Ljudi žele da se hrane zdravije, a to je pokazao i nedavni izvještaj FMI (Udruženje prehrambene industrije) u kojem se navodi da 44 odsto prodavnica povećava prostor za svježe proizvode. Agencija za istraživanje tržišta Mintel u svojim junskim izvještajima takođe ukazuje na to da "postoji značajan porast preferencija potrošača za zdraviju, svježiju hranu s većom nutritivnom vrijednošću".
Upravo takav proizvod, hrana s visokom hranjivom vrijednošću i koncentracijom korisnih jedinjenja, jesu zelene mikrobiljke, za koje posljednjih deset godina interesovanje naglo raste. Globalno tržište ovih minijaturnih biljaka procijenjeno je na 1,77 milijardi dolara u 2022. godini, a očekuje se da dostigne 5,82 milijarde dolara do 2031. godine s godišnjom stopom rasta od 14,31 odsto od 2023. do 2031. godine.
Za ovu superhranu, kako je nazivaju, sve veće interesovanje pokazuju i zemlje u Adria regionu. Donedavno, zelene mikrobiljke su na ovim prostorima korištene uglavnom kao dekorativni element u odabranim restoranima kako bi dodale vizuelnu privlačnost jelima, ali danas se njihova uloga u gastronomiji znatno širi.
Čitaj više
Gastroturizam sve značajniji u Adria regionu: Koliko tome doprinosi Michelin vodič
U trendu tradicionalna jela 'ispričana' na moderan način.
20.10.2024
Ovo je 10 najboljih restorana u Sarajevu
Sarajevska gastronomska scena nudi nešto za svakoga.
25.07.2024
Globalizacija u gastronomiji ili kako je baskijski slatkiš postao turistička atrakcija u Istanbulu
San Sebastian cheesecake atrakcija je i drugdje, ali Istanbul je posebna priča.
15.03.2024
Nove Michelinove zvjezdice potvrđuju Hrvatsku kao nezaobilaznu destinaciju za gurmane
Hrvatska odsad ima restoran s čak dvije Michelinove zvjezdice.
13.07.2024
"I kod nas se sve više traži ova hrana koja ne samo da je ukusna, već je i hranjiva", kaže Sanja Bačevski, inženjer hortikulture, koja skoro pet godina u starom gradu Ohrida uzgaja zelene mikrobiljke i jestivo cvijeće i jedna je od rijetkih u zemlji koja se trudi da podigne svijest o ovim visokonutritivnim biljkama.
U svojoj bašti ima zelene mikrobiljke od kukuruza, brokolija, suncokreta, rotkvica, crvenog i zelenog kupusa, bijele slačice, graška i još nekoliko vrsta koje proizvodi za ličnu upotrebu. Ističe da ove biljke ne samo da su bogate hranjivim materijama, već i daju poseban okus i teksturu jelima. Na njenom stolu redovno se nalaze i jestivi cvjetovi koji na Balkanu još uvijek nemaju široku primjenu.
"Nasturcijum ima blag okus bibera, viola je delikatna i dekorativna, a begonija dodaje kiselkastu, osvježavajuću notu, ali i vizuelnu privlačnost salatama i desertima", otkriva Bačevski.
Sagovornica Bloomberg Adrije je prošle godine osnovala i startap Sanja’s Microgreens, koncept koji zainteresovanim turistima nudi neobično gastronomsko iskustvo - branč sa zelenim mikrobiljkama. Meni se sastoji od inovativne hrane kojom, kako kaže, želi da istakne važnost svježih organskih sastojaka i hranljivih svojstava zelenih mikrobiljaka, a u velikoj mjeri je inspirisan tradicionalnom makedonskom kuhinjom.
Turli tava s uljem od peršuna i zelenim mikrobiljkama, đomleze posluženo sa zelenim mikrobiljkama, uljem od bundeve i jestivim cvijećem, ravanija prilagođena upotrebom lažnog kavijara napravljenog od domaćeg soka od višnje i jestivih cvjetova, dio su obroka koje možete probati na njenoj domaćoj terasi, sve upareno s odgovarajućim lokalnim vinima.
"Ovaj branč, koji košta oko 30 evra po osobi, gosti prepoznaju ne samo kao obrok, već i kao kulturno i kulinarsko iskustvo koje spaja lokalnu tradiciju s modernim i zdravim trendovima", kaže Bačevski.
Pored Makedonaca, najveće interesovanje za njenu kuhinju pokazuju turisti iz Zapadne Evrope, posebno iz Njemačke, Španije i skandinavskih zemalja, koje su poznate po svojoj sklonosti ka zdravoj ishrani i organskim proizvodima.
Šta su zelene mikrobiljke i zašto su hrana budućnosti
Zelene mikrobiljke su mlade hranjive biljke koje se beru u ranoj fazi, kada im narastu prvi listovi. Neko povrće nije jestivo kao zelene mikrobiljke zbog toksičnih molekula u centralnom stablu i/ili u listovima. Takvi su, na primjer, paradajz i krompir.
Zelene mikrobiljke se koriste kao dodatak salatama, šejkovima, sendvičima i drugim jelima, povećavajući njihovu nutritivnu vrijednost i poboljšavajući okus. Zbog brojnih zdravstvenih prednosti nazivaju ih "hranom budućnosti".
"Zelene mikrobiljke sadrže znatno više vitamina i minerala u poređenju sa zrelim biljkama, lako se vare i mogu pomoći u poboljšanju sistema za varenje. Dodatno, doprinose jačanju imuniteta i odličan su izbor za ljude koji traže način da unesu više hranjivih materija bez konzumiranja velikih količina hrane", ističe naša sagovornica.
Kako se sade i uzgajaju
Postupak sadnje zelenih mikrobiljaka je jednostavan. U saksiju ili u plitku posudu prvo se stavlja tanak sloj zemlje ili kokosovog supstrata. Zatim se sjeme ravnomjerno posipa i lagano pritisne u zemlju. Potrebno je umjereno zalijevati nekoliko puta tokom dana, a najbolje raste na indirektnoj svjetlosti.
Mikrobiljke obično treba da se "podšišaju" od sedmog do 21. dana nakon klijanja. Kada dostignu visinu od oko pet do deset centimetara, sijeku se iznad zemlje i spremne su za konzumaciju. Laka sadnja i uzgajanje u kontrolisanim uslovima i u urbanim sredinama ih čini idealnim čak i za početnike u baštovanstvu.
"U vrijeme kada populacija raste, a resursi se smanjuju, jedino ovakav tip proizvodnje može da obezbijedi efikasno rješenje za održivu i hranjivu ishranu", odlučna je Bačevski.