Inflacija u eurozoni pala je na najniži nivo u više od dvije godine pošto se ekonomija smanjila nakon neviđenog povećanja kamatnih stopa.
Potrošačke cijene su porasle 2,9 posto godišnje u oktobru, što je manje u odnosu na 4,3 posto iz prethodnog mjeseca i bolje od prosječne procjene ekonomista, koja je iznosila do 3,1 posto u Bloombergovom istraživanju. U drugom saopćenju, Eurostat je saopćio da je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu pao za 0,1 posto, dok su ekonomisti očekivali stagnaciju.
Bloomberg
Podaci pokazuju da, iako 10 uzastopnih povećanja kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) pomaže da se inflacija vrati na cilj od dva posto, viša stopa uzima danak na domaćinstva i firme jer se trošak zajmova naglo povećava.
U Njemačkoj je hemijski gigant BASF SE ranije tog dana najavio da će prodaja i zarada u 2023. biti na nižem nivou njegovog predviđanja, dok se pokazalo da kupci u francuskom Carrefouru i dalje kupuju jeftinije brendove.
Podaci o BDP-u u eurozoni su u oštroj suprotnosti s američkim podacima, koji su prošle sedmice pokazali da je postojao snažan ekonomski rast između jula i septembra, dok je inflacija pala.
Najveća slaba tačka Evrope je i njena najveća ekonomija Njemačka, koja je u ponedjeljak otkrila da je proizvodnja smanjena za 0,1 posto u trećem kvartalu. BDP je jedva porastao u godinu dana i recesija je sada realna mogućnost.
Ipak, Italija je jedva izbjegla takvu sudbinu, dok su Francuska i Španija porasle u tri mjeseca do septembra.
Eurozona je do sada izbjegavala bilo kakav kvartalni pad - uprkos porastu cijena koji je bio pojačan ruskim ratom u Ukrajini. Predsjednica ECB Christine Lagarde, koja je nadgledala pauzu u stopama prošle sedmice, za sada očekuje smanjenu proizvodnju.
"Ekonomija će vjerovatno ostati slaba do kraja ove godine", rekla je ona u Atini. "Ali kako inflacija pada, realni prihodi domaćinstava se oporavljaju i tražnja za izvozom iz eurozone raste, privreda bi trebalo da ojača u narednim godinama".
Međutim, uprkos pogoršanju situacije, Lagarde je ponovo naglasila da su razgovori o smanjenju kamatnih stopa da bi se podstakla aktivnost preuranjeni, s tim da je misija zvaničnika o inflaciji još uvijek nepotpuna. Tržišta se trenutno klade da će depozitna stopa ECB ostati na četiri posto najmanje do aprila.
Dok bi povećani troškovi zaduživanja trebalo da vrate rast cijena na cilj u 2025. godini, mjera suštinskih pritisaka koja isključuje hranu i energiju povlači se manje brzo. U oktobru je smanjen na 4,2 posto sa 4,5 posto prethodnog mjeseca.
U međuvremenu, proizvodnja je ostala u sličnom sumornom stanju na početku ovog kvartala, a aktivnosti privatnog sektora sugerišu da bi privreda regiona mogla podleći blagoj recesiji, pokazuju ankete menadžera nabavki.
.webp){kind=icon}
