Skupa goriva i zagađen vazduh: Može li CNG postati alternativa za transport i industriju

Komprimovani prirodni gas - CNG (Compressed Natural Gas) sve više se koristi kao pogonsko gorivo u saobraćaju, ali i kao energent u proizvodnim pogonima u Bosni i Hercegovini.

U regionu koji se svake zime suočava s alarmantnim nivoima zagađenja vazduha, posebno u urbanim sredinama, pitanje alternativnih energenata više nije samo energetska, već i javnozdravstvena i industrijska tema.

Istovremeno, rast cijena goriva, dodatno podstaknut sukobima na Bliskom istoku, sve više opterećuje budžete građana, prevoznika i proizvodnih kompanija, otvarajući prostor za isplativija i čišća rješenja. Jedno od njih je CNG, ali koliko je stvarno ekološki i isplativ u odnosu na druge energente?

U transportu, CNG u poređenju s dizelom i benzinom proizvodi manje emisija čvrstih čestica (PM), sumpornih spojeva i azotnih oksida, kao i niže emisije ugljen-dioksida (CO₂), što ga čini relevantnim u gradovima koji bilježe duge periode smoga.

U industriji, CNG može biti alternativa lož-ulju i drugim tečnim gorivima, omogućavajući stabilnije troškove energije i čišće sagorijevanje u kotlovima, sušarama i drugim proizvodnim procesima.

Iako je fosilnog porijekla, njegov ekološki otisak je povoljniji u odnosu na tradicionalne derivate nafte, a cijena često konkurentnija.

Iako se CNG sve češće spominje kao alternativni energent, njegova dostupnost direktno zavisi od tržišta prirodnog gasa u BiH od kojeg se proizvodi CNG.

Uvoz gasa u BiH

Uvoz naftnih gasova i ostalih gasovitih ugljikovodika u BiH, među koje spada i prirodni gas, porastao je od 2020. do 2025. godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH.

Koliko se tačno uveze prirodnog gasa pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Kao što smo naveli, od prirodnog gasa proizvodi se CNG, a u Optima Grupi za Bloomberg Adriju kažu da godišnje komprimuju više od 10.000.000 m³ prirodnog gasa i da očekuju da se to poveća u narednom periodu s obzirom na rast broja krajnjih korisnika ovog energenta

Potrošnja CNG-a u BiH i izvoz

Pored potrošnje CNG-a koji izađe iz Optima Grupe, nije poznato koliko se tačno CNG-a u BiH uveze jer uvoznici nisu obavezani da u opisnom dijelu carinske deklaracije navedu potpuni naziv vrste goriva koju uvoze.

UIO ima evidentirane određene količine uvezenog CNG-a, ali one nisu konačne. S druge strane, podaci o izvozu CNG-a iz BiH su malo potpuniji, ali takođe ne predstavljaju konačne količine koje su izvezene.

Što se tiče potrošnje prirodnog gasa u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, od ukupno uvezenog prirodnog gasa u 2024. godini (224.263.000 Sm3) u energetskom sektoru potrošeno je 58.264.000 Sm3.

U finalnoj potrošnji koja iznosi 161.241.000 Sm3 u 2024. godini najveće učešće ima industrija, zatim domaćinstva te ostali potrošači i saobraćaj.

Primjena CNG-a u industriji

Komprimovani prirodni gas je danas u BiH prije svega industrijski energent, s vrlo širokom primjenom u različitim granama privrede.

"CNG je zastupljen u prehrambenoj industriji - mljekarstvu, mesnoj industriji, preradi voća i povrća i proizvodnji sokova - zatim u metalurškoj i metaloprerađivačkoj proizvodnji, uključujući pogone za izradu proizvoda od aluminijuma i cinkare, kao i u proizvodnji izolacionih i drugih građevinskih materijala, uključujući i njegovu primjenu u asfaltnim bazama", kažu u Optimi.

Pored industrije, ovaj energent nalazi primjenu i u sistemima grijanja većih objekata, o čemu svjedoči primjer nove bolnice u Doboju, koja se u potpunosti snabdijeva CNG-om.

Bolnica Doboj (ustupljena fotografija)

 

Prednosti za industriju

U pogledu dostupnosti, CNG omogućava korištenje prirodnog gasa i u sredinama gdje ne postoji gasovodna infrastruktura, čime se znatno proširuje krug potencijalnih korisnika i povećava fleksibilnost snabdijevanja.

Sagorijevanje prirodnog gasa je stabilno i ujednačeno, što omogućava visok nivo kontrole procesa i preciznu regulaciju temperature, što je posebno važno u industrijskim proizvodnim procesima. S tehničkog aspekta, riječ je o energentu ujednačenog kvaliteta, sa stabilnim sastavom, što dodatno doprinosi pouzdanosti i efikasnosti rada postrojenja.

Povećava se primjena CNG-a u javnom prevozu i transportu

U saobraćaju je CNG za sada manje zastupljen nego u industriji, ali se posljednjih godina bilježi rast njegove primjene.

Razvoj infrastrukture, odnosno mreže punionica, bio je ključni preduslov za širu upotrebu ovog goriva. Izgradnjom punionica u Brodu, Banjoj Luci i Mostaru stvoreni su uslovi da se CNG uvede i u javni prevoz.

U BiH takva rješenja već postoje u Sarajevu i Tuzli - s tim da Sarajevo koristi razvijenu gasovodnu mrežu, dok Tuzla koristi CNG tehnologiju - a u regionu su primjeri Ljubljana, Zagreb i Beograd.

Autobusi za javni prevoz putnika u Tuzli već 10 godina idu na CNG, a u kompaniji Junuzović-Kopex, koja je vlasnik gradskog i prigradskog saobraćaja u tom gradu, za Bloomberg Adriju kažu da su se prilikom prelaska na CNG vodili ekološkim i ekonomskim razlozima.

"CNG se uveliko koristi u javnom prevozu u Evropi, skandinavske zemlje su nakon dizela prešle na CNG, pa na elektrifikaciju vozila, a trend upotrebe CNG-a se spuštao južno u ostatak Evrope. CNG je ekološki prihvatljiviji, a s ekonomskog aspekta pretežno je jeftiniji u odnosu na dizel i efikasnije je gorivo", ističu u kompaniji Junuzović-Kopex.

Prva punionica u Tuzli napravljena je 2016. godine, kada je krenuo i prvi autobus na CNG, a danas, deset godina kasnije, od 50 do 70 odsto svih autobusa gradskog i prigradskog saobraćaja pogoni ovo gorivo.

Junuzović-Kopex (ustupljena fotografija)

 

"CNG je dobar za kraće linije od 200 do 300 kilometara, dok za duže treba biti razvijena mreža punionica. Minimum 50 odsto naših autobusa svakodnevno ide na CNG, a taj postotak se mijenja i penje se i do 70 odsto. Plan nam je da održavamo ovaj postotak", navode u Junuzović-Kopexu.

Što se tiče snabdjevenosti CNG-om, dodaju da trenutno nema rizika i da imaju više izvora snabdijevanja. "Isto je kao i s ostalim energentima, s dizelom, strujom, može se nešto nenadano desiti, ali trenutno je snabdijevanje CNG-om obezbijeđeno i stabilno".

Ova kompanija je i vlasnik punionice CNG-a u Sarajevu (Reljevo) i vrši distribuciju plina drugim potrošačima. "Korištenje CNG-a u privredi diktira tržište, prelazak je sporiji u odnosu na evropske zemlje jer su mazut, LPG, ugalj i ostala goriva nekada cjenovno konkurentniji. To bi trebala da regulira država, da stare tehnologije i veliki zagađivači budu dodatno opterećeni kako bi se njihova upotreba smanjila, a povećala potrošnja zelenih i održivijih energenata", poručuju iz kompanije Junuzović-Kopex.

Autobusi na CNG uskoro i u Mostaru

Pored gradskog prevoza u Tuzli, autobusi koje pogoni CNG uskoro bi mogli da krenu i ulicama Mostara.

Željko Marijanović, vršilac dužnosti direktora u Javnom preduzeću za gradski prevoz putnika Mostar bus, za Bloomberg Adriju kaže da je planirano da autobusi na CNG već u martu budu pušteni u saobraćaj u Mostaru.

"Ušli smo u projekat uvođenja CNG-a kao energenta, ponukani iskustvima kolega iz Tuzlanskog kantona, koji već dugi niz godina koriste CNG za gradski prevoz. Dodatni podsticaj dobili smo otvaranjem prve punionice CNG-a u Mostaru. U početnoj fazi nabavili smo četiri autobusa, a ako se pokaže isplativim, planiramo povećati udio vozila na CNG u našem voznom parku", naglašava Marijanović.

Mostar bus (ustupljena fotografija)

 

On ističe prednosti CNG-a kao ekološki prihvatljivijeg goriva, uz očekivane uštede, čiji rezultati će biti vidljivi tek u dogledno vrijeme.

"Naš je cilj građanima osigurati siguran, pouzdan, efikasan i ekološki prihvatljiv javni prevoz. Snabdjevenost CNG-om trenutno ne predstavlja problem, jer imamo ugovor s pouzdanim dobavljačem, kompanijom Nestro Petrol, te ne očekujemo poteškoće u opskrbi. U slučaju eventualnih poremećaja u snabdijevanju, moći ćemo nesmetano funkcionirati i s postojećim voznim parkom pokriti sve redovne linije", navodi Marijanović.

Nabavku CNG autobusa vidi kao strateško ulaganje u budućnost i važan korak modernizacije voznog parka. "Ovo je konkretan korak prema održivoj mobilnosti, smanjenju emisija CO₂ i unapređenju kvaliteta javnog prevoza. Autobusi će biti raspoređeni na linijama s najvećom frekvencijom putnika, čime će građani osjetiti prednosti tiše i ugodnije vožnje. Ovo ulaganje nije samo ekološka odluka, već i dugoročna poslovna i društvena odgovornost. Nastavljamo graditi efikasniji, tiši i čišći javni prevoz, u skladu s trendovima evropskih gradova", poručio je Marijanović.

Cijena CNG-a

Cijenu CNG-a nije zahvalno iskazati jedinstvenim iznosom, kažu u Optimi, jer zavisi od više faktora, prije svega od nabavne cijene prirodnog gasa i modela formiranja nabavne cijene prirodnog gasa (TTF indeks ili vezanost za naftne derivate), kao i od troškova komprimovanja i transporta do krajnjeg potrošača.

"Upravo zbog tih elemenata cijena može varirati od potrošača do potrošača, ali je u pravilu konkurentna drugim energentima koje CNG zamjenjuje, bilo da je riječ o industriji, saobraćaju ili sistemu grijanja", navode u ovoj kompaniji.

Kada je riječ o volatilnosti cijena CNG-a, ona  je prisutna u obimu u kojem je prisutna i kod naftnih derivata, s obzirom na to da se radi o prirodnom gasu - robi kojom se trguje na berzama ili čije je formiranje cijene direktno povezano sa cijenom naftnih derivata kojima se takođe trguje na berzama.

"Jedna od specifičnosti CNG-a je mogućnost ugovaranja i fiksiranja cijene na duži period, što praktično daje mogućnost kupcima CNG-a da imaju identične modele formiranja cijena kao kupci prirodnog gasa koji ovaj energent dobijaju putem gasovoda. Takvi modeli formiranja cijena omogućavaju kupcima stabilnost i predvidivost troškova, što je posebno važno za industriju i transportne kompanije", ističu u Optima Grupi.

CNG dobija prednost zbog CBAM-a Uz sve strožije evropske klimatske politike, poput mehanizma CBAM, troškovi emisija CO₂ postaju važan faktor u izboru energenata. CNG je cjenovno konkurentniji drugim energentima koji se koriste u industriji, sistemima grijanja i kao motorno gorivo. Ako se dodatno uzmu u obzir i troškovi emisije CO₂, CNG dobija i jasnu ekonomsku prednost.

Ekološke prednosti: CNG vs tečna fosilna goriva

S ekološkog stanovišta, sagorijevanje CNG-a je znatno čišće u odnosu na tečna fosilna goriva - ne dolazi do emisije čvrstih čestica (PM), emisije sumpornih jedinjenja su zanemarive, a emisije azotnih oksida su znatno niže.

"Prirodni gas ima najnižu emisiju CO₂ po jedinici oslobođene energije u poređenju sa svim naftnim derivatima. U odnosu na prirodni gas, emisije CO₂ kod dizela i benzina veće su za oko 30 odsto, kod mazuta i do 40 odsto, dok su kod LPG-a veće za oko 10-15 odsto, što svrstava prirodni gas među najpovoljnije opcije i s ekološkog i s finansijskog aspekta", navode u Optimi.

CNG (ustupljena fotografija)

 

Kompanija Tropic Maloprodaja: Uz CNG do održivog poslovanja

U kompaniji Tropic Maloprodaja za Bloomberg Adriju kažu da planiraju korištenje CNG-a primarno u segmentu transporta robe, odnosno za pogon dijela vlastite distributivne flote.

"Naš cilj je da kroz fazni pristup evaluiramo operativne, ekonomske i infrastrukturne aspekte primjene CNG-a i da na osnovu rezultata postepeno povećavamo udio vozila koja koriste alternativna goriva. CNG donosi više ključnih prednosti. S ekološkog aspekta, emisije CO₂ su znatno niže u poređenju s dizel gorivom, što direktno doprinosi smanjenju negativnog utjecaja na životnu sredinu. S ekonomskog aspekta, CNG omogućava niže troškove goriva po pređenom kilometru, kao i stabilnije i predvidivije troškove u odnosu na konvencionalna goriva", navode u Tropicu.

Korištenje CNG-a dio je njihovog šireg strateškog opredjeljenja da idu ka održivom poslovanju koje uključuje i druge projekte poput unapređenja energetske efikasnosti objekata, implementacije sistema za monitoring potrošnje energije, kao i optimizacije logističkih procesa.

"Naš cilj je da kroz konkretne i mjerljive korake doprinesemo smanjenju emisija i istovremeno unaprijedimo operativnu efikasnost kompanije", poručuju iz Tropica.

Snabdjevenost tržišta u BiH i regiji

Trenutno u BiH postoje tri kompresorske stanice za proizvodnju CNG-a, u Sarajevu, Zvorniku i Brodu s kapacitetima proizvodnje koji znatno prevazilaze trenutne potrebe bh. tržišta za CNG-om.

Snabdjevenost tržišta CNG-om u BiH i regiji u Optimi ocjenjuju dobrom. Rizik od nedostatka sirovine svakako postoji, kao i kod svih energenata, ali on nije izraženiji nego kod drugih fosilnih goriva. Rizik je posljednjih godina dodatno smanjen diverzifikacijom pravaca snabdijevanja prirodnim gasom. Izgradnjom kompresorske stanice u Brodu, omogućena je dostupnost gasa i iz pravca LNG terminala na Krku, ali i iz drugih izvora unutar Evropske unije.

"Ne uzimajući u obzir geopolitičke faktore koji potencijalno mogu uticati, rizik od poremećaja u snabdijevanju dodatno je smanjen činjenicom da Optima Grupa ima dugoročno zaključene ugovore o nabavci prirodnog gasa sa svojim dobavljačima, što obezbjeđuje kontinuitet isporuka i veću sigurnost snabdijevanja", dodaju u ovoj kompaniji.

Za Bosnu i Hercegovinu, gdje je gasna infrastruktura ograničena, CNG može predstavljati tranziciono rješenje između tradicionalnih fosilnih goriva i buduće elektrifikacije transporta i industrije. Njegova stvarna uloga, međutim, zavisiće od razvoja infrastrukture, regulatornih podsticaja i cijene emisija CO₂, koji će u narednim godinama sve snažnije oblikovati energetske pravce kompanija i gradova.