.webp){kind=icon}
Izvozno orijentisane kompanije iz Bosne i Hercegovine (BiH) pred izazovom su održivog izvještavanja koje im strani partneri već uveliko traže. Nisu više dovoljni samo finansijski podaci o poslovanju, već i odnos kompanije prema zaposlenima i životnoj sredini. Dugoročno, svjesni su u kompanijama, održivo izvještavanje je isplativo, ali u "haotičnoj klimi", kakva je u BiH, nemaju puno prostora da razmišljaju dugoročno.
Generalna sekretarka Privredne komore Republike Srpske (PKRS) Dragana Kokot kaže da su sve veći zahtjevi stranih partnera za održivim poslovanjem.
"Izazov je kako o tome izvještavati, kako dokazati stranim partnerima da se na tome radi, to je finansijski zahtjevan proces i moramo raditi na tom planu. Bez obzira na to što BiH nije članica Evropske unije, sva privredna društva koja izvoze, ili su u nekom lancu snabdijevanja s evropskim partnerima, moraju raditi na ovim pitanjima. Uvođenje novih tehnologija, osposobljavanje radne snage, inovacije u poslovnom procesu, izvori energije, repromaterijali koje koristimo, sve su to bitna pitanja. O značaju digitalizacije da i ne govorimo", ističe Kokot.
Dragana Kokot (PKRS)
Stranci traže izvještaj o održivosti prilikom pregovaranja o poslu
Arijana Kovačević, direktorica kompanije Tehno inde iz Banje Luke, koja se bavi proizvodnjom elektroinstalacionog materijala od plastike, kaže da u toku godine otkupe od 50 do 100 tona otpadne plastike.
"Plastiku recikliramo, razvrstamo, koristimo u vlastitoj proizvodnji ili prodajemo. Ta plastika ne završi u prirodi, nego se opet vrati u ciklus proizvodnje. Strani partneri, između ostalog, traže da dokažemo da u procesu proizvodnje dio materijala služi kao reciklat", navodi ona.
Što se tiče unapređenja tehnologije, trude se da kupuju nove mašine koje su energetski učinkovite, a u pripremi je i projekat izrade solarnih panela na krovu kompanije.
"Ove godine radimo na izvještaju o održivosti, taj dokument stranci traže prilikom pregovaranja o poslu, to je biznis karta i treba da dokažete koliko energije i goriva trošite, da izvještavate o svojoj radnoj snazi, stručnoj osposobljenosti, itd.", precizira Kovačević.
Tamara Simić, iz kompanije ELAS Metalexpert Export‐Import, koja je prva u BiH sačinila ESG izvještaj, ističe da su u njega pretočili sve ono što su godinama radili u firmi.
"Više nisu dovoljne finansijske informacije, od stranih kompanija dobijamo razne upitnike sa stotinama pitanja, ranije su to bili upitnici koji su sadržavali finansijske informacije, sada su to i druge informacije, interesuju ih nefinansijski podaci, uticaj na okruženje, trudimo se da zadovoljimo sve njihove zahtjeve", kaže Simić.
Panel "Održivi lanci snabdijevanja" (PKRS)
"Haotična klima u BiH" i koliko pomaže ili odmaže
Snežana Mrđa Badža, direktorica Urbis centra, potvrđuje da su održivost i zaštita životne sredine ono što stranci traže. "To je dobro za nas. Trebalo bi da te međunarodne zahtjeve ne posmatramo formalno, kao izvještaj koji treba za nešto. Suštinski, to je nešto što svima nama koristi, te inovacije su dugoročno gledano isplative", ističe Mrđa Badža.
Međutim, dodaje ona, "haotična klima u BiH", u kojoj nema puno novca, doprinosi tome da se uvijek razmišlja o najjeftinijem i kompanije nemaju mogućnost da razmišljaju dugoročno.
"Ukupna situacija je iz našeg ugla dobra, dobro je da nas nešto tjera da krećemo da razmišljamo dugoročno i da to nije samo izvještaj, već dugoročno gledano i isplativo", poručuje ona.
Azra Atagić-Ćatović, direktorica poslovnog portala Akta, ukazala je na to da radna snaga odlazi iz BiH, a da kompanije koje izvještavaju o održivosti imaju priliku da lakše privuku nove radnike. "Uskoro će nam tražiti CO2 otisak za sve proizvodne procese, kako koristite energiju, šta radite za društvo i radnike, kakav je uticaj na životnu sredinu ili nećete biti kvalifikovani da izvozite na tržište EU. Puno je uslova koje morate ispuniti da biste bili kvalifikovani za EU tržište. Nadam se da je svima zaista bitno da čim prije počnemo uvoditi ove prakse izvještavanja".
Kokot se složila da je to uslov poslovanja, konkurentnosti i opstanka na tržištu, izrazivši nadu da će i država pomoći jer je preuzela određene obaveze koje će se reflektovati na privredu i domaćinstva.
ESG kao prilika za promociju
Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH, u okviru koje djeluje Radna grupa za ESG, zagovara sve ono što olakšava poslovanje privrede.
"Kompanije koje primjenjuju ESG standarde mogu se dobro pozicionirati, da iskoriste to za promociju i da nađu kvalitetniji kadar i nove partnere. Šira javnost je upoznata s ESG standardima, ali nema dovoljno treninga, zbog čega Vijeće radi i na tome da organizuje trening s partnerima koji će procijeniti i pratiti napredak u ispunjavanju ciljeva o održivosti", kaže Miovčić.
Sanja Miovčić (PKRS)
Željka Vidović, projekt menadžerica UNDP-a u BiH, poručuje da kroz razne projekte pružaju finansijsku i tehničku podršku kompanijama. "Imamo primjere kompanija koje strateški grade konkurentsku prednost kroz projekte, prvo uvode standarde, pa digitalizaciju poslovanja, pa energetsku efikasnost. To su sve stvari koje su podržane, imamo treninge, edukacije. Neophodan je korak naprijed, da budemo konkurentni, da izvozimo i odgovorimo na zahtjeve tržišta", poručila je Vidović.
Sve sagovornice na panelu "Održivi lanci snabdijevanja", koji je prošle sedmice organizovala Privredna komora RS, složile su se da je za kompanije izazov i nedostatak radne snage, obučenost te sistem obrazovanja koji je ocijenjen neadekvatnim.
