Predsjednik Xi Jinping izjavio je da će njegova zemlja povećati ulaganja i zajmove partnerima, dok je izložio plan za jačanje bezbjednosnog bloka koji predvode Kina i Rusija, kao i za unapređenje globalnog uticaja Pekinga.
Kina će ove godine obezbijediti grantove u iznosu od dvije milijarde juana (275 miliona dolara) za države članice Šangajske organizacije za saradnju (SCO) i izdati dodatnih 10 milijardi juana u zajmovima bankama unutar međubankarskog konzorcijuma te grupe u naredne tri godine, rekao je Xi u ponedjeljak na samitu SCO-a.
"Trebalo bi da povećamo kolač saradnje i u potpunosti iskoristimo potencijale svake zemlje, kako bismo ispunili svoju odgovornost za mir, stabilnost, razvoj i prosperitet u regionu", rekao je Xi svjetskim liderima okupljenim u kineskom lučkom gradu Tianjin, među kojima su bili i ruski predsjednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi.
Ovaj događaj okuplja najbliže međunarodne saveznike Xija i predstavlja jedan od ključnih diplomatskih samita tokom njegove više od deceniju duge vladavine. Samit se održava u trenutku pojačanih globalnih tenzija, dok Trumpove carine remete tokove međunarodne trgovine, a regionalni ratovi i dalje tinjaju.
Bez pominjanja konkretnih zemalja, Xi je pozvao grupu da se "suprotstavi mentalitetu Hladnog rata, konfrontaciji blokova i praksama nasilničkog ponašanja", što predstavlja prikrivenu aluziju na ono što Peking vidi kao taktike prinude od strane Sjedinjenih Američkih Država u trgovinskom ratu.
Xi je rekao da bi grupa trebalo da osnuje Razvojnu banku SCO "što je prije moguće", instituciju čije osnivanje Peking zagovara još od 2010. godine. Takođe je najavio planove za realizaciju 100 "malih i lepih" projekata za poboljšanje životnog standarda u državama članicama, kao i proširenje obrazovnih mogućnosti, uključujući udvostručavanje broja stipendija namijenjenih isključivo za SCO.
Iako su iznosi znatno manji u poređenju sa 50 milijardi dolara finansijske podrške koju je Xi obećao Africi prošle godine, obećani grantovi i zajmovi predstavljaju korak naprijed u odnosu na prethodnu, uglavnom "retoričku" podršku Pekinga ovoj grupi, prema riječima Erica Olandera, suosnivača projekta China-Global South Project.
"Sve ovo ukazuje na Xijevu težnju da stvori paralelnu arhitekturu međunarodnog upravljanja, izvan međunarodnog poretka koji predvode SAD i Evropa", rekao je Olander.
Press Information Bureau, Government of India
U kasnijem govoru na sastanku SCO Plus, Xi je izjavio da će Kina narednih pet godina zajedno sa ostalim članicama SCO-a raditi na instaliranju desetina miliona kilovata vjetroparkova i solarnih postrojenja.
Xi je tom prilikom predložio i Inicijativu za globalno upravljanje, pozivajući na jednakost među državama i ono što je nazvao međunarodnim pravnim poretkom.
"Pravila kuće nekoliko zemalja ne bi trebalo da budu nametnuta drugima", rekao je Xi. Ova inicijativa se pridružuje nizu globalnih prijedloga koje je Xi izneo posljednjih godina kao alternativu postojećem, zapadnocentričnom svjetskom poretku.
Spisak svjetskih lidera prisutnih na samitu, uključujući predsjednika Irana Masouda Pezeshkiana i premijera Pakistana Shehbaza Sharifa, ukazuje na potencijal za otvaranje novih političkih pravaca. Samit pruža i priliku Putinu da direktno razgovara sa Xijem i Modijem o ishodu svog sastanka sa Trumpom na Aljasci, kao i o mogućnosti postizanja sporazuma za okončanje rata u Ukrajini.
Na bilateralnom sastanku između Xija i Modija u nedelju, dvojica lidera su se obavezala da obnove međusobne odnose i najavili ponovno uspostavljanje direktnih letova. Modi boravi u Kini po prvi put nakon sedam godina, dok se i Peking i Nju Delhi suočavaju sa visokim carinama koje nameće Washington.
Na Zapadu je SCO blok prvobitno viđen kao istočna protivteža NATO-u, ali se proširio dodavanjem novih članica koje su ili daleko udaljene od njegove izvorne fokusiranosti na Centralnu Aziju, ili, kao u slučaju Indije i Pakistana, same su zahvaćene sukobima.
SCO je skoro udvostručio broj članica od osnivanja 2001. godine, kada su ga osnovale Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan. Uzimajući u obzir posmatrače i partnere za dijalog poput Mongolije i Saudijske Arabije, taj broj se povećava na 26 zemalja, dok zemlje poput Mjanmara i Turske traže punopravno članstvo.
.webp){kind=icon}
