.webp){kind=icon}
Rast se pokazao otpornim usprkos kontinuiranim negativnim utjecajima rata u Ukrajini i na putu je da ojača počevši od ove godine, iako će ta stopa rasta biti na ispodprosječnom nivou, priopćeno je u preliminarnim nalazima članova misije MMF-a na kraju njihove službene posjete. Inflacija je nastavila trend opadanja, ali pritisci izazvani povećanjem plata ne prestaju.
Rizici su i dalje povišeni, uključujući kako rizike od intenziviranja regionalnih sukoba i naglog usporavanja rasta u Europi tako i rizike na domaćem planu, od rasta političkih napetosti i veće zastupljenosti ekspanzivnih makroekonomskih politika, dodali su. "S druge strane, otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom moglo bi poduprijeti reformski zamah i povećati povjerenje."
Dodali su da bi u fokusu fiskalne politike trebalo biti ponovno uspostavljanje održivosti kroz obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja koja će potaknuti rast. Oba entiteta suočavaju se s velikim potrebama za financiranjem koje se vjerojatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu i trebaju pripremiti planove u slučaju nedovoljnog financiranja.
Bloomberg Adria
S ciljem povratka u zonu fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu i ponovne izgradnje rezervi, potrebne su reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja.
"Vlasti trebaju nastaviti pomno pratiti rizike u financijskom sektoru i poboljšati pripravnost za krizu", priopćili su. "Uspostavljanje fonda za financijsku stabilnost, koji bi olakšao restrukturiranje banaka i osigurao likvidnost u izuzetnim okolnostima, znatno bi ojačalo mrežu financijske sigurnosti." Valutni odbor i dalje je uporište stabilnosti u inače neizvjesnom okruženju i potrebno ga je očuvati.
S ciljem pospješivanja rasta, vlasti trebaju ubrzati reforme usmjerene na unapređenje fiskalnog upravljanja, zaštitu financijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije. "Proces tranzicije od uglja ka zelenoj energiji, zajedno s pripremama za uvođenje EU poreza na ugljik, veliki je izazov za budućnost", dodali su.
Postavljanje BiH na putanju većeg rasta i osiguranje većih mogućnosti njenim građanima u konačnici će smanjiti iseljavanje.
Ekonomska perspektiva
Ekonomija pokazuje otpornost u teškom okruženju. Ekonomski rast je u 2023. godini usporio na 1,75 posto, s nivoa od 4,25 posto, koliko je iznosio u 2022. godini, ali će se, prema projekcijama, ove godine uvećati na 2,5 posto.
Potražnju će podržati više realne plate, kontinuirana podrška putem politika, blagi oporavak privatnih ulaganja i turizam, dok će se izvoz robe u EU djelimično oporaviti. "Ukoliko izostane suštinski veći reformski napredak, očekujemo da će u srednjoročnom periodu rast ostati prigušen na nivou od približno tri posto — što je previše nisko za postizanje značajne konvergencije prihoda s prihodima u Europskoj uniji."
Deficit tekućeg računa se u 2023. godini smanjio zahvaljujući nižim cijenama nafte, te većim prihodima od investicija i doznakama, međutim, u 2024. godini doći će do njegovog pogoršanja uslijed rastuće domaće potražnje.
"Prema našim projekcijama, inflacija će nastaviti opadati", priopćeno je. Inflacija je, s rekordne vrijednosti od 17,5 posto, koju je dostigla u listopadu 2022. godine, postepeno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila šest posto, a u 2024. godini očekuje se njen daljnji pad na tri posto.
Međutim, inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plata.
Neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka, a negativni rizici prevladavaju. Intenziviranje regionalnih sukoba, naglo usporavanje rasta u Europi ili povećana volatilnost cijena robe mogli bi izazvati trgovinske poremećaje i rezultirati rastom cijena hrane i energije, smanjenjem izvoza iz BiH i doznaka, te slabljenjem domaće potražnje.
"Rastuće političke napetosti unutar zemlje mogle bi povećati ekonomsku fragmentiranost BiH i oslabiti perspektive rasta", naglasili su.
Postoje i rizici koji su izazvani politikama. Povećanje plata u javnom sektoru i minimalne plate s ciljem ublažavanja utjecaja krize izazvane visokim troškovima života stimulirali su domaću potražnju, ali i rizikuju poticanje inflacije.
Centralna banka BiH
"Održavanje niskih kamatnih stopa potaklo je banke da višak likvidnosti plasiraju u inozemstvu, uglavnom u vidu prekonoćnih depozita, dok kamatne stope na kredite možda ne odražavaju adekvatno kreditni rizik", priopćili su.
Nastavljanje provođenja ekspanzivne fiskalne politike moglo bi ugroziti fiskalnu i vanjsku održivost— potrebe za financiranjem su se povećale, a njihovo podmirivanje pokazuje se punim izazova. Materijaliziranje rizika u financijskom sektoru moglo bi dovesti do većeg odliva kapitala i financijskih teškoća.
Nasuprot tome, pozitivna odluka Europske unije o započinjanju pristupnih pregovora mogla bi dati poticaj reformama i imati širi pozitivan utjecaj.
Fiskalna politika i reforme
Vlasti bi trebale ograničiti tekuću potrošnju u 2024. godini. Naša projekcija je da će se ukupni fiskalni deficit povećati na 2,5 posto BDP-a u 2024. godini sa 0,75 procenta u 2023. godini, što predstavlja odraz akumuliranog utjecaja nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.
Vlasti bi trebale poduzeti korake s ciljem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, izbjegavati diskreciona povećanja socijalnih davanja i ponovno razmotriti ostalu tekuću potrošnju, istovremeno nastavljajući izdvajanja za javne investicije koje potiču rast.
Znatno povećanje minimalne plate u Republici Srpskoj (RS) i obećanja oba entiteta da će ograničiti povećanje cijena električne energije dovode do stvaranja fiskalnih rizika kroz javna poduzeća. Ove rizike treba adekvatno procijeniti, pratiti i ublažiti.
"Da bi se izbjeglo daljnje pogoršanje fiskalne pozicije, RS treba izbjegavati uvođenje novih mjera podrške, kao što su one koje se razmatraju s ciljem ublažavanja utjecaja koji nedavno povećanje minimalne plate ima na poduzeća", naveli su.
