text size
Bloomberg Adrija pratila je konferenciju MoBizz 2025 u Mostaru, koja je i ove godine potvrdila svoju ulogu kao središte poslovnog umrežavanja i razmjene ideja. Među ključnim preporukama istaknuti su fokus na stabilnost i povjerenje kao osnovne pretpostavke za privlačenje investicija, profesionalizaciju porodičnih kompanija, zadržavanje radne snage, te bolju saradnju javnog i privatnog sektora.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
BiH izazovi: Investicije ovise o stabilnosti, a porodični biznisi o profesionalizaciji
Otvaranje konferencije obilježile su teme koje određuju ekonomsku budućnost BiH i regije: stabilnost i povjerenje kao osnovni preduslovi za privlačenje investicija, te profesionalizacija porodičnih firmi kao temelj dugoročnog razvoja. Ekonomisti su ukazali na ranjivost i potrebu za jasnim monetarnim politikama, dok su poduzetnici naglasili važnost zadržavanja radne snage i iskorištavanja niske zaduženosti zemlje kao prilike.
Bloomberg Adria
Porodične kompanije, koje zapošljavaju najveći dio radne snage, pokazale su da snaga leži u tradiciji, ali i u spremnosti na promjene. Upravo u ravnoteži između iskustva i modernog upravljanja krije se potencijal za otporniju privredu.
Partner ili prepreka: Može li javni sektor biti motor razvoja BiH
Na konferenciji MoBizz 2025 bilo je riječi i o javnom sektoru u kojem u BiH radi gotovo 40.000 ljudi i direktno zavise od budžeta. Jedna od poruka s ovog panela jeste da se napredak može postići samo sinergijom javnog i privatnog sektora.
Posljednji panel MoBizz 2025 otvorio je važno pitanje kako ubrzati razvoj zemlje bez modernizacije javnih politika i bliže saradnje s privatnim sektorom. Sudionici su se složili da je javni sektor istovremeno i partner i prepreka, sve zavisi od toga koliko će biti spreman na reforme, digitalizaciju i stvaranje zakonskog okvira koji podržava razvoj.
MoBizz
Zaključak je da BiH danas treba manje birokratije, a više partnerstva jer samo tako javni sektor može postati motor, a ne kočnica privrednog napretka.
Banke ne vole poljoprivrednike, MKO ih kreditira pet puta skuplje
Poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini krediti najčešće trebaju onda kada stižu žetve ili kad treba obnoviti mehanizaciju. Tada se, međutim, suočavaju s problemom jer im komercijalne banke uglavnom zatvaraju vrata. Umjesto povoljnih kreditnih linija, primorani su okretati se mikrokreditnim organizacijama (MKO).
One nude brže odobravanje i manje birokratskih procedura, ali cijena takvih kredita je visoka i predstavlja dodatni teret za ionako ranjiv poljoprivredni sektor. Podaci pokazuju da je u Republici Srpskoj 21 posto ukupnih MKO kredita završilo u poljoprivredi, dok u Federaciji BiH taj udio iznosi 26,5 posto. Problem je, međutim, u kamatama - u RS-u poljoprivrednici na MKO kredite plaćaju i do 21 posto, dok su bankarski krediti za nefinansijska preduzeća prosječno 4,5 posto, bilo u konvertibilnim markama ili eurima.
Gdje su granice - smije li NATO oboriti ruske avione
Dok domaći poljoprivrednici muku muče s finansiranjem i rastućim troškovima, evropski prostor sve više potresa sigurnosna neizvjesnost. Da nedavni upadi ruskih bespilotnih letjelica u poljski zračni prostor nisu bili slučajnost, pokazali su i novi incidenti u kojima su ruski borbeni avioni i dronovi povrijedili zračni prostor više članica NATO-a.
Nakon što su u petak ujutro tri ruska MIG-31 narušila estonski zračni prostor, već u ponedjeljak su dronovi nepoznatog porijekla paralizirali aerodrome u Kopenhagenu i Oslu, dok se nastavljaju i upadi u rumunski zračni prostor. Premijer Poljske Donald Tusk ocijenio je da je NATO "najbliže što je bio otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata".
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio je da će alijansa reagirati na neprijateljske avione samo ako predstavljaju neposrednu prijetnju stanovništvu ili infrastrukturi, ali u međunarodnoj javnosti sve glasnije odjekuje pitanje – hoće li NATO krenuti u obaranje ruskih letjelica i na taj način ući u direktan sukob s Rusijom.
Armani i Napoli ruše pravila: Dvocifren broj dresova kao nova norma
Napoli mijenja pravila igre u nogometnom biznisu. Umjesto Nikea, Adidasa ili Pume, 2021. godine klub je za tehničkog partnera izabrao Emporio Armani i njegovu liniju EA7. Već u prvoj sezoni predstavio je čak 13 različitih dresova, dok danas dvocifren broj postaje praksa, s novim dizajnima za evropske utakmice, ali i specijalne datume ili praznike.
Depositphotos
Ovakav pristup podsjeća na streetwear i luksuznu modu, gdje česti i tematski "dropovi" zamjenjuju tradicionalno ljetno lansiranje, a svaki dres ima ograničen rok trajanja i jasnu priču. Napoli je time postao pionir "drop ekonomije" u nogometu, raspoređujući prodajne vrhunce kroz cijelu sezonu i stvarajući stalan osjećaj noviteta za navijače. Promotivne kampanje i medijski ciklusi prate svaki novi dizajn, što klubu donosi veći prosječni prihod po fanovima i pozicioniranje brenda u premium segmentu. Na taj način Napoli spaja nogomet, modu i marketing u potpuno nov, profitabilan model.
Šta se još čitalo:
Šta ako AI balon pukne, čije će milijarde izgorjeti prve
Sensei Larryja Ellisona - melanž luksuza, wellnessa i dugovječnosti
Raste prodaja električnih vozila i hibrida u Evropi
Danas čitajte:
Novinarka Bloomberg Adrije Svjetlana Šurlan za vas je pripremila intervju sa Željkom Drinčićem, predsjednikom Komisije za tržište kapitala Crne Gore, o budućnosti berzi u regiji, delistiranju, privlačenju investitora kroz IPO-e i obveznice, kao i o regulaciji, kripto registru i zakonima o zelenim obveznicama.
.webp){kind=icon}
