Današnjom vojnom paradom u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping zaokružit će pažljivo kreirano predstavljanje kineske vizije novog svjetskog poretka, čiji su obrisi postali jasni na minulom samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) na kojem je u najprometnijem lučkom gradu na svijetu primio lidere iz cijele Azije i Bliskog istoka. Xijeva poruka s njegove višednevne vježbe meke političko-ekonomske i tvrde vojne moći je jasna: Kina je velesila koja želi resetovati globalna pravila, pri čemu se ne plaši izazvati Zapad i njegova pravila, kao ni od Amerike preuzeti dominantnu ulogu.
Precizno uvježbanom diplomatskom koreografijom, po kojoj je na samitu ŠOS-a podjednaka važnost data liderima udaljenih zemalja, poput Maldiva, i susjednoj Mongoliji ili višedecenijskom rivalu Indiji, Xi je upotpunio svoju političku poruku da je Kina odgovorna, stabilna sila koja je spremna bez trzavica predvoditi multipolarni svijet na osnovu međusobnog povjerenja i poštovanja.
Na posredan način, Xi se nastojao predstaviti kao protuteža Donaldu Trumpu, čiji su nepredvidivi i agresivni politički potezi i trgovinske prijetnje carinama i sankcijama manjim i slabijim partnerima izazvale globalne potrese, natjeravši čak igrače naklonjene Zapadu, poput Indije, da se okrenu Kini, ističući upravo "gubitak povjerenja".
Principi novog svijeta
Predsjednik Kine je predstavio Inicijativu za globalno upravljanje, koju je bazirao na pet principa.
"Prvo, trebalo bi da se pridržavamo suverene jednakosti. Drugo, trebalo bi da se pridržavamo međunarodne vladavine prava. Zatim, trebalo bi da praktikujemo multilateralizam. Potom, trebalo bi da se zalažemo za pristup usmjeren na ljude. I na kraju, trebalo bi se fokusirati na poduzimanje stvarnih koraka", rekao je Xi, a prenijele svjetske agencije, dodajući da je predsjednik Kine pozvao članice ŠOS-a da iskoriste prednosti svojih velikih tržišta i ekonomskih komplementarnosti, potom da poboljšaju olakšice za trgovinu i investicije te da teže međusobnim koristima i rezultatima s vin-vin efektima.
Iako je Xi u obraćanju istakao i potrebu da članice ŠOS-a "odbace mentalitet Hladnog rata i blokovsku konfrontaciju", svojom inicijativom je jasno htio staviti do znanja Zapadu, a najviše Washingtonu, da u okviru svojevrsnog drugog hladnog rata, sada između SAD-a i Kine potpomognute Rusijom, ostatak svijeta može da se organizuje i bez dominacije zapadnih zemalja.
Bloomberg
Štaviše, činjenica da će na današnjoj vojnoj paradi, između ostalih, biti i ruski predsjednik Vladimir Putin, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, ali i vođa Sjeverne Koreje Kim Jong-un, kojem je to praktično prva multilateralna diplomatska aktivnost, simbolički pokazuje da je taj dio svijeta spreman da se odbrambeno ujedini protiv dominacije NATO-a te da zapadna pravila, sankcije i narativi odmetničkih zemalja nemaju preveliko dejstvo van Zapada.
"Ovo će biti prvi put da su lideri Kine, Rusije, Sjeverne Koreje i Irana prisutni na istom mjestu", rekao je za američki CNN Brian Hart, saradnik Projekta o kineskoj moći Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). "Bilo je malo ili nimalo kvadrilateralnih angažmana ove četiri zemlje, tako da je ovo poseban trenutak."
Zapadni mediji su pomno pratili proteklih godina hoće li Kina eksplicitno podržati agresije ovih zemalja, ističući da je Peking Rusiji isporučio velike količine robe dvostruke namjene, ali ne i smrtonosnog oružja, koje je Rusiji neophodno za njen rat protiv Ukrajine.
Međutim, okupljanjem ovih lidera Xi želi signalizirati da može postaviti pravila o tome koga "međunarodna zajednica treba smatrati prihvatljivim, bez obzira na to šta demokratski Zapad ili SAD misle", smatra Steve Tsang, direktor Kineskog instituta SOAS na Univerzitetu u Londonu.
Ne samo što "Global Times", glasilo koje je dio Komunističke partije Kine, ističe da ova Xijeva inicijativa "stiže u ključnom trenutku kada globalno upravljanje zahtijeva napredak usred izazova poput nedovoljne zastupljenosti zemalja Globalnog juga, erozije autoriteta UN i potrebe za većom efikasnosti", već i zapadni komentatori ističu da se Peking profilira kao drugi globalni centar moći.
Bloomberg
Kako ističe komentator italijanskog dnevnika "Corriere Della Sera" Guido Santevecchi, prisustvo indijskog predsjednika Narendre Modija, Putina i drugih, poput turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i iranskog predsjednika Pezeshkijana, dalo je Xiju priliku da ponovo pokrene svoju ideju o alternativi zapadnom svjetskom poretku.
"Kineski predsjednik je naglasio konvergenciju interesa među zemljama 'globalnog Juga', tvrdeći da je ŠOS spreman preuzeti 'veliku odgovornost' i donijeti 'napredak i stabilnost ljudskoj civilizaciji' s 'novim tipom međunarodnih odnosa'", ističe Santevecchi.
Za zapadne lidere koji očajnički pokušavaju pojačati pritisak na Putina da okonča rat u Ukrajini, proteklih nekoliko dana je jasan znak da je Xi jedini globalni teškaš koji bi mogao imati pravu šansu da izvrši pritisak na Putina da okonča rat, ali da neće iskoristiti tu privlačnost da igra po pravilima Zapada.
Putinov uspjeh
Osim politički, Kina je proteklih godina pokazala da je spremna da "odmetnute" zemlje, koje Zapad kažnjava sankcijama, i ekonomski pomogne, pri čemu je s Rusijom odavno počela da se strateški prilagođava i potpomaže. Štaviše, Xi je odnose Kine i Rusije ocijenio kao "uzor odnosa između velikih sila, zasnovanih na trajnom prijateljstvu, sveobuhvatnoj strateškoj koordinaciji i obostrano korisnoj saradnji", prenio je "Global Times".
U tim odnosima predsjednik Rusije je osigurao i svoju diplomatsku pobjedu, ne samo što je svojim snabdijevanjem Indije naftom uspio biti svojevrsni geopolitički lijepak za izlomljene odnose Kine i Indije, već je uspio i gubitak Evrope kao sigurnog tržišta za ruski gas zamijeniti Kinom.
Bloomberg
Dok su "stari prijatelji" Putin i Xi jučer pili čaj, prvi čovjek ruskog Gazproma Aleksej Miler je ruskim izvještačima u Pekingu saopćio da je potpisao pravno obavezujući sporazum o izgradnji dugo očekivanog gasovoda "Snaga Sibira 2", koji će ruski gas preko Mongolije dovesti do Kine. Kineska strana još nije javno potvrdila taj sporazum, tako da još nisu poznati detalji o količinama i cijeni gasa.
Protekle tri i po godine, koliko je Moskva pod oštrim zapadnim ekonomskim sankcijama zbog rata u Ukrajini, ekonomski odnosi Rusije i Kine su poprilično otoplili, pri čemu je bilateralna trgovina porasla na rekordnih 245 milijardi dolara u 2024. godini, što je povećanje od 68 posto u odnosu na 2021. godinu, prema podacima kineske carine.
Međutim, napredak u projektu "Moć Sibira 2" postavio bi novi standard za bliskost njihovih odnosa, budući da je dosad Kina zazirala od toga da bude prekomjerno zavisna od jednog dobavljača. Osim toga, Rusija bi s ukupno tri gasovoda do Kine mogla izvoziti u Kinu više od 100 milijardi kubnih metara godišnje i time, uprkos nižoj cijeni od one po kojoj je gas prodavala Evropljanima, uspješno skoro potpuno nadomjestiti gubitak potrošača u EU, koja inače razmatra plan zabrane isporuke ruskog gasa po kratkoročnim ugovorima najkasnije od 17. juna 2026. godine, a po postojećim dugoročnim sporazumima do kraja 2027. godine.
Ekonomska korist za Trumpove 'žrtve'
Osim Rusije, od okretanja ka Kini ekonomske koristi imat će i ostale zemlje. Na samitu u Šangaju, Xi je obećao stotine miliona dolara grantova državama članicama ŠOS-a samo ove godine, očigledno nastojeći iskoristiti to što su se mnoge od njih, baš kao i Kina, našle na udaru Trumpovih carina i od 50 posto na izvoz robe u SAD.
Peking uspješno okreće Trumpovu nepredvidivu politiku u svoju korist, ističe komentator češkog dnevnog lista "Mlada fronta dnes" Ladislav Krzyanek.
Bloomberg
"Kina postepeno uspijeva promijeniti globalni balans snaga i demonstrirati svoj rastući međunarodni ekonomski i politički utjecaj. Trump svojim taktikama maltretiranja tjera druge zemlje u naručje Kine. Najnoviji primjer je teškaš Indija, čiji predsjednik nije bio i svakako nije veliki poštovalac Kine", ističe Krzyanek i dodaje da se analitičari slažu da je to što je "razbjesnio Modija, ključnog strateškog partnera kojeg je Amerika dugo njegovala kao centralni dio svoje strategije obuzdavanja Kine, ozbiljna greška s Trumpove strane".
Međutim, bilo bi netačno Indiju svrstati u "kineski svijet", budući da je Modijev cilj da zadrži "stratešku autonomiju" Indije te da uzme ono najbolje iz oba suprotstavljena svijeta. Kako u uvodniku objašnjava uredništvo finskog dnevnog lista "Helsingin Sanomat", približavanje Indije i Kine je obilježeno pragmatizmom, podsjećajući da je otopljenje odnosa počelo u oktobru 2024. godine, kada su se Xi i Modi složili da ublaže vizne zahtjeve i trgovinska ograničenja.
"Ovo nije ljubavna priča. To je pragmatičan brak iz interesa u kojem obje strane bestidno varaju jedna drugu i nema garancije trajnosti. Kina je strateški saveznik Islamske države Pakistan, a Pakistan je zakleti neprijatelj Indije. Kada su se nuklearne sile Indija i Pakistan upustile u jednosedmično ratni sukob u maju, barem iza kulisa, Kina je bila na strani Pakistana", podsjeća finski dnevnik.
Tri šangajska fokusa
Međutim, Xi razmišlja na srednji i dugi rok te ne insistira previše na tome da ŠOS što prije preraste u čvrst političko-ekonomsko-sigurnosni savez. Statistika radi za Xija jer deset zemalja članica ŠOS-a zajedno čini 80 procenata svjetskog kopna, 40 procenata svjetskog stanovništva, a 22,5 procenata BDP-a svijeta. Zajedno s preostalim zemljama BRIKS-a, ekonomskim savezom u kojem je Kina također dominantna, to čini više od polovine globalnog bogatstva.
Bloomberg
Zbog toga su na samitu u Šangaju bile ključne investicije, pri čemu je uočljivo da je fokus bio na tri sektora: obnovljivoj energiji, infrastrukturi i digitalnoj ekonomiji s vještačkom inteligencijom (AI).
Srednja Azija i projekti obnovljive energije pozicioniraju tu regiju kao centar energetske sigurnosti i zelene tranzicije, budući da su u njoj za čak 14,5 puta veći kapaciteti obnovljivih izvora energije u odnosu na 2001. godinu.
Osim ulaganja u obnovljivu energiju, Peking je najavio i velike infrastrukturne planove u okviru kojih će naredne tri godina članicama ŠOS-a dati 280 miliona dolara bespovratne pomoći i 1,4 milijarde dolara zajmova, što bi moglo znatno pogurati građevinski sektor u tom dijelu svijeta.
Kada se na to doda inicijativa "Digitalni put svile", kojom se omogućava širenje prekogranične e-trgovine, jasno je da Kina želi kroz ŠOS ojačati dominaciju i u digitalnoj ekonomiji i AI-ju, pa samim tim tu organizaciju zapravo iskoristi kao alat za preoblikovanje globalnih ekonomskih i geopolitičkih dinamika.
Prisustvo Indije tom kineskom klubu je veoma značajno, jer ekonomski uspjeh Kine i Indije čini polovinu MSCI emerging markets indeksa koji mjeri rast privreda u ogromnom razvoju i koji je od početka godine ostvario puno bolje rezultate od indeksa američkog tržišta S&P i evropskog STOXX.
Zbog svega navedenog, današnja vojna parada na Aveniji vječnog mira u Pekingu predstavljat će mnogo više od predstavljanja najsavremenijeg hipersoničnog oružja Kine, raketa sposobnih za nošenje nuklearnog oružja i podvodnih dronova. Time ko su sve zvanice i činjenicom da se paradom obilježava 80. godišnjica predaje Japana u Drugom svjetskom ratu i uloga Kine u borbi protiv imperijalne sile koja je vodila višegodišnju i brutalnu invaziju na njenu zemlju, Xi šalje jasne poruke Zapadu i cijelom svijetu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...