U svijetu preplavljenom stresom i ubrzanim tempom života, sve više ljudi traži efikasne metode za opuštanje i poboljšanje mentalnog zdravlja. Jedna od tehnika koja se ističe po svojoj učinkovitosti i jednostavnosti primjene jeste autogeni trening – metoda relaksacije koju je priznala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ova tehnika pomaže u uspostavljanju ravnoteže autonomnog nervnog sistema, čime doprinosi smanjenju stresa, anksioznosti i hroničnih tegoba poput nesanice i glavobolje.
Autogeni trening je tehnika samopomoći koju je razvio njemački psihijatar, psihoanalitičar i hipnoterapeut Johannes Heinrich Schultz početkom 20. stoljeća. Doktor Schultz je bio izrazito inspiriran hipnozom i njenim učinkom na čovjeka. Stoga je odlučio provesti malo istraživanje kako bi spoznao koristi hipnoze kod čovjeka.
Alisa Ćatić, sistemska porodična terapeutkinja i certificirana voditeljica autogenog treninga, za Bloomberg Adriju pojašnjava da se autogeni trening sastoji se od šest vježbi u obliku autosugestivnih ili hipnotičkih komandi s fokusom na tjelesni doživljaj.
Čitaj više
Mindfulness kao alat za izbjegavanje burnouta i poboljšanje produktivnosti
Mindfulness donosi brojne benefite u svakodnevnom životu.
08.02.2025
Radnici ne znaju za konstruktivnu dokolicu - posljedica toga je 'leisure sickness'
Pokretač 'try hard' znači da osoba sebe primorava na naporan rad, nakon kojeg najčešće ne postiže rezultat.
22.02.2025
Zvukoterapija kao alternativa u liječenju, otklanja stres i održava psihofizičko zdravlje
Primjenjuje se i kod osoba s neurološkim poremećajima.
26.10.2024
Skriveni teret burnouta: Mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini
Sistemsko nerazumijevanje i nedostatak svijesti o važnosti prepoznavanja i liječenja burnouta.
09.08.2023
Cilj je opuštanje i balansiranje autonomnog vegetativnog nervnog sistema kroz osjećaj težine i topline, kaže Ćatić/Facebook
"Cilj je opuštanje i balansiranje autonomnog vegetativnog nervnog sistema kroz osjećaj težine i topline, kao i ravnomjernih otkucaja srca i disanja, opuštanje gastrointestinalnog sistema i na kraju umirivanje uma", kaže Ćatić.
Osnovne mentalne vježbe autogenog treninga su: težina udova, toplina udova, ravnomjerni otkucaji srca, mirno disanje, toplina u stomaku, hladnoća u području čela. Ove standardne vježbe autogenog treninga se mogu povezati sa šest različitih područja organizma, a to su: muskularne, vaskularne, kardijalne, respiratorne, abdominalne i cefalične funkcije.
Autogeni trening se preporučuje svima kao preventivna mjera, kao i ljudima koji se žele bolje suočavati sa stresnim situacijama, te kod nesanice, glavobolje, visokog krvnog pritiska. Autogeni trening je posebno djelotvoran kod osjećaja hronične uznemirenosti, napetosti te kod anksioznosti i napada panike.
Sam trening ili kurs se sastoji od četiri do šest susreta koji se odvijaju jednom sedmično. Na svakom susretu se uči jedna vježba i prakticira se pod vodstvom voditelja autogenog treninga.
Autogeni trening se prakticira od dva do tri puta dnevno po tri-četiri minute/Depositphotos
Ćatić kaže da se prvi pozitivni učinci prakticiranja ove tehnike osjete u prosjeku između 14 i 21 dan, ali u pojedinim slučajevima i poslije nekoliko dana.
"Autogeni trening se praktcira od dva do tri puta dnevno po tri-četiri minute. Nakon usvojenog kursa koji traje šest sedmica, praktikanti su u stanju preći čitavu vježbu za tri minute, naravno da to može trajati duže. Na kraju je potrebno investirati od devet do 12 minuta za autogeni trening na dnevnom nivou, što je istovremeno investicija za naše mentalno i fizičko zdravlje", ističe Ćatić.
Najveći izazov tokom kursa je nedovoljan stepen motivacije i discipline.
"AT se mora redovno trenirati da bismo osjetili pozitivne učinke koji onda sami po sebi povećaju motivaciju i time daljnje vježbanje", naglašava Ćatić.
Vrsta autohipnoze
Ono što autogeni trening razlikuje od drugih metoda opuštanja, poput meditacije ili progresivne mišićne relaksacije (PMR) je to što je autogeni trening jedna vrsta autohipnoze, gdje mi sebi sami šaljemo hipnotičke komande mozgu.
"Fokus je isključivo na naše tijelo i vježbe autogenog treninga. Sam trening je dobra predvježba za meditaciju, ali nije meditacija. Učinci su isti kao i kod PMR, samo je tehnika drugačija", pojašnjava Ćatić.
Koliko je riječ o korisnim tehnikama govori i činjenica da je WHO tokom pandemije davala preporuke za prakticiranje relaksacijskih tehnika zato što one pored ostalog jačaju naš imuni sistem tako što povećavaju broj T-Killer ćelija. Isto tako se luče i drugi neurotransmiteri i supstance poput serotonina, dopamina, oksitocina, koje smanjuju osjećaj tjeskobe i napetosti, a povećavaju samopouzdanje i sposobnost rješavanja stresnih situacija.
Svijest o značaju ovih i sličnih tehnika i njihovima benefitima raste i u Bosni i Hercegovini. Ćatić ističe da, nakon više od deset godina rada s grupama i pojedincima kao trenerica autogenog treninga, vidi da su ljudi upoznati s time da postoje alati i načini boljeg suočavanja sa stresom kao i da postoje relaksacijske tehnike koje žele naučiti.
"Najčešće se javljaju s ciljem da nauče postići duboko stanje relaksacije radi otpuštanja napetosti i uznemirenosti na tjelesnom nivou, kao i kod savladavanja simptoma anksioznosti i napada panike", dodaje Ćatić.
.webp){kind=icon}
