Struja za 0 KM - mit ili stvarnost? Koliko se solar na krovu zapravo isplati

Može li solar na krovu nulirati ili prepoloviti račun za struju - ili je riječ o pustim željama? Isplati li se ugradnja solarne elektrane na kuću? Ovo su sve češća pitanja od kada je u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) na snagu stupio Program o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstava.

Cilj programa je popularizacija postrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste obnovljive izvore, tačnije, malih kućnih elektrana, čija će se proizvodnja trošiti u objektima na kojima su izgrađeni, a koji su u vlasništvu fizičkih lica, pisala je ranije Bloomberg Adrija.

Mit o "struji za 0 KM"

Mr. sc. Josip Dolić, pravnik i stručnjak za energetsku regulativu i tržište električne energije, za Bloomberg Adriju govori o isplativosti ugradnje solarne elektrane na kuću.

"Solarne elektrane u Federaciji BiH konačno izlaze iz okvira priče i ulaze u praksu, model prosuminga počinje realizacijom. Kreću prve instalacije i formiraju se prva iskustva građana. Drugim riječima, ovo više nije priča o propisima. Ovo je priča o konkretnim odlukama i konkretnom novcu", ističe Dolić.

Interes građana za kućne elektrane raste, tržište se budi, a s time dolaze i vrlo pojednostavljene poruke: "struja za 0 KM", "račun zauvijek riješen", "ako ne bude 0, vraćamo pare".

Upravo zato je važno razjasniti koliki su stvarni troškovi proizvodnje struje za sopstvene potrebe.

"Napokon imamo model u kojem građanin može sam sebi pomoći. Do sada je logika bila jednostavna: trošiš i plaćaš. Danas dolazimo do toga da  proizvodiš, planiraš i optimiziraš. Solarna kućna elektrana ima smisla. Može značajno smanjiti račun. U nekim mjesecima račun može biti vrlo nizak. Ali ipak nije riječ o besplatnoj energiji", objašnjava Dolić.

Sistem zahtijeva početnu investiciju, proizvodnja i potrošnja nisu uvijek usklađene i ostaju troškovi mrežarine.

"Ono što kupujete nije 'struja za 0 KM', nego mogućnost da dugoročno smanjite, u najboljem slučaju narednih 10 godina od dana instalacije, i bolje kontrolišete vlastiti trošak energije", ističe Dolić.

Koliko stvarno košta solar na kući i koliko štedi Najčešće pitanje zainteresovanih investitora u kućne elektrane je: Ako imam od 5.000 do 10.000 KM, isplati li se? Dolić odgovara da se "može isplatiti, ali ne uvijek i ne svima jednako". "U tipičnom, povoljnom scenariju, sistem snage oko 6 kW košta između 6.000 i 8.000 KM, proizvodi približno od 6.000 do 7.000 kWh godišnje i donosi uštedu od oko 800 do 1.200 KM. To daje okvirni povrat investicije od šest do devet godina", navodi Dolić. Međutim, to su idealni uslovi, a realnost je uvijek malo složenija.

Tri ključna faktora isplativosti

"U praksi, isplativost ne određuje tehnologija, nego kontekst. Prvo i najvažnije je vaša potrošnja. Ako već sada trošite malo električne energije, ušteda će biti ograničena. Ako imate veću i stabilnu potrošnju, sistem ima više smisla", kaže Dolić.

Drugi važan uslov koji utiče na isplativost je vrijeme kada se energija troši. Sistem proizvodi energiju danju, a ako najveći dio potrošnje struje imate naveče, koristite manji dio vlastite proizvodnje.

Treći faktor je sam objekt. "Krov, orijentacija i eventualno zasjenjenje. Dva identična sistema na dvije različite kuće mogu davati značajno različite rezultate", ističe Dolić.

Na kraju, dodaje, važne su navike. Onaj ko se prilagodi i pomakne dio potrošnje u vrijeme kada sistem proizvodi energiju, iz tog sistema će dobiti više.

"Problem nastaje kada se ova pitanja preskoče. U praksi često vidim da se sistem uzima po preporuci, da se snaga određuje otprilike i da se ne analizira stvarna potrošnja. Očekivanja tada budu jedno, a stvarni rezultat nešto drugo", navodi Dolić.

Josip Dolić (privatna arhiva/ustupljena fotografija)

 

Uloga ODS-a u modelu prosuminga i zašto se plaća mrežarina

Da biste postali prosumer u FBiH, od operatora distributivnog sistema (ODS) u FBiH, a to su Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB, treba da dobijete elektroenergetsku saglasnost.

Takođe, ODS provjerava može li mreža prihvatiti vašu elektranu, omogućava priključenje, ugrađuje i održava brojilo i upravlja mrežom.

"Kada proizvodite vlastitu energiju i dalje ste dio sistema i plaćate određene troškove. Mrežarina se plaća jer mrežu koristite svaki dan, i kada nema sunca, kada vam treba dodatna energija, kada višak proizvedene energije predajete u sistem. Mreža u tom smislu funkcioniše kao 'virtuelna baterija', a baterija postoji, treba održavanje i košta", pojašnjava Dolić i dodaje da mrežarina znači fleksibilnost i sigurnost.

Solar nije "plug & play investicija", osim u tehničkom smislu

Ugradnja solara traži barem osnovno razumijevanje vlastitog načina potrošnje.

"Važno je jasno reći što zapravo kupujete. Ne kupujete 'struju za 0 KM'. Ne kupujete sigurnu zaradu. Kupujete mogućnost da dugoročno smanjite trošak, da se djelimično zaštitite od rasta cijena energije i da preuzmete kontrolu nad vlastitom potrošnjom. I to je velika stvar. Ali samo ako je odluka donesena na temelju realnih podataka", poručuje Dolić.

U određenim slučajevima povrat investicije može biti kraći od šest godina. U drugima se može produžiti na deset ili više godina.

"Prosuming nije samo finansijska odluka. On mijenja način razmišljanja. Onaj ko uđe u ovaj model počinje pratiti svoju potrošnju, razumjeti kada i zašto troši energiju i razmišljati o proizvodnji, a ne samo o računu. Drugim riječima, postaje stvarno aktivan kupac", kaže Dolić.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Sufinansiranje - uskoro javni poziv

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) trebalo bi uskoro da raspiše javni poziv za sufinansiranje prosumera iz kategorije domaćinstava u FBiH.

Definisane su dvije kategorije korisnika koji mogu ostvariti pravo na sufinansiranje.

Prva kategorija su korisnici u socijalnoj potrebi (po izboru kantonalnih ministarstava), uz dodatne kriterijume (godišnja potrošnja energije, broj članova domaćinstva, tehničke mogućnosti...). Ovoj kategoriji sufinansiraju se ukupni troškovi izgradnje energetskog postrojenja, od projektovanja do priključenja.

Predviđeno je sufinansiranje izgradnje ukupno 100 elektrana na teritoriji FBiH za prvu kategoriju korisnika, s tim da postoje ograničenja u broju elektrana po kantonima.

Druga grupa su (ostali) korisnici koji apliciraju u postupku javnog poziva (uz ispunjenje propisanih kriterijuma - godišnja potrošnja, priključna snaga, mjesto prebivališta, itd) i njima se izgradnja "kućne elektrane" sufinansira djelimično, u zavisnosti od instalirane snage postrojenja.

Sufinansiranje ne može dobiti korisnik koji želi da izgradi elektranu u ili na objektu u kojem ne živi. Adresa iz uvjerenja o prebivalištu mora da odgovara adresi prosumerskog postrojenja.

Maksimalni iznos sredstava koji može biti odobren korisniku po jednom zahtjevu ne može iznositi više od 7.000 KM ili više od 60 odsto troškova. Odobrena sredstva se isplaćuju na račun korisnika.

Učešće domaćinstava (u cijeloj BiH) u finalnoj potrošnji električne energije je oko 45 odsto.

Odluke koje kupci moraju donijeti odrediće hoće li prosuming u Federaciji BiH biti percipiran kao uspješna priča ili kao još jedna propuštena prilika. Jer mala greška na početku može godinama skupo koštati.