Monetarno zaoštravanje Evropske centralne banke urodilo je plodom, te je inflacija u eurozoni pala na najniži nivo u više od dvije godine. Tako je u oktobru godišnja inflacija iznosila 2,9 posto, te se polako približava idealnih dva posto. Međutim, ovo usporavanje inflacije ne dolazi bez posljedica jer je istovremeno bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu pao za 0,1 posto. S druge strane, adekvatnost i nužnost ciljane inflacije od dva posto, koja je postala mantra posljednjih godinu dana, sve se više dovodi u pitanje među brojnim ekonomistima. Mnogi od njih zagovaraju idealnu inflaciju od pet posto, navodeći iskustvo Vijetnama, Kine i Indije - zemalja koje su imale ubrzano smanjenje siromaštva - bilježile su realne stope rasta od pet posto i više u prosjeku u periodu od 20 godina, a prosječna inflacija je bila pet posto i viša.
BDP Njemačke pao je i u trećem kvartalu i to za 0,1 posto, povećavajući rizik da najveća evropska ekonomija ide prema recesiji. A italijanska privreda je stagnirala u trećem kvartalu i zamalo izbjegla recesiju dok se premijerka Giorgia Meloni bori da u isto vrijeme održi privredni rast i smanji javni dug.
U skladu sa svojim evropskim kolegama prošle sedmice i američke Federalne rezerve su napravile još jednu pauzu u podizanju kamata. Američko tržište rada i dalje je zategnuto, a broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u u septembru je nenadano povećan drugi mjesec zaredom, pokazujući da tržište rada ostaje naročito otporno u pojedinim segmentima privrede. I Banka Engleske (BOE) riješila je da ne mijenja cijene zaduživanja.
Tržište rada i u Bosni i Hercegovini se suočava s dinamičnim promjenama, a društvene mreže dobivaju sve značajniju ulogu u procesu zapošljavanja u BiH. I dalje je alarmantan podatak da je od ukupnog broja zaposlenih u BiH samo 36,8 posto žena. Razlog ovakvog niskog procenta u određenoj mjeri krije se i u tome što žene uglavnom preuzimaju brigu o porodici, provodeći šest sati dnevno na poslovima neplaćenog rada u oblasti brige.
S obzirom na sve društvene, ekonomske i globalne promjene, ženama, ali i muškarcima, sve je bitniji balans između privatnog i poslovnog života. S druge strane, poslodavcima je pored kvalifikacija bitno i da se radnik uklapa u njihovu korporativnu kulturu.
Ipak, plata je i dalje najvažniji faktor za svakog radnika, zbog kojeg mnogi napuštaju BiH, a bh. privrednici i vlasti nastoje iznaći rješenje kojim će radnici imati platu koja će spriječiti odlazak i rad u inozemstvu. Teško je naći kompromis između želja radnika i poslodavaca, a entitetske vlade daju optimistična obećanja u pogledu minimalne plate. Nakon što je u FBiH najavljeno da bi minimalna plata mogla iznositi 1.000 KM, Republika Srpska je taj iznos digla na 1.050 KM.
Naravno, entitetske vlade prilikom davanja ovih obećanja nisu puno razmišljale mogu li to kompanije podnijeti, posebno one iz sektora industrije, čiji godišnji promet pada osmi mjesec u nizu. Izvozno orijentisane kompanije nalaze se i pred izazovom održivog izvještavanja, koje im strani partneri već uveliko traže. S druge strane, trgovina u BiH se pokazala izuzetno otpornom, čiji je promet i dalje u pozitivnom trendu. S ciljem privlačenja investitora, Vlada Republike Srpske koncipirala je zakon za strateške investitore, koji će ulagati u tom dijelu BiH, a koji će, prema riječima premijera Radovana Viškovića, dobiti povrat uplaćenih poreza i doprinosa u trajanju do dvije godine.
Bilo kako bilo, Bosancima i Hercegovcima očito novca ne manjka. Naime, stanovništvo BiH je za godinu dana uspjelo uštedjeti 1,35 milijardi KM, te su tako ukupni depoziti kod komercijalnih banaka narasli na 15,57 milijardi KM. Ipak, na ovu štednju bi uveliko mogao uticati porez na transport plina Turskim tokom, koji je uvela Bugarska, a zbog kojeg bi cijena plina mogla biti minimalno povećana za 20 posto.
Nastavlja se i rast prihoda od indirektnih poreza u BiH, kojih je u prvih deset mjeseci ove godine naplaćeno u iznosu od 8,8 milijardi KM. Kada je riječ o novcu, Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je rebalans Budžeta u iznosu nešto većem od 6,9 milijardi KM, koji je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto veći u odnosu na prvobitni plan. Novac daje i Evropska unija, naravno uz ispunjenje određenih uvjeta. Prilikom posjete BiH, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je kazala da novi Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa šest milijardi eura pomoći, od kojih su dvije milijarde bespovratna sredstava. Novac nije fiksno raspoređen po državama. Ako jedna država ne ispuni uvjete i reforme koje su potrebne, novac namijenjen toj državi bit će raspoređen na države koje su ispunile svoje obveze.
A likvidnost tržišta kapitala u regiji još uvijek je izazov. Kako navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi, tržišna likvidnost, odnosno njen manjak jedan je od razloga koji ograničava izvedbu dionica u zemljama Adria regije, budući da su regionalna tržišta slabije likvidna, naravno u relativnim terminima, od onih na istoku Evrope, a kamoli u poređenju s onima na najvećim globalnim tržištima.
Dvije pozitivne vijesti koje su obilježile ovu sedmicu dolaze iz Banje Luke i Mostara. Banja Luka je uvrštena na UNESCO-ovu listu Mreže kreativnih gradova, a Mostar se našao na četvrtom mjestu liste deset najboljih gradova za posjetiti tokom 2024. godine, a koju je objavio magazin Lonely Planet specijaliziran za putovanja. Na privlačenju turista se još mora raditi, posebno u segmentu diverzifikacije ponude s obzirom na to da savremeni turisti traže aktivne i autentične doživljaje na putovanjima te interakciju s lokalnom kulturom, običajima i tradicijom destinacije, a ne samo pasivno razgledanje i fotografisanje.