Gdje su granice - smije li NATO da obori ruske avione

Da upadi ruskih bespilotnih letjelica u poljski vazdušni prostor prije 15 dana ne bi izgledali kao jednokratni incident, pobrinuli su se minulih dana ruski borbeni avioni i dronovi koji su, prema izvještajima medija, u više navrata povrijedili vazdušni prostor država članica NATO-a.

Nakon što su u petak ujutru tri ruska borbena aviona MIG-31 narušila vazdušni prostor Estonije, minulog ponedjeljka uslijedio je upad dronova nepoznatog porijekla u vazdušne prostore Danske i Norveške, ostavivši na nekoliko sati aerodrome u Kopenhagenu i Oslu paralizovane. Kada se na to dodaju prethodni upadi ruskih dronova u vazdušni prostor Rumunije, jasno je da upadi nisu slučajni, dovodeći Sjevernoatlantsku alijansu, kako je rekao poljski premijer Donald Tusk, "najbliže što smo bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata".

I dok je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao da će se alijansa boriti protiv aviona samo ako predstavljaju "neposrednu prijetnju" stanovništvu ili infrastrukturi, u međunarodnoj javnosti je jedna od najaktuelnijih tema da li će NATO obarati ruske avione i da li će to dovesti do direktnog sukoba alijanse i Ruske Federacije.

Poljska: Obaraćemo bez diskusije

Prema estonskom ministarstvu spoljnih poslova, upad tri aviona MIG-31 trajao je dvanaest minuta, zbog čega je Talin zatražio konsultacije u skladu sa Članom 4 NATO sporazuma. Osim toga, u New Yorku je održana i hitna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, prije koje je poljski premijer Tusk rekao da će poljske vlasti bez diskusije donijeti odluku da obore leteće objekte kada krše njihovu teritoriju i lete iznad Poljske.

"Ovdje nema mjesta za debatu", bio je izričit Tusk.

To je potvrdio i poljski šef diplomatije Radoslav Sikorski.

"Ako neka druga raketa ili avion uđu u naš prostor bez dozvole, namjerno ili greškom, i budu oboreni, a ostaci padnu na teritoriju NATO-a, molim vas, nemojte dolaziti ovdje da kukate zbog toga", rekao je Sikorski na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN na kojem je estonski šef diplomatije Margus Tsahkna pokazao fotografije ruskih borbenih aviona, ističući da su oni "nosili rakete i bili spremni za napad".

Rusija je odbacila tvrdnje Estonije, pri čemu je portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao da iz estonskog saopštenja nikada nisu "čuli da imaju objektivne podatke praćenja letova koji potkrepljuju njihovu tvrdnju".

"Zato smatramo da su takve riječi prazne, neosnovane i nastavak potpuno nepromišljenog obrasca eskalacije tenzija i izazivanja konfrontacione atmosfere", saopštio je Peskov.

Nakon upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske i Rumunije, NATO je najavio pomjeranje trupa i borbenih aviona ka istoku, pri čemu u vazdušnoj odbrambenoj misiji iznad Poljske sada učestvuju britanski, francuski, njemački i danski borbeni avioni.

"Spremni smo da preduzmemo sve neophodne korake da bismo odbranili nebo NATO-a i teritoriju NATO-a", rekla je britanska ministarka spoljnih poslova Yvette Cooper, a prenio Guardian. "Ako budemo morali da se suočimo s avionima koji lete u vazdušnom prostoru NATO-a bez dozvole, učinićemo to."

 

Isto je u govoru na zasjedanju Generalne skupštine UN rekao i predsjednik Poljske Karol Nawrocki, istaknuvši da se svijet potpuno promijenio otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu i da državne granice više nisu nepovredive te da je "međunarodno pravo postalo sugestija, a ne pravilo".

"Nalazimo se na prekretnici u istoriji – u vremenu kada će odluke donesene danas imati posljedice decenijama. Zato sada, kao zajednica demokratskih država, moramo posmatrati trenutnu situaciju kao bojno polje za principe čije poštovanje može odrediti budućnost naše civilizacije", rekao je Nawrocki i ocijenio da ruska agresija protiv Ukrajine nije sukob isključivo regionalne prirode, već "provjera da li će principi na kojima se zasniva UN izdržati test vremena, ili će se srušiti pod teretom imperijalnih i kolonijalnih ambicija države koja sebe smatra iznad zakona i koja je više puta ignorisala rezolucije Skupštine UN".

SAD obećava odbranu saveznika

Neki evropski saveznici su izrazili zabrinutost da Donald Trump nije dovoljno ozbiljno tretirao incidente, ograničavajući se na kratke osude tako da je novi ambasador SAD-a pri UN-u Mike Waltz pokušao da uvjeri saveznike NATO-a da će SAD "braniti svaki centimetar teritorije NATO-a".

Bloomberg

"Rusija mora hitno da zaustavi takvo opasno ponašanje", rekao je Waltz. "Ili Moskva želi da eskalira i uvuče još zemalja u ovaj sukob s Ukrajinom, ili nema potpunu kontrolu nad onima koji upravljaju njenim borbenim avionima i dronovima. Oba scenarija su veoma uznemirujuća."

Tokom bilateralnog susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Generalne skupštine UN-a, Trump je upitan da li bi podržao da članice NATO-a obore ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor: "Da, podržavam."

"Zavisi od okolnosti. Ali mi smo veoma čvrsti prema NATO-u", odgovorio je on na dodatno pitanje da li bi podržao saveznike ako bi oborili ruske avione.

Kako prenose mediji, u Moskvi je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao poruku pomirenja spojenu s borbenim jezikom.

"Želimo da izbjegnemo izazivanje daljnje trke u strateškom naoružanju", rekao je Putin na sastanku ruskog savjeta bezbjednosti, koji je prenošen na televiziji. "Rusija je sposobna da odgovori na bilo kakve prijetnje vojno-tehničkim mjerama."

Uprkos javnim obećanjima, prije nekoliko dana Reuters je objavio saznanja da su se zvaničnici Pentagona krajem avgusta sastali s grupom evropskih diplomata i prenijeli oštru poruku da SAD planira da obustavi dio bezbjednosne pomoći Letoniji, Litvaniji i Estoniji, članicama NATO-a koje graniče s Rusijom, te da Evropa mora biti manje zavisna od vojske SAD-a.

Izvršni direktor Instituta za međunarodne odnose (IDIS) Ino Afentouli ističe da Rusija zna da je SAD prebacio teret podrške Ukrajini na evropske zemlje. U komentaru za grčki dnevni list "Ta Nea" on dodaje da Putin takođe zna da ne postoji konsenzus unutar NATO-a ili EU o pružanju ove podrške, jer se najmanje dvije njene države članice Mađarska i Slovačka protive tome.

"Dakle, ako dođe strašni trenutak pozivanja na Član 5 (o kolektivnoj odbrani), postoji mogućnost (iako mala) da se jednoglasnost potrebna za njegovo aktiviranje neće postići", smatra Afentouli. "To bi bio katastrofalan scenario za Evropu jer bi otvorio put podjeli NATO-a, ali bi bio idealan scenario za Putina."

Obje strane ostvaruju ciljeve

Iako nijedno od ovog niza povreda vazdušnog prostora možda ne predstavlja stvarni napad na NATO, oni bi mogli postaviti temelje za jedan pravi. Ove godine, njemački ministar odbrane Boris Pistorius tvrdio je da bi Moskva mogla da napadne Alijansu do 2029. godine, dok je generalni sekretar NATO-a iznio scenario u kojem bi Rusija mogla da "drži NATO zauzetim u Evropi" dok Kina zauzima Tajvan.

Obje strane trenutno ostvaruju svoje ciljeve, smatra stručnjak za bezbjednost Ilmar Rag, koji ističe da, pored rata u Ukrajini, u ovom trenutku Rusija nema resurse da započne novi rat, čak i da želi.

Bloomberg

"Međutim, Rusija ima sredstva da se uključi u hibridni rat čiji je cilj izazivanje zabune na Zapadu i uticaj na njegovu politiku", naveo je on u komentaru za estonski dnevni list "Ohtuleht". "NATO želi da izbjegne slučajnu eskalaciju. I u tome je briljantno uspio. Ruska Federacija, s druge strane, želi da špijunira i zastrašuje. I u tome je takođe uspjela."

Ukrajinski stručnjak za bezbjednosne odnose Mihailo Gončar smatra da su ruski borbeni avioni poslati da testiraju spremnost protivvazdušne odbrane NATO-a.

"Cilj operacije bio je detaljno testiranje odgovora sistema protivvazdušne odbrane zemalja NATO-a u Finskom zalivu: koji radarski sistemi u Estoniji i susjednim baltičkim zemljama Poljskoj, Finskoj i Švedskoj bi bili aktivirani, koji bi avioni bili lansirani s kojih aerodroma i koliko bi im vremena trebalo da stignu do svojih ciljeva presretanja", istakao je u objavi na društvenim mrežama Gončar, dodajući da je ovo posebno relevantno s obzirom na to da je NATO nedavno pokrenuo operaciju "Istočna straža", raspoređujući dodatne snage i resurse na svoje istočno krilo nakon što su ruski dronovi ušli u poljski vazdušni prostor.

Za obaranje i protiv njega

S druge strane, komentatori različitih zemalja imaju različit odnos prema tome smije li i da li bi trebalo da NATO obara ruske dronove i borbene avione.

Za poljskog komentatora Michala Fiszera, to je realna opcija, a u slučaju bespilotnih letjelica i neophodna.

"Ali šta je s letjelicama s posadom? One ne predstavljaju direktnu prijetnju. Ali ako dozvolimo Rusima da se izvuku s ovim, postaće sve smjeliji", ističe on u tekstu za list "Polityka" i dodaje da ne treba odmah obarati, ali da sva "kršenja vazdušnog prostora moraju biti javno objavljena, tako da se u nekom trenutku može javno objaviti da ćemo ih od sada obarati".

Nasuprot tome, njemački komentator Frank Specht smatra da bi obaranje aviona trebalo da bude samo posljednja mjera.

"Kada je povreda vazdušnog prostora apsolutno jasna i postoji neposredna opasnost, na primjer, ako su NATO avioni koji presreću uljeze sami ugroženi. Najbolji način da se odgovori na provokacije Moskve jeste da se pokaže sposobnost brzog reagovanja. Jer to je upravo ono što Rusija sada testira gotovo svakodnevno. Što brže ruske izviđačke ili borbene avione prate NATO avioni, prije će Putin vjerovatno izgubiti apetit za daljnje provokacije", ocjenjuje on za njemački ekonomski list "Handelssblatt".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar