.webp){kind=icon}
Negativni vanjskotrgovinski trendovi iz 2023. nastavljeni su i u prvom kvartalu ove godine. Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca ove godine pao je za 12,5 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz porastao za 4,1 posto. Pad izvoza bilježimo na svih pet glavnih tržišta, međutim, analitičari smatraju da je oporavak uvozne komponente sam po sebi pozitivan signal. Ističu da to ukazuje na veću potražnju domaćeg potrošačkog tržišta, ali i industrije, pogotovo ako imamo u vidu da je uvoz kategorije strojeva i prijevoznih sredstava dodao 15 posto godišnje. Očekuju da će, kako godina odmiče, i izvoz početi pratiti trendove uvoza.
Posljednji podaci o industriji također nisu pozitivni. Nakon tri uzastopna mjeseca rasta, u martu je zabilježen pad industrijske proizvodnje i to za 6,9 posto, dok je na godišnjem nivou pad iznosio 4,7 posto. Proizvodnja je pala u svim agregatima glavnih industrijskih grupa.
Inflacija u BiH u martu je iznosila dva posto, na godišnjem nivou, što se smatra poželjnim nivoom rasta cijena. Najveći doprinos prosječnom rastu cijena dala su poskupljenja usluga u restoranima i hotelima. Cijene proizvoda i usluga na mjesečnom nivou porasle su za 0,3 posto, pri čemu su najviše poskupjeli odjeća i obuća te alkohol i duhan.
Analitičari navode da se zbog perzistentnog rasta potrošnje i generalno dobrog potencijala za rast ne očekuje znatno usporavanje inflacije, već očekuju da ostane na ovom nivou, s određenim varijacijama uslijed sezonskih efekata
Inflacija u Republici Srpskoj također se polako približava idealnih dva posto na godišnjem nivou, te je u martu iznosila 2,7 posto. Od marta prošle godine najveći rast cijena zabilježen je u oblasti popravka aparata za domaćinstvo, gdje su cijene više za čak 37 posto. Na mjesečnom nivou, potrošačke cijene su porasle za 0,4 posto. S druge strane prosječna mjesečna neto plata u RS iznosila je 1.394 KM i u odnosu na februar realno je manja za 0,3 posto, dok je u odnosu na mart prošle godine realno veća za 7,9 posto.
Iz misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su ranije naveli da rast plata pravi kontinuirane inflatorne pritiske. Ipak, ono što je sigurno da neće pojačavati ove pritiske jeste minimalna plata u Federaciji BiH. Poslodavci iz ovog entiteta su poručili da povećanje minimalne plate u ovoj godini nije izvodivo jer je za to potrebna fiskalna reforma na koju se čeka već osam godina.
A čeka se i veći zamah u digitalnoj transformaciji. U ovom procesu kompanije i javna uprava u BiH zaostaju u odnosu na Evropu, a većina projekata propadne jer ne postoji jasna strategija. Međutim, koliko se ovaj proces činio skupim, komplikovanim i možda bespotrebnim, posebno u slučajevima kada klijenti neke kompanije nisu daleko odmakli na ovom putu, digitalna transformacija za kompanije i u takvim slučajevima donosi benefite. Stručnjaci navode da kompanija i dalje može ostvariti značajne interne benefite, kao što su povećanje operativne efikasnosti i uvid u podatke. S vremenom, to također može potaknuti digitalno usvajanje kod klijenata demonstriranjem prednosti.
Najjeftinije zaduživanje u regiji
Privatni sektor eurozone porastao je zahvaljujući oporavku uslužnih djelatnosti i Njemačke. Podaci pokazuju da je Indeks menadžera nabavke kompanije S&P Global porastao na 51,4 u aprilu, dakle, jači je od 50,7, koliko su predviđali ekonomisti, i iznad je nivoa od 50, koji ukazuje na ekspanziju dva mjeseca zaredom. Njemačka se našla iznad te ključne ocjene prvi put od juna 2023., prkoseći tako očekivanjima analitičara. Ukupan učinak je bio bolji i u Francuskoj, gdje je aktivnost uglavnom ostala stabilna nakon 10-mjesečnih kontrakcija. Ipak, dok su njemačke i francuske uslužne firme dodavale broj radnih mjesta bržim tempom, fabrike su ih ukidale. Ali sveukupno, dvije najveće ekonomije eurozone nisu mogle da drže korak s ostatkom regije koji se, čini se, bolje oporavlja nakon energetske krize i covida.
Ove podatke će uzeti u razmatranje i članovi Upravnog vijeća Evropske centralne banke (ECB) na sastanku u junu, kada se očekuje i prvo rezanje kamata. Međutim, s obzirom na sve globalne neizvjesnosti, još uvijek se ne može tačno odrediti šta će se dešavati u ostatku godine u pogledu monetarne politike, te će ECB morati odlučivati "sastanak po sastanak i ovisno o podacima".
Sa ECB se ravnaju i centralne banke u Adria regionu. A kako i ne bi, ako uzmemo u obzir da su Slovenija i Hrvatska članice Evropske unije, dok Srbija i Sjeverna Makedonija, sve vrlo slična ekonomska tržišta, vode autonomnu monetarnu politiku. Izuzetak je BiH, kojoj podizanje kamatnih stopa kao instrument za rezanje inflacije nije opcija zbog veze Centralne banke BiH s valutnim odborom. Ipak, u svim ovim zemljama primijećeni su slični trendovi ili ponašanja kako banaka tako i klijenata – stanovništva i privrede. Klijenti su se u prethodnom periodu odlučivali za kredite s fiksnim kamatnim stopama, već postojeća zaduženja su reprogramirali, a i kreditni plasman doživio je blagi pad.
Međutim, izlazna cijena kredita, tj. iznos efektivne kamatne stope na kredite za privredu i stanovništvo znatno se razlikovao od zemlje do zemlje, te je zaduživanje ostalo najjeftinije u BiH i to zahvaljujući ograničenjima agencija za bankarstvo, koje su propisale podjelu rizika rasta kamata podjednako na banke i na korisnika. Slične reakcije, odnosno ograničenje rasta kamata imala je i Narodna banka Srbije.
Kada je riječ o velikim svjetskim kompanijama, ovu sedmicu obilježile su vijesti iz Muskove Tesle, koja ubrzava lansiranje jeftinijih automobila da bi oživjela slabu potražnju nakon još jednog razočaravajućeg kvartala. Proizvođač električnih vozila želi započeti proizvodnju novih modela već ove godine, mnogo prije roka koji je ranije bio aktuelan, odnosno kraja 2025. Ova vijest je zasjenila veliki pad u Teslinoj zaradi, prodaji i marži u prvom kvartalu. Musk se kladi da će jeftiniji modeli generisati potražnju za električnim vozilima, koja je globalno usporila i primorala druge proizvođače automobila da preispitaju svoje planove za elektrifikaciju.
Na sve to Tesla se suočava i s tužbom nakon najave o otpuštanju 10 posto radne snage. Naime, bivši zaposlenik tužio je Teslu tvrdeći da proizvođač automobila nije na vrijeme obavijestio zaposlene o odluci o otpuštanju. Kako navodi, kompanija je bila dužna najaviti namjeru otpuštanja 60 dana ranije, te u tužbi stoji da je ''Tesla postupala s namjerom i bez obzira na svjesno kršenje prava svojih zaposlenika''.
