Tržište nekretnina u Turskoj ne bi trebalo da uzdrma trenutna situacija u Turskoj i ono se i u ranijim sličnim situacijama pokazalo otpornim. Prodaja nekretnina stagnira u posljednje dvije godine, a očekuje se pad kamatnih stopa i ukidanje ograničenja o dobijanju boravišnih dozvola, što bi trebalo da ima pozitivan uticaj na daljnju prodaju.
Političke turbulencije izazivaju socijalne nemire, a socijalni nemiri u bilo kojoj državi dovode do rasta nesigurnosti, a to se prvo oslikava na turizam jer turisti malo više razmišljaju da li ići ili ne u zemlju u kojoj se dešavaju protesti.
Minet Musić, direktor MM REAL ESTATE, kompanije koja posluje na 19 tržišta u svijetu, prije dva dana je boravio u Turskoj i svjedočio je punom aerodromu i avionima te smatra da protesti, koji su česti u Turskoj, baš previše i ne sprečavaju turiste da dolaze u tu zemlju.
Čitaj više
Erdogan steže opoziciju, ali ekonomija steže njega – ko će popustiti?
Najočitiji odraz poboljšanja turske ekonomije je postupni pad inflacije, koja je prije godinu dana iznosila 75 posto. Posljednje očitanje u februaru pokazalo je da se nastavlja hladiti i trenutno iznosi 39,05 posto.
24.03.2025
Turska centralna banka i bankari raspravljaju o tržišnim previranjima
Lira, turske dionice i obveznice zabilježile su jedne od najvećih padova u svijetu.
23.03.2025
Turska ograničila dolazak u Istanbul i izlazak iz njega kako bi spriječila proteste
Zabrana protesta, koja je trebalo da istekne u nedjelju, bit će produžena do 27. marta
23.03.2025
Hapšenje glavnog Erdoganovog rivala izazvalo paniku na tržištu
Berzanski indeks zemlje pao je tako naglo da je dvaput aktiviran prekid trgovanja.
19.03.2025
Što se tiče predikcija o kretanju na tržištu nekretnina, Musić smatra da trenutna dešavanja u Turskoj neće imati veliki uticaj jer protesti nisu element koji značajno utiče na tržište nekretnina.
"Inflacija u prethodnom periodu u Turskoj je izazvana primarno lošom monetarnom politikom, što se tiče kamatnih stopa koje su spuštane dok je inflacija rasla. To se uveliko oslikalo na cjelokupno tržište, gdje su poskupjele usluge, proizvodi, pa i same nekretnine. Sada u Turskoj žele da stabilizuju kamatne stope, kako bi u suštini unutrašnji kupci balansirali tržište nekretnina, to je ono što se očekuje", kaže Musić.
Kamatne stope su već padale u posljednjim mjesecima, a Musić dodaje da očekuje da one i dalje budu korigovane na niže. "Trenutni protesti ne utiču drastično na tržište da bi mogli da naprave tektonske promjene na tržištu kapitala i nekretnina uopšte", smatra on.
Inače, ulaganje u nekretnine na turskom primorju prije nekoliko godina postalo je popularno i među građanima Bosne i Hercegovine, ali i regije. Konkretno, u primorskom gradu Alanji za 40.000 evra mogli ste kupiti manji stan u novoizgrađenom stambenom kompleksu s brojnim sadržajima. Međutim, 2022. godine Turska je postala najužarenije tržište nekretnina na svijetu, gdje su cijene nekretnina rasle i do 189 posto. Prošle godine rast cijena je usporio, a građani BiH biraju uglavnom luksuznije nekretnine.
Tražnja za nekretninama stagnira dvije godine
Inače, tražnja za nekretninama stagnira u Turskoj u posljednje dvije godine, što je izazvano promjenom propisa i ograničavanjem toga ko može da dobije boravišnu dozvolu. Tako su kupci mogli da kupe stan, ali ne i da dobiju boravišnu dozvolu, posebno oni koji su dolazili iz Ukrajine, Rusije, Irana i drugih zemalja, odakle ljudi s kapitalom žele da migriraju.
"Takvim kupcima je to bila velika prepreka, jer nisu mogli da se presele i žive u Turskoj. To je izazvalo pometnju na tržištu. Imali smo zatim inflaciju koja je digla vrijednost nekretnina, otežala pristup kapitalu za lokalno stanovništvo zbog visokih kamata i visokih cijena nakretnina", kaže Musić.
Što se tiče potražnje za nekretninama u Turskoj ona, prema Musićevim riječima, jeste stagnirala u posljednje dvije godine, tržišta u Alanji i Anataliji su se poljuljala, ali tržište u Istanbulu funkcioniše dobro s malo elemenata stagnacije.
"Najavljeno ukidanje pragova za dobijanje boravišnih dozvola trebalo bi podstaći tržište da se vrati na prethodno stanje, mogla bi biti veća strana tražnja, iako je udio stranih kupaca nekretnina između dva i tri odsto", kazao je Musić.
Stranci su i dalje zainteresovani za nekretnine u Turskoj, primarno zbog fleksibilijeg bankarskog sektora što se tiče gotovine, odnosno za gotovinu mogu da kupe nekretninu. Na tražnju utiče i ključna pozicija zemlje, aerodrom koji je raskrsnica za cijeli svijet, dobra usluga, hrana, kultura...
"Turska i dalje napreduje, iako se određena stagnacija vidi, ali ne očekujem pad na tržištu. Situacije kao što su trenutni protesti nisu rijetkost, kao ni inflacija. Turci su navikli na to, i ranije turbulencije nisu vodile padu tržišta nekretnina jer je to veliko tržište koje najviše reaguje na izmjenu regulative za kupce i inflaciju", poručuje Musić.
Podsjećamo, Ekrem İmamoğlu, gradonačelnik Istanbula uhapšen je zbog sumnje u korupciju i terorističke aktivnosti, jer je navodno sarađivao sa zabranjenom kurdskom strankom PKK. On je uhapšen nedugo prije njegovog imenovanja na čelo opozicione Republikanske narodne stranke (CHP). Opozicija je hapšenje, koje je uzdrmalo povjerenje investitora i privrednika u zemlji, koja se polako počela oporavljati od duboke ekonomske krize nakon posljednjih predsjedničkih izbora u maju 2023, nazvala "državnim udarom protiv budućeg predsjednika".
Strasti obračuna predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana s političkim protivnicima, koji s obzirom na optužbe i broj uhapšenih pripadnika opozicije, među kojima su novinari, privrednici i političari, vrlo brzo poprimaju izgled borbe za opstanak, u nekoliko su se dana prelile na ulice velikih turskih gradova.
No, lukavi 'hodža', kako zovu Erdogana, u obračunu s opozicijom ne oslanja se samo na vojnu ulogu, već i na ojačanu ekonomsku moć istočnjačke zemlje. Ulagači su počeli vjerovati u preokret Erdoganove neortodoksne ekonomske politike, koju je počeo prilagođavati nakon pobjede na posljednjim predsjedničkim izborima u proljeće 2023. godine.
Najočitiji odraz poboljšanja turske ekonomije je postupni pad inflacije, koja je prije godinu iznosila 75 posto. Posljednje očitanje u februaru pokazalo je da se nastavlja hladiti i trenutno iznosi 39,05 posto. Turska je daleko od razdoblja izvanrednog ekonomskog rasta, kada je ekonomija rasla čak sedam posto godišnje između 2002. i 2007. (kasnije je rast dosegao devet posto). No kada je Erdogan nakon izbora jednostavno odustao od provođenja osebujne fiskalne i monetarne politike, poznate i kao 'erdoganomika', koja se temeljila na uvjerenju da niske kamatne stope smanjuju inflaciju, pokazatelji su se postupno počeli okretati u dobrom smjeru.
Referentni berzovni indeks BIST 100 od tada je u porastu; Samo prošle godine dobio je osam posto, ali je od početka 2025. pao 682 boda, ili 6,94 posto. Najveći pad dogodio se prošle srijede, jer je hapšenje opozicionih ličnosti izazvalo veliku rasprodaju koja je privremeno zaustavila trgovanje na Istanbulskoj berzi.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...