Mindfulness kao alat za izbjegavanje burnouta i poboljšanje produktivnosti

U vremenu užurbane svakodnevnice i kontinuiranog žongliranja između privatnih i poslovnih obaveza teško je pronaći balans i izbjeći burnout. Ono što se posljednjih godina pokazalo efikasnim u smanjenju stresa i povećanju fokusa i što ima sve veću primjenu među pojedincima i među kompanijama su mindfulness tehnike.

Mindfulness je stanje svjesne prisutnosti u trenutku, bez prosuđivanja. To znači biti potpuno svjestan svojih misli, osjećaja, tjelesnih osjeta i okoline, a da ih automatski ne ocjenjujemo kao dobre ili loše. Ukratko, to je skup tehnika i vještina koje nam omogućavaju da upravljamo svojom pažnjom. Radi se o potpuno naučnom pristupu meditaciji, određenim tehnikama disanja i mentalnim alatima koji dokazano poboljšavaju kvalitet života modernog čovjeka.

"Mindfulness program namijenjen je svim osobama zainteresiranim za smanjenje stresa i povećanje fokusa i općenito za jačanje vlastite svjesnosti", za Bloomberg Adriju kaže Ivana Štulić, magistra primijenjene pozitivne psihologije.

Pojašnjava da mindfulness program koji vodi uključuje devet radionica tokom devet sedmica na kojima se uči koncept mindfulnessa (svjesne prisutnosti u trenutku bez prosuđivanja) te podučavaju razne mindfulness tehnike – svjesno disanje, meditacija, pojačavanje čula, savouring (koji se koristi u svjesnom hranjenju), uvođenje mindfulnessa u rutinske aktivnosti i dr.

Prakticiranje kod kuće i na poslu

Za samo usvajanje tehnika i njihovu primjenu u svakodnevnim situacijama treba vremena. Štulić ističe da je program dovoljno dug da se nova rutina može polako početi uspostavljati u svakodnevnom ritmu, a i dovoljno bogat raznim tehnikama da osoba može pronaći onu koja će joj najviše odgovarati. Sve su to faktori koji povećavaju uspješnost primjene mindfulnessa u praksi.

Najveći benefit dolazi od redovne prakse koja se ne mora nužno odvijati u radno vrijeme, npr. da osoba svoj dan kod kuće započne svjesnim disanjem ili meditacijom.

"Ta praksa se može osnažiti tako da u radno vrijeme uzmemo pauzu u koju uključimo neku mindfulness tehniku – npr. pojačavanje osjetila ili savouring. Za većinu tehnika dovoljna je minuta ili dvije, što bi svako trebao moći pronaći", naglašava.

Dodaje da nam vremenom taj način funkcioniranja postane više prirodan i sve više prisutan u raznim aktivnostima, pa smo skloniji više vremena uložiti u prakticiranje mindfulnessa. S obzirom na to da kultiviramo unutarnji mir i prisutnost, teže nas se izbaci iz takta, pa nam se posljedično smanjuje stres i povećava fokus.

O koliko efikasnim tehnikama je riječ govori i činjenica da su napredne kompanije već počele uvoditi i grupne mindfulness aktivnosti poput zajedničke meditacije ili kratkog disanja na početku zajedničkih sastanaka. Zaposlenici i na radnom mjestu mogu uzeti nekoliko trenutaka prije važnog sastanka ili npr. početka rada na nekom dokumentu da povećaju prisutnost i fokus.

Depositphotos

 

 

"Kao što sam napomenula, svjesno disanje, pojačavanje osjetila i slične tehnike su dovoljne da nam smire opterećenost nervnog sistema i olakšaju koncentraciju na zadatke", dodaje Štulić.

Ističe da se najveće dobrobiti postižu redovnijim dugotrajnijim prakticiranjem, ali neke studije pokazuju da se dio efekta može vidjeti i nakon kraćeg perioda od četiri dana, npr. u studiji gdje su zaposlenici koji su meditirali četiri uzastopna dana bili bolji u održavanju fokusa na zadacima od kolega koji nisu meditirali.

"Dokazano je da prakticiranjem meditacije stvaramo nove neuronske puteve u mozgu, koji nam omogućavaju lakše i bolje odlučivanje, učenje novih znanja i vještina, veću kreativnost, a i pozitivno utječe na pamćenje", kaže Štulić.

Kako meditacija utiče na naš mozak

Dodaje da je meta-analiza stručnjaka s British Columbia Univerziteta pokazala da meditacija mijenja strukturu našeg mozga tako da su određena područja u mozgu aktivirana više - npr. područja vezana uz regulaciju emocija, samokontrolu i fokus, a neka manje za vrijeme meditacije - npr. amigdala koja je povezana s intenzivnim emocijama i "bori se ili bježi" reakcijom.

Također, višedecenijska istraživanja pokazuju da mindfulness sistemski pomaže u smanjenju stresa, anksioznosti i depresije, dok u isto vrijeme diže imunitet, povećava općeniti nivo zdravlja i wellbeinga te omogućava veći uticaj nad stimulansima koji izazivaju negativne emocije.

Osim u smanjenju stresa i izbjegavanju burnouta, primjena mindfulness tehnika i redovna meditacija nam u poslovnom životu može donijeti i brojne druge benefite. Redovna meditacija nam olakšava donošenje odluka i rješavanje problema u poslovnom okruženju. Meditacija nas stavlja u stanje u kojem smo više mirni i fokusirani, što nam pomaže da vidimo situacije jasnije (i manje smo pod uticajem intenzivnih emocija), pa onda i lakše nađemo potencijalno rješenje ili put naprijed. Također, mindfulness utiče na produktivnost i posljedično veću profitabilnost kompanije te poboljšava timsku saradnju i komunikaciju, što je potvrđeno u brojnim istraživanjima.

Depositphotos

 

"Mindfulness pomaže smanjiti lutanje misli, lakše izbjegavamo distrakcije i povećavamo kvalitet usredotočenosti, što povećava našu produktivnost i efikasnost", navodi Štulić.

Istraživanje Gallupa je pokazalo da su zadovoljniji radnici i produktivniji, a meditacija može biti rješenje za oboje. U publikaciji "Povećanje produktivnosti na poslu - Kako trening mindfulnessa pomaže" spominje se istraživanje u kompaniji Aetna, koje je otkrilo da je mindfulness dao zaposlenicima 62 minute sedmično više produktivnosti, što su procijenili da vrijedi 3.000 dolara godišnje po zaposleniku.

"Bilo kakve investicije poslodavaca u trening mindfulnessa za zaposlenike se mogu vrlo brzo isplatiti", dodaje Štulić.

Kada je riječ o timskoj saradnji, Štulić ističe da nam redovno prakticiranje mindfulnessa, pored već navedenih dobrobiti, olakšava i razumijevanje drugih ljudi, jer smo sposobni "stati na loptu", sagledati situaciju mirnije, pa tako i naći alternativna objašnjenja za ponašanje drugih ljudi.  

"Te sposobnosti nam omogućuju bolju suradnju i mirniju, efikasniju komunikaciju nego kad smo pod većim utjecajima stresa te emocija koje su neminovne u odnosima'', zaključuje Štulić.

Nekoliko mindfulness tehnika koje možete probati:

Pažljivo disanje: Sjednite udobno i fokusirajte se na disanje. Pratite ritam daha dok ulazi i izlazi iz tijela. Kada primijetite da vam misli odlutaju, ne sudite sebi, već se jednostavno vratite pažnji na disanje.

Pažljivo slušanje: Posvetite pažnju zvucima oko sebe. Ne pokušavajte da ih analizirate ili označite kao dobre ili loše. Samo ih svjesno slušajte i primijetite kako se mijenjaju tokom vremena.

Pažljivo jedenje: Kada jedete, potpuno se posvetite hrani. Osjećajte okus hrane, miris, teksturu i temperaturu. Jedite polako i svjesno, bez distrakcija.

Šetnja: Šetnja može biti odličan trenutak za vježbanje mindfulnessa. Dok šetate, budite svjesni svakog koraka, osjećaja stopala dodirujući tlo, zraka na koži i zvukova okoline.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar