradskim gužvama, za zemlje gdje nema toliko zelenila i vode, gdje nema domaće hrane u tradicionalnom okusu i obliku, gdje se svaki osmjeh naplaćuje dodatno, destinacije u Bosni i Hercegovini predstavljaju istinski luksuz.

Ilustracija (Depositphotos)

Zbog toga stranci koji dolaze ovdje uglavnom nose lijepa iskustva, iznenađeni prirodom i kulturnim naslijeđem, gastronomijom i ljubaznošću naših ljudi postajući naši ambasadori.

Zbog toga je neophodno da se domaćem turizmu pristupi patriotski, prije svega lokalpatriotski, u smislu očuvanja prirode i njegovanja tradicije uz interes da to bude dio našeg identiteta, jer ćemo na taj način postati još više i bolje pozicionirani kao destinacija vrijedna utrošenog vremena i novca.

 

- Marko Radić je rukovodilac Sektora za promociju turizma Turističke organizacije Republike Srpske (TORS).

- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar