U Bosni i Hercegovini, s naglaskom na Hercegovinu, vino je dio nacionalnog identiteta. Vinogradarstvo ovdje nije samo zanimanje, već i duboko ukorijenjeni dio kulturnog nasljeđa, prenošen s generacije na generaciju. Svaki gutljaj vina nosi sa sobom mirise prošlosti, strpljenje vinara i ljubav prema zemlji koja se prenosi na svaku čašu.
Somelijer Tarik Sadović za Bloomberg Adriju objašnjava kako postoji mnoštvo faktora koji utječu na njegovu preporuku domaćeg ili stranog vina. Kada je riječ o stranim gostima, turistima koji posjećuju njegov wine shop, maloprodajno mjesto Only VIP Wine Shop Sarajevo, preferira preporučiti domaća vina, ističući autohtone sorte koje su jedinstvene. Za domaće kupce i druge hedoniste voli preporučiti nešto novo na tržištu ili u svijetu vina.
"Osoba koja voli vino, uvijek će znati više o vinu upravo ako uspije probati, degustirati i uživati u što više različitih sorti i vina općenito", kaže Sadović.
Čitaj više
Šest načina na koje će se svijet vina promijeniti ove godine
Dok zavirujem u svoju kristalnu čašu da odgonetnem kuda će svijet vina dalje krenuti, vidim jednu konstantu: klimatske promjene.
26.02.2024
Što to ima u celebrity vinima?
Slavne osobe sve više se odlučuju za biznis s vinima i šampanjcima.
16.02.2024
Vino kao mogući generator razvoja Hercegovine
Priča o jednoj regiji i jednoj razvojnoj šansi.
11.09.2022
Vina iz regije kvalitetom osvajaju svijet, evo koja su najskuplja
Vina iz Adria regije stižu i do Kine i Amerike.
29.10.2022
Zakon o organizaciji tržišta vina upućen na usvajanje Vijeću ministara BiH
Bez zakona, proizvođačima neće biti dozvoljen izvoz u EU.
09.05.2023
Brojni faktori utječu na krajnji rezultat vinograda i samim tim na vino. Osim brige i pažnje kojima mora pridonijeti vinar, kao i klime koja mora biti izrazito pogodna, na konačni urod i kvalitet vina također utječe sama zemlja na kojoj je vinograd posađen.
Kada je riječ o razlikama u vinima u regiji, Sadović ističe bogatstvo vinogradarskih regija u BiH. Kako kaže, kada jedna zemlja ima vinograde i vinarije na sjeveru, u središnjem dijelu, Hercegovini i na samom jugu – ta zemlje je vinska zemlja.
"Na sjeveru zemlje imamo sjajnu tamjaniku jedne banjalučke vinarije, u Brčkom imamo vinariju koja proizvodi odlične internacionalne sorte vina, u mostarskom vinogorju imamo zbir više vinarija s odličnom proizvodnjom autohtonih sorti, pa sve do Trebinja, gdje imamo vinariju koja proizvodi možda najbolji vranac u regiji, do našeg Neuma, gdje imamo našu prvu vinariju koja dolazi s primorja, koja radi odličan plavac mali. Naša zemlja zaista ima čime da se pohvali", ističe Sadović.
Od regije izdvaja Hrvatsku, koja, kako kaže, jako dobro radi na kulturi ispijanja vina, ali ističe i važnost turizma i obale.
Cijene vina
Govoreći o pitanju cijena vina, Sadović ističe trend rasta cijena koji prati izazove u proizvodnji, uključujući troškove ambalaže i rada. "Cijene vina su pratile trend povećanja", napominje on. Vinarije su prisiljene podizati cijene zbog politike poslovanja i povećanih troškova.
Sama proizvodnja vina je izuzetno zahtjevan posao, a cijene ambalaže, kao i radne snage u vinogradu i podrumu predstavljaju veliki izazov za sve vinarije. Troškovi drvenih bačvi, staklenih boca, čepova za vino, etiketa i kartonske ambalaže su pratili trend poskupljenja, koji, kako kaže, i dalje traje.
"Upravo dok vam odgovaram na pitanja, domaće vinarije su pripremile novi cjenovnik vina koji će biti uvećan od pet do 10, a nekih vinarija čak do 15 posto, što je jako puno za vino, međutim, vinarije se ne odlučuju direktno na dizanje cijena, već su primorane, jer svi drugi faktori ih jednostavno tjeraju da zbog politike poslovanja moraju dizati cijene vina", navodi Sadović.
Kada je riječ o vinarijama koje dolaze iz Evrope, mnoge od njih imaju podršku svojih zemalja i institucija koje pomažu vinarijama kako bi izbjegle povećanje cijena vina. Ovo je posebno istaknuto kod vinarija iz Italije, koja je lider u proizvodnji vina. Sadović se nada da će cijene od naredne godine postati dugoročno stabilne.
Vino je uvijek u modi
Sva vina se proizvode s ciljem da se postigne optimalna konzumacija. Tako ih možemo podijeliti u nekoliko kategorija: ona koja su najpoželjnija za konzumaciju unutar godinu dana, unutar nekoliko godina, te ona koja imaju potencijal za duže odležavanje i starenje - to su kolekcionarska vina ili posebna vina limitiranog broja boca.
Svako vino, jednostavno rečeno, ima svoju priču - svoj životni ciklus i određeni period u kojem je najbolje za konzumaciju. Postoje određena pravila koja pomažu odrediti optimalni period za svako vino, a vinari i enolozi svakako prate ta pravila tokom procesa proizvodnje vina.
Vino s godinama može postati bolje zbog složenih hemijskih reakcija koje se događaju među šećerima, kiselinama i tvarima poznatim kao fenolni spojevi. Jedna važna skupina fenolnih spojeva su tanini, koji imaju ključnu ulogu u određivanju okusa vina nakon odležavanja. Tanini, koji se nalaze u stabljikama, sjemenkama i kožicama grožđa, daju vinu poznatu suhu teksturu. Iako sva vina sadrže tanine, crvena vina ih obično imaju znatno više nego bijela. Stoga se bijela vina najčešće konzumiraju mlađa, unutar 2-3 godine, dok kod crvenih vina to obično dolazi nakon 3-5 godina odležavanja. Konačno, treba imati na umu da ideja čuvanja vina samo da bi postalo starije nije uvijek mudra.
"Valja imati na umu da većina vina nije oblikovana za dugo čuvanje već za konzumaciju, pa dvaput razmislite prije negoli ponovo odgodite otvaranje boce za neku iduću posebnu priliku. Vina treba piti i u njima svakako uživati", objašnjava on.
Kada je riječ o kulturnim aspektima ispijanja vina, Sadović primjećuje rastući interes za vino. "Kultura vina je u značajnom porastu", kaže on – kako Italijani vole reći – vino je uvijek u modi i trendu.
"Kultura vina prati općenito razvoj kulture jednog društva, pa tako moram reći da je naša glavna misija i dalje aktivna, a ona se sastoji od mnogo edukacija o temi vina", kaže Sadović.
Najnoviji trendovi i organska vina
Vina pružaju dvostruku priliku - mogu se plasirati na tržište, izvoziti i poboljšati vanjskotrgovinski bilans, ali također mogu potaknuti razvoj turizma, posebno elitnog segmenta. Kombinacija kvalitetnog vina i vrhunske gastronomije otvara potpuno nova područja razvoja.
Kada je riječ o najnovijim trendovima u svijetu vina, Sadović ističe dolazak renomiranih brendova poput Antinorija, vina iz Toskane, a sada su dostupni i na našem tržištu. "Nedavno smo postali jedna od zemalja u kojoj se mogu pronaći Antinori vina", otkriva on. Nadalje, ističe značaj proizvodnje organskih vina i njen utjecaj na tržište.
Kada razgovaramo o organskim vinima, lako ih je prepoznati jer obično nose certifikat EU, poznat kao listić od zvjezdica, objašnjava on. Organska i bio vina su suštinski ista, samo su certificirana različitim oznakama u pojedinim zemljama. Naprimjer, Njemačka koristi bijelu oznaku za bio proizvode na vlastitom jeziku, dok Francuska i Italija koriste zelenu. Sve te oznake podrazumijevaju organsku proizvodnju utemeljenu na smanjenom utjecaju na okoliš.
"Pravila za organski uzgoj strogo zabranjuju korištenje pesticida, herbicida i insekticida. Nije dopušteno ni sintetičko gnojivo, a upotreba GMO kvasaca također je zabranjena. Dodavanje sulfita je dopušteno, ali u vrlo maloj mjeri. Iza svakog organskog vina stoji puno uloženog truda i rada", navodi.
Za certifikat su potrebne najmanje tri godine provođenja organskih praksi, što nas vraća na poentu, kako kaže Sadović - da svako vino ima svoju priču i da je svako vino posebno i jedinstveno.