Ko želi da živi vječno po cijeni od dva miliona dolara

Starenje i smrt su neizbježni, bar za većinu. Ali ne i za američkog tehnološkog multimilionera Bryana Johnsona, koji troši dva miliona dolara godišnje kako bi preokrenuo proces starenja ili ga makar usporio za 25 odsto. Upravo to je tema dokumentarca "Don’t Die: The Man Who Wants to Live Forever", koji se prikazuje na Netflixu.

Film nas uvodi u svakodnevicu ovog 47-godišnjaka, koji tvrdi da živi (a i izgleda) kao prosječan osamnaestogodišnjak. Johnson se budi svakog dana u 4:30 sati, pali svjetlo u kupatilu koje imitira izlaganje suncu, uzima tri pilule, mjeri tjelesnu temperaturu i započinje hormonsku terapiju koja stimuliše njegov nervni sistem.

Slijedi prvi obrok - izblendano povrće u obliku napitka crne boje koji djeluje kao nešto što biste konzumirali zaista samo u slučaju životne opasnosti, uz prvih 30 tableta. Do kraja dana popije još oko 100 lijekova i dodataka ishrani.

Posljednji obrok ima u 11:30 prije podne, što znači da ostatak dana - sve do spavanja u 20:30 i buđenja - Johnson posti.

Njegov strogo definisani režim uključuje dnevni unos od 1.977 kalorija, sat vježbanja svakog dana i tri treninga visokog intenziteta nedjeljno. Ako prikazana rutina djeluje ekstremno, čekajte da vidite dalje.

Depositphotos

 

Eksperimenti visokog rizika

"Ne postoji osoba na svijetu koja ima hronološki 45 godina, a da su svi njegovi organi na nivou tridesetpetogodišnjaka", izjavio je dr. Oliver Zolman za Bloomberg. On je dugogodišnji istraživač terapija protiv starenja na Univerzitetu Cambridge i s Johnsonom proučava naučnu literaturu i protokole protiv starenja, koristeći Johnsona kao subjekt (i finansijera) za eksperimente. Zolman predvodi medicinski tim od 30 osoba koji ga podvrgava desetinama procedura, od kojih su mnoge ekstremne, rizične i bolne, a rezultate mjere putem konstantnih analiza krvi, magnetne rezonance, ultrazvuka i kolonoskopija.

Naprimjer, eksperimentalni lijek rapamicin, koji je FDA odobrila samo za osobe koje se pripremaju na transplantaciju organa, sve češće se spominje u "leksikonu dugovječnosti", a javno ga hvale i druge poznate ličnosti. Prvobitno razvijen kao imunosupresiv za sprečavanje odbacivanja transplantiranih organa, rapamicin privlači pažnju zbog svog potencijala kao terapije protiv starenja.

Njegov mehanizam djelovanja temelji se na inhibiciji mTOR-a, proteinskog kompleksa koji igra ključnu ulogu u rastu i regeneraciji ćelija. Iako je mTOR neophodan za razvoj tokom mladosti, njegova prekomjerna aktivnost u kasnijim godinama povezuje se s ubrzanim starenjem i bolestima povezanim sa starošću. Inhibicijom mTOR-a, rapamicin bi mogao usporiti ove procese. Johnson uzima 10 tableta rapamicina svakog dana.

Depositphotos

 

 

Zatim, tu je transfuzija plazme, gotovo rutinska praksa među "momcima iz Silicijumske doline" o kojoj se šuti. Dok neki koriste takozvane blood boy kao davaoce plazme, Johnson koristi krv svog sina, dok istovremeno daje svoju plazmu ocu. Rezultati? Njegov sedamdesetogodišnji otac smanjio je biološku starost na 46 godina.

Eksperiment s kojim je vjerovatno najdalje otišao dogodio se u septembru 2023, kada je Johnson posjetio Roatan, privatno ostrvo u Hondurasu, radi genske terapije folistatinom. Terapija koristi plazmide - male molekule DNK, koji ne mijenjaju genetski materijal hromozoma - za povećanje mišićne mase, usporavanje starenja i produžavanje telomera. Johnson tvrdi na svom sajtu da je to potencijalni ključ za probijanje granice ljudskog vijeka od 120 godina.

Terapiju razvija kompanija Minicircle, koja tvrdi da je folistatin među najperspektivnijim tretmanima za produžavanje života. Cijena terapije? Samo 25.000 dolara, što je znatno manje od drugih genskih terapija koje dostižu milione. Ipak, nedostatak objavljenih kliničkih podataka zabrinjava naučnike, koji upozoravaju na opasnosti neregulisanih eksperimenata. "Ova terapija je napravljena tako da bilo ko na svijetu može imati pristup", izjavio je Walter Patterson, suosnivač i glavni naučni direktor kompanije za Bloomberg.

Depositphotos

 

Dr. Steele dijeli anegdotu o tome kako ga je Johnson blokirao na Twitteru nakon što je predložio da bi milioner trebalo da uloži dio svog bogatstva u finansiranje stvarnih naučnih istraživanja. Iako obojica doktora navode načine na koje bi Johnson mogao da doprinese u tim oblastima, smatraju da metode koje trenutno koristi ne donose značajne naučne podatke.

Dr. Niko Mihić, medicinski savjetnik Real Madrida i suosnivač organizacije Fudbalski doktori, za emisiju Sedam Bloomberg Adrije istakao je slično mišljenje.

On je rekao da je ovakva posvećenost može da ukaže na opsesivno kompulsivni poremećaj, te da jetra u prosjeku može da metaboliše do pet tableta dnevno. Mihić, naravno, ne osporava da sa timom od 30 medicinskih profesionalaca određeni procesi mogu biti stavljeni pod kontrolu, ali provlači se pitanje koja od metoda je, na kraju, ta koja je najdjelotvornija.

"Još je rano da donesemo mišljenje o djelotvornosti Johnsonovih protokola."

Iz iskustva rada s profesionalnim sportistima dr. Mihić ističe da određeni protokoli mogu da im omoguće da se bave sportom duže, i u zrelijim godinama. Navodi Novaka Đokovića i Luku Modrića koji igraju iznad očekivanja za svoje godine, te Toma Bradyja, koji je oborio sve rekorde penzionišući se u 44. godini.

Mihić takođe smatra da je uloga vještačke inteligencije (AI) značajna za prevenciju.

"Kreiranjem svojevrsnog avatara profesionalnih sportista, odnosno digitalnog atlete, možemo da predvidimo koje su njihove slabe tačke i da tako preduprijedimo povrede, odnosno kreiramo efikasan individualni protokol", navodi i dodaje da će uloga AI-ja u smislu prognostike i prevencije biti još veća u budućnosti.

 

 

 

Ko je čovjek koji je objavio rat starenju

Bryan Johnson / Foto: Kyle Grillot/Bloomberg

 

Prateći svoj rigorozni režim, Johnson tvrdi da je smanjio brzinu starenja na 0,64, što znači da svake godine stari samo sedam i po mjeseci.

Osim toga, Johnson svjedoči da je, prije nego što je po zdravstvenoj slici postao osamnaestogodišnjak, bio u lošoj situaciji. Priznaje da je patio od duboke depresije deset godina prije nego što je odlučio da promijeni svoj život. I pored novca koji je imao.

Inače, režiser Chris Smith je poznat po kontroverznim zvijezdama svojih dokumentaraca, među kojima su "Tiger King", "Fyre" i "Bad Vegan", a u dokumentarcu "Don’t Die" Smith prikazuje evoluciju Johnsona od prosječnog američkog tinejdžera do tehnološkog milionera koji dozvoljava algoritmu da upravlja njegovim zdravljem, ohrabrujući druge da učine isto. Johnson je odrastao u mormonskoj crkvi koja je veoma usmjerena na porodicu, a služio je i kao misionar. Nakon fakulteta i niza poslova, njegova najuspješnija kreacija bila je Braintree, kompanija za omogućavanje onlajn uplata osnovana 2007. godine, neposredno prije nego što je onlajn kupovina postala uobičajena za potrošače.

Godine 2012. kompanija je kupila Venmo i nastavila da raste prije nego što ju je 2013. godine kupio eBay, odnosno tada PayPal za 800 miliona dolara. Nakon keš transakcije koja mu je lično donijela 400 miliona dolara i slobodu da promijeni źivot, Johnson je, kaže, igrao sedam sati od sreće.  

Depositphotos

 

"Osjećao sam se beznadežno. Uveče u sedam sati jeo bih previše hrane ili pogrešnu hranu, bio sam gojazan. Taj Bryan je otpušten. Ta verzija mene nema više autoritet. Novi Bryan je sada ovdje."

Johnson je, krenuvši na put oporavka svojih organa u kojem su mu vodič algoritmi, raskrstio i sa suprugom, crkvom i dvoje djece. Treće dijete - sin Talmage pridružio mu se kasnije, i prisutan je u većem dijelu filma.

Većini ljudi njegova rutina djeluje nerealno i nedostižno

Svakako, ako uzmemo u obzir sumu od dva miliona dolara godišnje. Ali ako to stavimo po strani, i uklonimo eksperimente, tretmane svjetlom i kiseonikom koje mogu priuštiti samo najbogatiji, tim ljekara koji proučava njegove rezultate i tehnologiju za mjerenje mozga Kernel (još jedan od poslovnih poduhvata koje je Johnson razvio), činjenica je da većina koristi koju Johnson ostvaruje iz ovog poduhvata, zapravo, dolazi kroz redovan san, kontrolisanu ishranu i vježbanje. Takođe, on kaže da je osnovni princip jednostavan i važi za svakog: "Izbjegavajte samodestruktivno ponašanje. Svi mi imamo tu ličnost koja previše misli i misli loše".

Ne možemo reći da to nisu stvari koje nisu dostupne svima nama u različitim stepenima, odnosno da nad njima ne možemo uspostaviti kontrolu.

Dr. Mihić potvrđuje da postoje osnovna pravila kojih se svako može pridržavati da bi obezbijedio bolji kvalitet života, odnosno usporio starenje. Evo i koji su:

 

• Nemojte pušiti

• Pazite šta unosite u tijelo, u smislu hrane, lijekova i drugih supstanci

• Spavajte dovoljno i odmarajte dovoljno

• Vježbajte, savjet je pet puta nedjeljno

• Radite na harmoničnim odnosima sa svojom porodicom

• Živite u momentu, ne u budućnosti

• Ubacite umjetnost u svoj život, okruženje ljepotom pomaže

• Nađite trogodišnji plan u smislu hobija, učenja novog jezika ili instrumenta

• Slušajte svog doktora

 

On smatra da je sljedeća velika stvar u pravcu dugovječnosti rana detekcija kognitivnih poremećaja. "U mogućnosti smo da sada detektujemo nastanak kognitivnog sindroma deset godina prije nego što se pojavi."

Zatim, Mihić smatra da normalnost u smislu parametara koje dobijemo iz analiza više nije prihvatljiva i da se ide ka optimizaciji ovih parametara. "Normalan parametar za odraslu osobu nije isti za odraslu osobu od 20 godina ili 90 godina. Ne želimo samo normalne vrijednosti, recimo, gvožđa, vitamina B. Želimo najbolje za svaku osobu, ma kako zdrava bila."

Kao druge važne trendove, sagovornik Bloomberg Adrije navodi nove radiološke tehnike, te nove generacije psihodeličnih lijekova.

 

 

Rukavica bačena u lice medicinskom sistemu

Johnsonova ambicija prevazilazi same protokole, jer na kraju krajeva imate i druge influensere koji su brendirali i promovisali svoju ličnu fitnes i zdravstvenu rutinu (u Bryanovom slučaju brend se zove Blueprint, a rutina je, vidjeli smo, ekstremna).

Iako od preporuka u njegovim protokolima zarađuju mnogi u lancu (recimo, dodaci ishrani koje koristi su hronično rasprodati), a i on sam kroz niz brendiranih proizvoda, Bryan cilja na nešto mnogo veće.

Johnsonovo očekivanje je da svaki cilj, ako se protokoli ispitaju i dokaže se korist u njihovoj primjeni, može da se postigne. "Ako je to slučaj, da li bismo mogli kao društvo da krenemo tim putem? U pitanju je stvaranje promjena u društvu", kaže.

Johnson smatra da je zdravstveni sistem toliko pogrešan da je jedini izlaz, zapravo, stvaranje novog sistema. Svoje mišljenje temelji na tezi da se liječi posljedica, a ne stvarni uzrok problema i da je potrebna promjena paradigme.

Film i kroz izjave drugih naučnika baca rukavicu u lice vladajućim medicinskim protokolima u stilu: a šta vi radite?

Učesnici u filmu kažu da je njegov pristup nešto što bi moglo napraviti revoluciju kod ljudske vrste.

"Teško je zamisliti život bez medicinskih otkrića, a samo prije dva životna vijeka nismo imali pristup anesteticima ili antibioticima. Gledajući unaprijed, može vrlo brzo doći vrijeme kada će dva tinejdžera razgovarati kako je čudno da se ljudi razbolijevaju i umiru", kaže jedan od naučnika.

 

I u tome više nije sam. Na kraju filma pozdravljaju nas zajednice pristalica okupljenih oko njegove filozofije i inspirisanih idejom da je smrt samo opcija. Sa najrazličitijih strana svijeta oni poručuju: "Don’t Die". Ideja koja je Johnsona učinila još bogatijim, a definitivno bi ga mogla učiniti besmrtnim. Ako ne fizički, onda barem zbog kontradikcije postulatu.