.webp){kind=icon}
Hercegovina već tri decenije traži svoju novu šansu za rast i razvoj, a jedna od njih mogla bi biti sazdana u povratku korijenima - vinogradarstvu i pravljenju vrhunskih vina. Vina su dvosmjerna šansa, mogu ići u prodaju, izvoz i poboljšanje vanjskotrgovinske bilanse, ali i razvoj turizma, ponajprije onog elitnog, gdje dobra kapljica uz vrhunsku gastronomiju otvara posve nova razvojna vrata.
Vinarstvo je u Hercegovini prisutno stoljećima, a da i danas može parirati svjetskim rivalima svjedoči rezultat s posljednjeg Decantera, najprestižnijeg svjetskog vinarskog takmičenja, gdje su nagrađena i vina Podruma Begić, male obiteljske vinarije u selu Prolog kod Ljubuškog, na samoj granici s Hrvatskom.
Branimir Begić, enolog i voditelj porodičnog biznisa, posebno je ponosan na uspjeh s vinima koja radi od sorte plavac mali, koja nije autentična hercegovačka. Upravo su vina od plavca ponos ove vinarije, koja je od nekoliko bačvi u petnaestak godina došla do kapaciteta od 40 hiljada litara godišnje.
Grozd plavca malog u Prologu kod Ljubuškog (Bloomberg Adria)
"Vinarija je sada u podrumu obiteljske kuće, kao i podrumu stričeve kuće, ali se širimo. Arhitekta Emir Halilagić ovih dana crta novu vinariju. Uzeli smo koncesiju na još četiri hektara i zakupili neke vinograde", govori nam dok traje ovogodišnja berba i dok tone plavca i žilavke idu od vinograda do podruma u procesu nastanka jednog od pet vrhunskih vina koje Begići iz Hercegovine plasiraju u svijet.
Osim proizvodnje i prodaje vina, tu je i seoski turizam, gdje Begići nude savršeno utočište za bijeg od gradskih gužvi, asfalta i stresa koji inicira moderni život. Na sličnom konceptu spoja gastronomije i vinarstva baziraju se i Carski vinogradi nedaleko od Mostara. Još austrijski car Franjo Josip znao je da je ovaj kraj idealan za proizvodnju vina. Veliki broj sunčanih dana, odlična pozicija terena, takva i kvaliteta zemljišta, motivirale su bečkog cara da naredi svojim enolozima da se kod Mostara podignu vinogradi i proizvodi vino samo za njegove potrebe.
Objekat hotela i restorana u Carskim vinogradima pored Mostara (Bloomberg Adria)
Na carskoj tradiciji uz najsavremenije metode danas se u Carskim vinogradima vina prave uz nadzor tehnologa Armina Žale. Zatičemo ga četvrtog dana berbe bijelih sorti grožđa, a treba im još dvadesetak dana da 400 tona svježeg grožđa pređe put od vinograda do podruma. Iako je tradicija stoljetna, ova vinarija tu je 16 godina, a narasla je na 40 hektara i 140 hiljada čokota koji produciraju 120 hiljada litara vina.
"Najzastupljenije su autohtone hercegovačke sorte žilavka i blatina, ali tu je i dvadesetak drugih koje koriste za 'kupaže' ili dodatke baznim sortama. Svi pokazatelji govore da će ovo biti izuzetno dobra berba", govori Žale te potcrtava kako su njihova vina najviše zastupljena na bh. tržištima, ali da izvoze u zemlje regiona, čak i SAD, Kinu...
Vina iz ovog vinograda pio je i car Franjo Josip (Bloomberg Adria)
Izvoz često ide u saradnji s drugim vinarijama jer pojedinačno nekad nemaju dovoljne količine, ali za goste nikad ne nedostaje. U Carskim vinogradima podignut je impresivan objekt gdje moderna gradnja okružena trsovima vinove loze i hercegovačkim kamenim brdima čine idiličnu scenografiju za uživanje u spoju vrhunske gastronomije i jednako takvih vina.
Tridesetak kilometara dalje u Međugorju Andrija Vasilj i njegov tim već sedmu godinu zaredom organiziraju Blaž Enology, festival posvećen upravo žilavki i blatini. Ponosan je na 27 vinarija i pet izlagača iz gastronomije, a svjetski nivo manifestacije potvrđuje članstvo u međunarodnoj organizaciji Inter Vitis. Pomaže im USAID kroz projekt Vinske ceste Hercegovine, ali i domaće vlasti koje kao da počinju shvaćati da je hercegovačko vino svjetska priča.
Vino iz Hercegovine izvozi se u SAD, Kinu... (Bloomberg Adria)
Bosna i Hercegovina prošle je godine u svijet izvezla 6,5 miliona KM svojih vina, ali je uvezla čak 33 miliona. Taj deficit moramo popraviti, smatra Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
"Nekad smo o Hercegovini govorili o maloj vinskoj školi, a sad je to vinska akademija", kaže Vuković.
