text size
Slabljenje jena prema 160 za dolar, nova pitanja oko održivosti AI euforije na Wall Streetu, neizvjesnost oko sukoba SAD-a i Irana te sve veći troškovi zelene tranzicije obilježili su sedmicu na svjetskim tržištima. Istovremeno, pažnja investitora ostaje usmjerena na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Iranu, dok zastoj u diplomatskim pregovorima i napetosti oko Hormuškog moreuza ponovo povećavaju geopolitički i energetski rizik. Tržišta Zaljeva reagirala su oprezno, dok je cijena nafte ostala osjetljiva na razvoj događaja u jednom od najvažnijih svjetskih pravaca za transport energije.
Na svjetskim tržištima investitori i dalje traže način da profitiraju od ogromnih ulaganja u umjetnu inteligenciju. Američke dionice ostaju blizu rekordnih nivoa, ali se istovremeno sve glasnije postavlja pitanje koliko je rast tržišta koncentriran u nekoliko velikih tehnoloških kompanija i koliko dugo može trajati AI euforija.
Kada govorimo o domaćem tržištu, porezne kase u BiH nastavile su rasti u prvih sedam mjeseci 2026. godine, ali podaci Federacije BiH i Republike Srpske pokazuju da se rast javnih prihoda ne odvija istom dinamikom niti kroz iste izvore.
Depositphotos
U FBiH je od januara do jula prikupljeno 5,17 milijardi KM javnih prihoda, što je 100,3 miliona KM ili oko dva posto više nego u istom periodu prošle godine. U odnosu na prvih sedam mjeseci 2024. godine, naplata je veća za 575,5 miliona KM, odnosno 12,5 posto.
Republika Srpska je, međutim, zabilježila znatno snažniji međugodišnji rast. Poreska uprava RS-a u istom periodu evidentirala je 2,812 milijardi KM javnih prihoda, odnosno 257,9 miliona KM ili deset posto više nego godinu ranije.
Kada se podaci dvije porezne uprave posmatraju zajedno, u prvih sedam mjeseci 2026. godine prikupljeno je gotovo 7,99 milijardi KM.
Brojka je velika, ali sama po sebi ne govori cijelu priču. Na rast javnih prihoda utječu rast plata, potrošnje i cijena, ali i promjene u poreskoj administraciji i strukturi ekonomije. Zato je za procjenu snage privrede važno prihode posmatrati zajedno s kreditnom aktivnošću, investicijama i realnim ekonomskim rastom.
Banke povećavaju dobit, kredite i depozite
Bankarski sektor istovremeno pokazuje da novca u domaćem finansijskom sistemu i dalje ima.
UniCredit banke u BiH nastavile su rasti u prvoj polovini godine. UniCredit Banka Mostar ostvarila je 101,08 miliona KM neto dobiti, sedam posto više nego godinu ranije, dok je UniCredit Banka Banja Luka ostvarila 24,15 miliona KM, odnosno oko 60 posto više nego u istom periodu 2025. godine.
Rast se nije zadržao samo na dobiti. Povećani su kreditni portfoliji i depoziti, uz rast prihoda od kamata i naknada.
Sličnu sliku pokazale su i dvije banke NLB grupe u BiH.
NLB Banka Banja Luka ostvarila je 33 miliona KM neto dobiti, oko deset posto više nego lani, dok je NLB Banka Sarajevo povećala dobit za 14,5 posto, na 16,39 miliona KM.
Foto Bobo
Dvije banke zajedno ostvarile su oko 49,4 miliona KM neto dobiti, dok su depoziti premašili četiri milijarde KM.
Za NLB je regionalni kontekst posebno zanimljiv. Nakon što nije uspjela preuzeti Addiko Bank, slovenska banka sada će se, prema riječima izvršnog direktora Blaža Brodnjaka, više fokusirati na organski rast i jačanje pozicije na domaćem tržištu, uz nastavak ambicije širenja na Zapadnom Balkanu.
Albanija ostaje jedno od tržišta koje NLB želi osvojiti, dok BiH ostaje važan dio regionalne strategije.
Leasing traži nove izvore rasta
Dok banke povećavaju kreditnu aktivnost, leasing tržište u BiH suočava se s nešto složenijim okolnostima. Inflacija, slabiji ekonomski rast i opreznije investicijske odluke kompanija usporavaju tržište, ali prostor za rast i dalje postoji.
Ena Čampara, direktorica Raiffeisen Leasinga, za Bloomberg Adriju je istakla da bi operativni leasing mogao postati jedan od glavnih pokretača budućeg rasta sektora.
Potencijal vidi i u finansiranju malih i srednjih poduzeća, voznih parkova, proizvodne opreme, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Bloomberg Adria
To je posebno važno u trenutku kada kompanije moraju istovremeno ulagati u modernizaciju i smanjivati pritisak na vlastiti bilans.
Mikrokreditna društva povećavaju plasmane
Snažnu prvu polovinu godine imala su i mikrokreditna društva koja aktivno emituju obveznice na Banjalučkoj berzi.
MKD PRO FIN prednjači po veličini kreditnog portfolija i ostvarenoj dobiti, dok je PRODEST zabilježio najveći rast kreditne aktivnosti.
Kvalitet plasmana ostao je na visokom nivou, što je važno u trenutku kada finansijske institucije povećavaju kreditiranje.
Jedini izuzetak je Prvo penzionersko MKD, koje je prvo polugodište završilo s padom kreditnog portfolija i dobiti.
Kombinacija rezultata banaka, leasing društava i mikrokreditnih organizacija pokazuje da se finansijsko tržište BiH i dalje širi, ali da se konkurencija sve više vodi oko specifičnih grupa klijenata i novih modela finansiranja.
Milionske uštede za izvoznike zbog CBAM-a
Dok finansijski sektor raste, evropska regulativa sve više određuje koliko će domaća industrija moći zaraditi na evropskom tržištu.
BiH je dobila nacionalni model za obračun emisionih faktora električne energije, koji bi domaćim izvoznicima mogao donijeti višemilionske uštede tokom pune primjene evropskog CBAM-a.
Ključna prednost je mogućnost obračuna emisija na osnovu stvarnih podataka domaćeg elektroenergetskog sektora, umjesto konzervativnih procjena koje trenutno koristi EU.
Metodologija je rezultat saradnje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i KfW-a, uz finansiranje EU kroz EFSD+ tehničku pomoć. Uz metodologiju razvijen je i softverski alat koji bi omogućio godišnje ažuriranje emisionih faktora na osnovu stvarnih podataka iz elektroenergetskog sektora.
Za izvoznike je ovo mnogo više od tehničkog pitanja. CBAM postaje direktan trošak poslovanja, a precizan izračun emisija može značiti razliku između konkurentnog i preskupog proizvoda na evropskom tržištu.
Sarajevo ulazi u svoju najveću turističku sedmicu
Dok ekonomija računa poreze, kredite i emisije, Sarajevo ulazi u potpuno drugačiju vrstu poslovnog ciklusa.
Od 14. do 21. augusta održava se 32. Sarajevo Film Festival, koji je od filmske smotre odavno prerastao u jedan od najvažnijih kulturnih i turističkih događaja u BiH.
Sarajevo će tokom osam dana ugostiti filmske autore, glumce, producente, predstavnike kreativne industrije i hiljade posjetilaca iz BiH, regije i svijeta. Festival zato nije samo kulturni događaj. On direktno povezuje turizam, hotele, restorane, ugostiteljstvo, marketing, kreativnu industriju i poslovne kontakte.
SFF
Ispred Narodnog pozorišta postavljen je crveni tepih, čiji je ovogodišnji dizajn inspiriran motivima sarajevskog ćilima iz 1930. godine.
Festival će otvoriti film oskarovca Pawela Pawlikowskog, a Sarajevo će narednih dana ponovo biti jedno od regionalnih središta filmske industrije.
Umjetnici sve više postaju poduzetnici
U taj trend uklapa se i priča Kerima Čutune, koji na ovogodišnji SFF dolazi kao voditelj ceremonije otvaranja, ali i kao glumac koji vlastitu karijeru gradi kroz više kanala.
Njegov film, monodrama "Nebitno", društvene mreže i različiti profesionalni angažmani pokazuju kako se mijenja ekonomija kreativnih profesija.
Za umjetnike više nije dovoljno imati samo talent. Sve važniji postaju vlastiti brend, publika, sposobnost komunikacije i razumijevanje poslovne strane karijere. To je zapravo ista promjena koja se događa i u drugim industrijama: pojedinac sve češće postaje vlastita mala kompanija.
.webp){kind=icon}
