Dermo ili klasična kozmetika: Kako odabrati najbolje proizvode za njegu kože

Na tržištu bogatom različitim proizvodima za njegu kože, mnogi potrošači često se nađu u dilemi – da li odabrati dermokozmetiku ili kozmetiku za širi krug potrošača. I dok oba segmenta kozmetike imaju svoje prednosti, ključne razlike leže u namjeni, sastavu, načinu testiranja, efikasnosti i cijeni. Dermokozmetika, kao specijalizovana grana kozmetičke industrije, sve više osvaja tržište zahvaljujući svojoj sposobnosti da ciljano rješava dermatološke probleme. 

Nizama Beganović Sloboda, magistrica hemije i farmaceutski tehničar za Bloomberg Adriju kaže da dermokozmetiku karakteriše visoka efikasnost u liječenju i prevenciji kožnih problema, dok je kozmetika koju nalazimo u drogerijama i supermarketima više orijentirana na svakodnevnu njegu kože i ljepotu.

Liječenje kožnih problema

Dalje pojašnjava da je dermokozmetika specijalizovana kozmetika koja je prošla dermatološke, a najčešće i oftamološke kontrole, te da je razvijena s ciljem rješavanja različitih kožnih problema. U formulacijama dermokozmetičkih proizvoda su visoke koncentracije aktivnih komponenti koje imaju terapeutsko djelovanje (regenerativno, hidratantno, anti-age).

''Imaju tačno definisane indikacije, pa se obično koristi kod osjetljive kože, ekcema, akni, atopijskog i seboroičnog dermatitisa, rozacee, alopecije, te se ovi proizvodi uglavnom prodaju u apotekama uz preporuku stručnog osoblja'', ističe Beganović Sloboda.

Dermokozmetiku karakteriše visoka efikasnost u liječenju i prevenciji kožnih problema, kaže Beganović Sloboda/Licencirane fotografije

Dodaje da je kozmetika koju uglavnom kupujemo u drogerijama i supermarketima namijenjena širokoj populaciji za njegu kože, kose i tijela.  Proizvodi su formulisani za opštu upotrebu i mogu biti izuzetno efikasni u njezi kože i kose, međutim razlika u odnosu na dermokozmetiku je što se ne koriste u terapijske svrhe. Obje vrste kozmetika prolaze kroz određena dermatološka testiranja, s tim što se kod dermokozmetike prilikom testiranja uzima u obzir i njihova namjena. 

''Formulacije se razvijaju da bi se postigao minimalan broj potencijalnih iritacija. Mnoge linije koriste hipoalergene formule, a proizvodi ne sadrže parabene, sulfate, alkohol, miris'', kaže Beganović Sloboda.

Kada je riječ o dužini korištenja dermokozmetičkih proizvoda posebno u svrhu liječenja odeđenih stanja, to zavisi od stanja kože, ali i sastava proizvoda i njihove efikasnosti.

Ističe da se pravilnom upotrebom određeni dermokozmetički preparati mogu koristiti i duži vremenski period npr. kod atopijskog dermatitisa proizvodi koji hidriraju i umiruju kožu, samo je bitno da su ti proizvodi bez mirisa, alkohola i iritanasa. Kod liječenja aknaste kože najčešći sastojci proizvoda su salicilna kiselina, retinoidi ili niacinamid. To su veoma efikasni sastojci u kontroli upalnih stanja, međutim dugoročno korištenje može isušiti kožu i dovesti do iritacija pa se preporučuje postepeno uvođenje ovih proizvoda u rutinu, ali i izbjegavanje prekomjernog korištenja.

Beganović Sloboda ističe da je društvo u BiH poprilično upoznato sa učinkovitosti dermokozmetike, naročito mlađa populacija, čemu u velikoj mjeri doprinose i influenseri.

 

Depositphotos

 

''U gradskim sredinama gdje su ljudi izloženi stalnim kampanjama, reklamama i internetskim resursima svijest o dermokozmetici je poprilično visoka.  Ono što ljudima treba je više stručnih informacija o načinu upotrebe dermokozmetike, jer u komunikaciji s njima često dođem do informacije kako zbog nepravilnog korištenja nisu postigli željene rezultate'', naglašava ona.

 U manjim gradovima i ruralnim područjima stanovništvo je manje informirano o benefitima dermokozmetike, a i slabija je opremljenost apoteka ovim proizvodima.  

Potrošači u BiH najčešće biraju sastojke kao što su retinol, hijaluronska kiselina, vitamin  C, glikolna kiselina, kolagen, azelaična kiselina i aminexil.

''Ovo su sve sastojci koji zbog svoje sposobnosti ciljano rješavaju specifične kožne probleme kao što je hidratacija, borba sa aknama, borba sa borama i borba protiv starenja kože'', ističe Beganović Sloboda.

Koraci u njezi kože

Ono što Beganović Sloboda kada je savjetuje i za muškarce i žene kada je riječ o njezi kože jeste da prije svega urade analizu kože lica, da bi odredili koji tip kože imaju pa na osnovu toga pristupili uzimanju nekih od dermokozmetičkih ili proizvoda namijenjenih širokom krugu potrošača.

Skincare se prema njenim savjetima treba sastojati od redovnog čišćenja kože ujutro i uvečer, pri čemu treba paziti na izbor čistača prema vrsti kože. Jutarnja rutinu treba da čini hidratantni čistač, serum, krema, krema oko očiju i SPF. U večernjoj rutini ne treba izostaviti čistač, serum i noćnu hidratantnu kremu.

Za suhu kožu se preporučuju hidratantni čistači koji ne sadrže agresivne sastojke. To su najčešće čistači sa glicerinom i hijaluronskom kiselinom koji ujedno čiste, ali i pružaju hidrataciju te održavaju vlažnost kože. Mogu biti kao micelarni gelovi, sindet sapuni (sapun bez sapuna), hidratantno mlijeko. Za masnu kožu preporuka su čistači  sa salicilnom kiselinom koja prodire u pore i smanjuje lučenje sebuma, te na taj način smanjuje stvaranje akni.  Kod osjetljive kože su to najčešće blagi čistači sa pantenolom, aloe verom, kamilicom, koji će kožu smiriti i neće dovoditi do iritacija.

''Hidratacija kože obavezna je tokom cijele godine kako unosom vode tako i korištenjem proizvoda za hidrataciju kože i ključan je faktor za održavanje lijepe i zdrave kože. Na ovaj način se štiti i barijera kože, koja postaje mehka i elastična, a ujedno postižemo i blistavost kože. Preporuka za hidrataciju kože su serumi u kombinaciji sa kremom, koji sadrže hijaluronsku kiselinu, glicerin, ceramide, pantenol, shea maslac'', dodaje Beganović Sloboda.

Prije izbora proizvoda potrebno uraditi analizu kože/Depositphotos

Posebno je bitno izabrati i odgovarajući SPF što zavisi od tipa kože lica.

''Za masnu kožu birati laganije, matirajuće SPF proizvode. Moja preporuka su SPF fluid ili gel kreme koje se brzo upijaju i ne ostavljajuju masni trag da se lice dodatno sija. Za suhu kožu preporučujem hidratantne kreme sa SPF-om koje neće dodatno isušivati kožu, već će štititi i ujedno hidrirati, a za osjetljivu kožu neka to budu SPF mineralni fluidi'', ističe Beganović Sloboda.

Ono što naša sagovornica posebno preporučuje je termalna voda kao prirodni proizvod bogat mineralima i mikroelementima koji pružaju mnogo koristi  koži. Termalna voda idealan je proizvod za osjetljivu kožu sklonu crvenilu, iritacijama i upalama te je odličan izbor i kod žena i muškaraca koji su skloni alergijama, rosaceji ili nakon sunčanja kao odlično sredstvo za hidrataciju kože.  Naročito se preporučuje za korištenje u vrelim ljetnim danima kada nam hidratacije uvijek nedostaje. Termalna voda se može koristiti i preko šminke kako bi se lice hidriralo. Idealna je za korištenje i nakon tretmana i depilacija jer lijepo umiruje nadraženu kožu.

''I nešto što bih ja preporučila svima da koriste uz sve gore navedene proizvode za kožu jesu oralni antioksidansi (suplementi)  koji imaju veoma veliki uticaj na zdravlje naše kože i koji mogu pomoći na način da će smanjiti oštećenje uzrokovano sunčevim zrakama i stresom te spriječiti prerano starenje kože. Među njima izdvajam astaxantin i beta karoten'', zaključuje Beganović Sloboda.