U vrijeme najveće energetske krize razgovarali smo s prvim čovjekom naše najveće naftne kompanije HIFA Oil Kenanom Ahmetlićem. U razgovoru za Bloomberg Adriju govori o stabilnosti snabdijevanja, očekivanjima za cijene energenata i transformaciji kompanije u širi energetsko-industrijski koncern. Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku ponovo potresaju globalno tržište energenata, a volatilnost cijena nafte postaje nova normalnost za kompanije u sektoru energije.
Ahmetlić ističe da Bosna i Hercegovina zasad ne bi trebala imati problema s fizičkom dostupnošću goriva, ali da će tržište i dalje biti pod snažnim utjecajem globalnih političkih i ekonomskih kretanja. Za HIFA Oil ključno je, kaže, imati stabilne partnere i razvijenu regionalnu mrežu snabdijevanja, kao i dovoljne skladišne i logističke kapacitete kako bi se brzo reagiralo na promjene tržišta.
Kenan Ahmetlić - Bloomberg Adria
Naglašava da ne očekuje dugotrajne poremećaje u dostupnosti energenata ove godine, ali cijene će i dalje biti pod snažnim utjecajem globalnih kretanja, što zahtijeva pažljivo planiranje, brze reakcije i sposobnost prilagodbe promjenama koje dolaze s globalnog tržišta.
Skuplje gorivo, ali i krediti
I iz vlada oba entiteta su, također, kazali da za sada nema poremećaja u snabdijevanju. Iz Vlade FBiH su poručili da rast cijena goriva u FBiH prati globalne trendove, a kao jednu od mogućih mjera za ublažavanje rasta cijena spomenuli su da podržavaju prijedlog za privremeno smanjenje akciza, bilo 10 ili 20 posto. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi 16. marta raspravljati o mogućnosti privremenog smanjenja ili ukidanja akciza na naftne derivate, a prijedlog zakona u hitnoj proceduri predložio je poslanik Saša Magazinović, koji ističe da svakodnevno odgađanje usvajanja zakona dodatno otežava situaciju za stanovništvo i privredu.
Istovremeno, Vlada Republike Srpske usvojila je odluku o određivanju marže u prometu određenih proizvoda, kojom se utvrđuje maksimalan iznos marže koju trgovci na veliko i malo mogu obračunavati u prometu proizvoda poput brašna, soli, šećera, hrane za bebe i lijekova.
Globalna situacija dodatno utječe i na finansijska tržišta. Rat u Iranu i njegovi učinci na cijene nafte mogli bi primorati Evropsku centralnu banku (ECB) da podigne kamatne stope ranije nego što se očekivalo, rekao je član Upravnog vijeća Peter Kažimír. Ključno je pitanje koliko će rast cijena energenata podstaći inflaciju i primorati ECB da podigne kamatne stope i ograniči potrošnju. Euribor, međubankarska kamatna stopa, posljednje tri sedmice je stalno, ali blago rastao. Rast se ubrzao nakon izraelskih i američkih napada na Iran, a dostigao je nivo od prije godinu dana, ali je tada bio u silaznoj tendenciji, dok je ovaj put u uzlaznoj. Trenutna tendencija bržeg rasta ukazuje na to da banke očekuju povećanje kamatnih stopa ECB-a.
Kako se sukob odrazio na Dubai?
Zaljevske ekonomije godinama su privlačile globalni kapital zahvaljujući stabilnosti, niskim porezima i snažnom rastu, ali eskalacija sukoba na Bliskom istoku ponovo otvara pitanje sigurnosti investicija i mogućeg odljeva kapitala iz regije. Iako zemlje Zaljeva imaju snažne fiskalne rezerve i prihode od nafte, percepcija stabilnosti ostaje ključna za finansijska tržišta, a sukob koji se proširi ili potraje mogao bi potaknuti investitore da potraže sigurnija tržišta. Dubai je dugo važio za sigurno utočište kapitala, ali geografski rizici i ranija krhkost tržišta nekretnina, uz procjene Fitcha o mogućem padu cijena do 15 posto, podsjećaju na ranjivost tržišta.
Bloomberg
U posljednjih nekoliko dana dešavanja na Bliskom istoku dodatno su pojačala pritiske na globalna tržišta energenata i finansija, no život u Dubaiju i dalje teče relativno normalno. Za Bloomberg Adriju Marijana Stojković, osnivačica agencije Admin Scope, koja vodi administraciju i finansije u UAE i Singapuru, kaže da, iako mediji intenzivno izvještavaju o sigurnosnoj situaciji, svakodnevica u UAE izgleda znatno mirnije nego što sugeriraju međunarodni izvještaji.
Ramazan i biznis
Uprkos globalnim ekonomskim neizvjesnostima i rastućim troškovima života, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje destinacija u koju se dio dijaspore odlučuje vratiti i započeti nove poslovne priče. Tokom ramazana poslovni ljudi u BiH prilagođavaju tempo rada novoj dnevnoj dinamici, pa radni dan često počinje ranije, dok iftari sve više služe kao prilika za poslovno umrežavanje. Poslovni akteri navode da prvi dani posta donose blago usporavanje, dok fokus na energiju i zdravlje utječe na intenzitet rada tokom dana, a ugostiteljstvo i maloprodaja bilježe rast potrošnje u večernjim satima.
U intervjuu za Bloomberg Adriju Nurdin Pitarević, novi CEO Rimac Technologyja, govorio je o budućim planovima kompanije, izgradnji organizacije i procesa koji omogućavaju pouzdanu isporuku proizvoda globalnim partnerima te dugoročno profitabilno poslovanje. Pitarević ističe prednosti Rimac Technologyja, uključujući razvoj kompletnog električnog hiperautomobila Rimac Nevera unutar kompanije, te naglašava kombinaciju tehničke izvrsnosti u elektrifikaciji brzih razvojnih ciklusa i snažne industrijske izvedbe, što potvrđuju partnerstva s BMW Grupom i Ceer Motors.
Transformacija u zdravstvenom sektoru
S druge strane, Bosna i Hercegovina i region sve više traže održiva i isplativa rješenja u energetici. Komprimirani prirodni gas (CNG) sve više se koristi kao pogonsko gorivo u saobraćaju, ali i kao energent u proizvodnim pogonima. U regiji koja se svake zime suočava s alarmantnim nivoima zagađenja zraka, posebno u urbanim sredinama, pitanje alternativnih energenata postaje ne samo energetska, već i javnozdravstvena i industrijska tema.
Dok se ekonomija i industrija prilagođavaju globalnim promjenama, transformacija se odvija i u zdravstvenom sektoru, gdje sistemi širom svijeta sve više fokus prebacuju s liječenja na prevenciju i produženje zdravog životnog vijeka.
Bosna i Hercegovina u tom procesu još traži vlastiti model. Predsjednik Uprave ASA Medical Group Mohamad Hamade kaže za Bloomberg Adriju da privatno zdravstvo u zemlji još nije u potpunosti razvijeno, što istovremeno predstavlja izazov, ali i priliku za izgradnju održivijeg zdravstvenog sistema.