Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) usporava, ali je i dalje iznad poželjnih dva posto. U januaru su cijene bile više za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najviše su rasle cijene u restoranima i hotelima (7,2 posto), stanovanju i režijama (7,1 posto), zdravstvu (6 posto) te hrani i bezalkoholnim napicima (4,6 posto). Pad cijena zabilježen je u odjeći i obući (6,4 posto) te u prijevozu (2,3 posto). Ipak, eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi podstaći rast cijena energenata i novi inflatorni pritisak u BiH i svijetu.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Restorani i hoteli pogurali cijene u BiH, silazni trend inflacije pod prijetnjom
Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) bilježi pad drugi mjesec zaredom, ali je i dalje iznad poželjnih dva posto. Cijene su u januaru ove godine bile više za 3,6 posto u odnosu na januar prošle godine.
Najviše su rasle cijene u restoranima i hotelima (+7,2 posto), što je posljedica rasta troškova za usluge ishrane i smještaja.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dovest će do rasta cijena goriva u BiH. To će posljedično dovesti do rasta inflacije, a rješenje u kraktom roku može biti privremena suspenzija naplate 'budžetske akcize' na gorivo.
Od minimalca do 615.062 KM: Najveće mjesečne plate u BiH u 2025.
Najveća mjesečna neto plata isplaćena u Bosni i Hercegovini (BiH) tokom 2025. godine iznosila je 615.062 KM. Riječ je o pojedinačnoj isplati evidentiranoj u Federaciji BiH, u djelatnosti proizvodnje, i predstavlja apsolutni rekord među prijavljenim mjesečnim primanjima u toj godini.
Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (PUFBiH), ova isplata bila je najviša zabilježena neto plata za jedan mjesec u 2025. godini. Među deset najvećih pojedinačnih isplata u Federaciji dominiraju proizvodnja i industrija, s iznosima od 278.227 KM i 275.056 KM. U vrhu se nalaze i trgovina, ali i bankarstvo.
Bliski istok obiluje naftom, ali nije ona tamo najveće bogatstvo...
Perzijski zaljev leži na bogatstvu ugljikovodika vrijednom bilione dolara, ali ono što pustinjske zemlje nemaju je upravo voda. Od 1970-ih godina, novac od nafte omogućio im je rješenje tog problema, i to u obliku postrojenja za desalinizaciju. Danas se ova regija oslanja na oko 450 ovakvih postrojenja koja štite stanovništvo od žeđi.
Geopolitički sukob podiže cijene nafte, Kina štiti rezerve goriva
Cijene nafte nastavile su rasti jer je američki i izraelski rat protiv Irana prekinuo protok sirove nafte prema ključnim uvoznicima dok zaraćene strane obećavaju nastaviti sukob, a glavni uvoznik Kina nastoji očuvati vlastite zalihe goriva.
Brent se popeo na 84 dolara po barelu, nakon što je skočio 12 posto u prva tri dana sedmice, dok je cijena barela nafte West Texas Intermediate bila blizu 77 dolara. Američki predsjednik Donald Trump izrazio je povjerenje u vojnu kampanju, iako je vremenski okvir operacija i dalje nejasan. U međuvremenu, Korpus islamske revolucionarne garde obećao je intenzivirati i proširiti napade u predstojećim danima.
Nestabilnost u Iranu prijeti novim udarom inflacije širom svijeta
Rat predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana prijeti zadati snažan udarac globalnoj ekonomiji koja se još uvijek nosi s posljedicama njegovog povijesnog povećanja carina.
Za Evropu bi dugotrajno više cijene energije gurnule ekonomiju na rub recesije. Za SAD bi to stavilo Federalne rezerve u gotovo nemoguću poziciju: između rata koji podiže inflaciju i predsjednika koji zahtijeva smanjenje kamatnih stopa. Za Kinu bi kraj uvoza jeftine iranske nafte dodatno pojačao pritisak koji već dolazi od Trumpovih carina i sloma tržišta nekretnina.
Pogledajte šta se to još čitalo:
Ako SpaceX izađe na burzu, mogla bi nastati najveća AI i svemirska investicija desetljeća
Američke službe koristile AI model Claude u planiranju napada na Iran
Da li vaterpolo može biti ozbiljan biznis? Jedan od najboljih svih vremena zna kako
Ofanziva tenisa na streaming platformama
Danas čitajte...
Pregled trgovanja BiH sa zemljama Bliskog istoka. Saznajte šta bi to moglo poskupjeti i prijeti li nam nestašica nečega.
Tu je i opinion Samire Nuhanović, u kakvoj zemlji živimo, čemu težimo, a šta zapravo imamo.
.webp){kind=icon}
