Ocjenom vanjskopolitičkog komentatora njemačkog sedmičnika Zeit Joerga Laua da je ovo bio "dan trijumfa za Putina" moglo bi se najkraće sažeti kako je u Evropskoj uniji i Ukrajini dočekan ne samo rezultat telefonskog razgovora predsjednika SAD-a i Rusije, već i poruke novog američkog ministra odbrane evropskim saveznicima u NATO-u i u Kontakt grupi za Ukrajinu.
Prije nego što je izašao pred novinare, Donald Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da je imao "dug i veoma produktivan telefonski razgovor" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u kojem su se dogovorili o početku mirovnih pregovora za prestanak rata u Ukrajini.
"Razgovarali smo o Ukrajini, Bliskom istoku, energetici, vještačkoj inteligenciji, snazi dolara i drugim temama", napisao je Trump i oduševljeno istakao da je Putin čak pomenuo Trumpov "moto predizborne kampanje: zdrav razum", te da obojica "vrlo snažno" vjeruju u to. "Dogovorili smo se da naši timovi odmah počnu pregovore. I počet ćemo pozivom Zelenskom da ga obavijestim o razgovoru koji je održan. Uradit ću to odmah."
Kako je napisao, pregovore s američke strane vodit će državni sekretar Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i specijalni izaslanik Steve Witkoff.
"Milioni ljudi su poginuli u ratu koji se ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik, ali se desio, tako da se mora završiti. Ne treba više gubiti živote", napisao je Trump i zahvalio Putinu na vremenu i trudu koji je uložio u vezi s ovim pozivom, kao i na oslobađanju američkog državljanina Marca Fogela.
Putin zove Trumpa da dođe u Moskvu
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopćio je da je u telefonskom razgovoru Putin podržao jednu od glavnih Trumpovih teza da je došlo vrijeme da Moskva i Washington rade zajedno, te da je ruski predsjednik pozvao predsjednika SAD-a da posjeti Moskvu.
Trump je novinarima nakon razgovora rekao da očekuje da se će se s njim sastati uskoro, i to najvjerovatnije u Saudijskoj Arabiji.
I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se na društvenim mrežama oglasio, istaknuvši da "niko ne želi mir više od Ukrajine", te da je s Trumpom razgovarao o pripremi novog dokumenta o sigurnosti, ekonomskoj saradnji i partnerstvu u resursima.
Bloomberg Volodimir Zelenski
Naime, u Kijevu je jučer već bio novi američki ministar finansija Scott Bessent radi postizanja američko-ukrajinskog dogovora o eksploataciji minerala koji će, kako je rekao, omogućiti Ukrajini poslijeratni "sigurnosni štit". Ovaj sastanak je uslijedio nakon što je Trump nedavno rekao da želi rijetke minerale u Ukrajini, vrijedne 500 milijardi dolara, kako bi Ukrajina osigurala podršku Washingtona.
Američki preokret prema Ukrajini i EU
Telefonski razgovor Trumpa i Putina bio je zvanični preokret u trogodišnjoj američkoj politici prema ruskoj sveopćoj invaziji na Ukrajinu, ali i oštar udarac prema evropskim saveznicima koji u pripremi ovog razgovora nisu ni konsultovani.
"Nije praktično da Ukrajina postane članica NATO-a", rekao je Trump novinarima, dodajući da je "malo vjerovatno" da će Ukrajina vratiti sve teritorije iz vremena prije početka rata s Rusijom. "Putin mi je rekao da želi da se rat završi, i da borbe ne započnu ponovo poslije šest mjeseci."
Njihov razgovor je, međutim, uslijedio nakon što je američki ministar odbrane Pete Hegseth u Briselu na sastanku Kontakt grupe za Ukrajinu suštinski saopćio nove detalje američke politike ne samo prema Ukrajini već i prema EU i NATO-u.
"Moramo početi tako što ćemo priznati da je povratak ukrajinskim granicama prije 2014. nerealan cilj", rekao je evropskim saveznicima Hegseth, dodajući da SAD ne vjeruje da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod ugovornog rješenja, ali da sigurnosne garancije za mir u Ukrajini mora da snosi EU, a ne SAD.
Osim toga, istakao je da SAD više ne može da se brine o konvencionalnoj odbrani Evrope.
Ovakav preokret u politici prema Ukrajini naišao je na brojne kritike.
"Ministar odbrane je upravo artikulisao spremnost svoje administracije da Putinu da dvije ogromne pobjede - ukrajinsku zemlju i ne članstvu Ukrajine u NATO-u. Šta je dobio od Putina zauzvrat? Ništa. Ovako se ne pregovara s Putinom", napisao je na X-u bivši američki ambasador u Moskvi Michael McFaul, dodajući da pravila diplomatije nalažu "ne dajte ništa, a da ne dobijete nešto zauzvrat" i "ne pregovarajte u javnosti". "Nemojte pregovarati o budućnosti Ukrajine bez prethodnog usaglašavanja svog stava s Ukrajincima."
Potpredsjednik SAD-a J. D. Vance i šef diplomatije Marco Rubio će u petak na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, kako se očekuje, predstaviti američki mirovni plan predstavnicima zemalja EU i Ukrajincima. Stručnjaci, međutim, ukazuju da je taj "američki plan" već bio "bilateralno koordinisan između SAD-a i Rusije".
"Evropljani su samo posmatrači, Ukrajina je poprište rata, ali cijeli teret primjene (mirovnog plana) i sigurnosnih garancija će pasti na njihova pleća", ističe Velina Čakarova, bivša direktorica Austrijskog instituta za sigurnosnu i evropsku politiku.
Prema verziji Trumpovog predloženog mirovnog plana, koja je procurila i koju su prenijeli ukrajinski mediji, teritorije koje je zaplijenila Rusija – što je oko petine Ukrajine – bit će ustupljene u zamjenu za sigurnosne garancije, a od Kijeva bi se očekivalo da se odrekne vojnih i diplomatskih napora da vrati izgubljenu zemlju i zvanično prizna ruski suverenitet nad ovim regionima.
Ako je ovaj plan istinit, to bi predstavljalo veliki raskid s dosadašnjom politikom Zapada, piše komentator Frankfurter Allgemeine Zeitunga Nikolas Busse.
"Prema planu, neće biti 'pobjede' Ukrajine. Ako bi Moskva pristala na prekid vatre pod ovim uslovima, to bi nesumnjivo predstavljalo veliko olakšanje za narod Ukrajine i vojnike na obje strane. Geopolitički, međutim, to bi vjerovatno označilo početak nove faze nesigurnosti u Evropi", smatra Busse i dodaje da bi "Rusija bila u stanju da se pregrupiše i prilagodi ideji da NATO, koji je većim dijelom smanjen na Evropu, neće biti tako strašan protivnik kao što je bio u prošlosti".
Komentator italijanskog lista Avvenire Giorgio Ferrari smatra da su Putin i Trump previše slični u svom pristupu te da će oni razgovarati o pregovorima, o miru, o novim dogovorima, "ali iza svega ovoga - jedva prikriven - stoji plijen koji ih mami".
"Nova teritorija za svetu majčicu Rusiju (Donjeck, Lugansk, Mariupolj), a rijetki minerali - dragulji buduće tehnologije, uključujući litij, berilij, lantan, cerij, neodimij i ugljikovodike - za Washington: 500 milijardi dolara dovoljnih da se uravnoteže troškovi i požanje nagrada za 174 milijarde dolara koje je Amerika do sada potrošila za podršku Kijevu", smatra Ferrari. "Usluga za uslugu, prema Trumpovoj merkantilističkoj logici. Usluga za uslugu, prema Putinovom neoimperijalizmu."
Putinovo strpljenje
Putinovo strpljenje se isplatilo, ističe Tatjana Stanovaja, osnivačica i glavna analitičarka R.Politik, analitičarske agencije specijalizovane za Rusiju i Istočnu Evropu. Kako ističe, mnoge visoke ličnosti u ruskim diplomatskim i sigurnosnim krugovima bile su sve više frustrirane početnim izjavama o Ukrajini i pristupima Trumpa i njegovog tima.
"Trumpovi 'planovi' su se činili ne samo neprihvatljivim, već i potpuno neprijateljskim. Posebno je iritantna bila ideja 'suočavanja s Rusijom s pozicije snage'. Ipak, Putin je odabrao strpljenje, neprestano radeći na tome da se dopadne Trumpu – bio je susretljiv, pokazao fleksibilnost projektujući spremnost na kompromis. Sada je osigurao prvi korak: pokretanje suštinskih pregovora", ističe za Bloomberg Adriju Stanovaja.
Bloomberg Volodimir Zelenski i Donald Trump
Ova ekspertica za Rusiju, međutim, ostaje veoma skeptična u pogledu izgleda ovih razgovora, jer smatra da se Trumpova vizija i dalje radikalno razlikuje od Putinove.
"Trump želi prekid vatre i neku vrstu dogovora koji bi na neko vrijeme pitanje Ukrajine stavio u stranu. Za Putina, pravo rješenje znači Ukrajinu koja je 'prijateljska' prema Rusiji – lišena vojne sposobnosti, promijenjenog ustava i garancije da neće postati članica NATO-a", kaže Stanovaja i dodaje se ne smije zanemariti to da je Putin potpuno spreman da ti razgovori propadnu. "Iz perspektive Kremlja, Zapad ne može učiniti ništa što bi preokrenulo teritorijalne dobitke Rusije i spriječilo kolaps Ukrajine na duge staze. Uz Trumpovu pomoć, ovaj proces bi se mogao ubrzati. Bez Trumpove pomoći, to će se ipak dogoditi prije ili kasnije."
Stanovaja ističe da će se u međuvremenu Putin nastaviti dodvoravati Trumpu, nudeći ustupke koje će Trump prikazati kao veliki uspjeh i divan dogovor.
"Ali ovi ustupci – kao što je prekid vatre – neće odvratiti Rusiju od njenog krajnjeg cilja: osiguravanja 'prijateljske' Ukrajine pod njenim (ruskim) uslovima", ističe ona.
Veliki troškovi za Evropsku uniju
Iako je Trump potpuno zaobišao Evropljane u dogovorima s Putinom o ukrajinskom mirovnom procesu, američki ministar odbrane im je rekao da SAD očekuje da sigurnosne garancije za Ukrajinu dođu od EU, kao i da SAD ne može "više pomagati sigurnost EU".
Time je napokon postalo jasno da Washington pod Trumpom želi da se odvoji od EU i da ponovo uspostavi vezu s Moskvom. Budući da je Hegseth istakao da SAD više ne može biti primarni garant evropske sigurnosti – već očigledno samo kao garant u krajnjem slučaju kroz američki "nuklearni kišobran" nad Evropom – to znači da će EU ubuduće morati snositi znatno veće troškove za odbranu nego dosad.
Bloomberg Economics izračunao je da bi zaštita Ukrajine i jačanje vojski mogli koštati velike evropske sile dodatnih 3.100 milijardi dolara u narednih 10 godina.
Bloomberg Pete Hegseth (lijevo) i Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a
Najveći dio novca bi otišao na vojske država članica EU i povećanje ukupnog budžeta za odbranu na oko 3,5 posto bruto društvenog proizvoda, što su najnovije rasprave u sjedištu NATO-a u Briselu. Dodatnim finansiranjem bi se finansirale zalihe artiljerije, protuzračne odbrane i raketni sistemi. To bi trebalo da ojača istočne granice EU, pripremi vojsku EU za brzo raspoređivanje i pokrene velike investicije u evropskoj odbrambenoj industriji.
Ako se ti troškovi budu finansirali zaduživanjem, to bi za pet najvećih evropskih članica NATO-a značilo da u narednoj deceniji svoje zaduživanje povećaju za još 2.700 milijardi dolara, procijenio je Bloomberg Economics.
Ovako veliki izdaci razotkrili bi lomove koje EU godinama prikriva, ali s rastućom spoznajom da se ne mogu osloniti na Bijelu kuću, cijena neaktivnosti mogla bi biti mnogo veća. Neki lideri i mnogi sigurnosni zvaničnici upozoravaju da, ako Evropljani ne uspiju uspostaviti uvjerljivo sredstvo odvraćanja, onda će Putin samo pojačati svoje pokušaje da oslabi i na kraju čak i razbije i EU i NATO.
"Predsjednik za predsjednikom znao je da transatlantska sigurnost koristi i SAD i Evropi", rekao je za Bloomberg bivši britanski ministar odbrane Ben Wallace. "Izgleda da Trump misli da zna bolje. Historija će suditi o ovoj odluci."
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...