Milionske uštede za izvoznike: BiH dobila nacionalni model za obračun emisija

Bosna i Hercegovina (BiH) dobila je nacionalni model za obračun emisionih faktora električne energije, što bi izvoznicima moglo donijeti višemilionske uštede tokom pune primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje emisija ugljendioksida (CBAM) Evropske unije (EU). Kako navode stručnjaci, ova metodologija omogućava obračun emisija ugljendioksida na osnovu stvarnih podataka iz domaćeg elektroenergetskog sektora umjesto konzervativnih procjena koje trenutno koristi Evropska unija.

Izrada ove metodologije je plod saradnje između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Njemačke razvojne banke (KfW) i finansirana je od EU u okviru EFSD+ tehničke pomoći namijenjene podršci tržišno orijentiranoj zelenoj transformaciji elektroprivrednih preduzeća na Zapadnom Balkanu. Osim same naučno utvrđene metodologije i proračunatih faktora emisije, ova asistencija uključuje i softverski alat koji će omogućiti godišnje ažuriranje emisionih faktora na osnovu stvarnih podataka iz elektroenergetskog sektora.

Jedan od autora metodologije prof. dr. Azrudin Husika s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, voditelj studijskog programa Procesno i okolinsko inženjerstvo, za Bloomberg Adriju je kazao da se radi o vrlo značajnom dokumentu, tačnije sistemskom rješenju u regiji Zapadnog Balkana.

 

Prof. dr. Azrudin Husika

 

Husika objašnjava da Evropska unija (EU) trenutno za izvoz električne energije iz BiH u EU primjenjuje tzv. podrazumijevani emisioni faktor, koji predstavlja prosječnu vrijednost emisija termoelektrana na fosilna goriva, tj. na ugalj. Takav pristup je, kaže, nepovoljan za BiH, jer je dijelom zasnovan na konzervativnim procjenama, a ne na stvarnim podacima iz domaćih elektrana.

"Kroz metodologiju koju smo razvili prikupili smo sve potrebne podatke za svaku termoelektranu u BiH. Time smo eliminirali procjene koje povećavaju emisioni faktor i dobili pouzdaniji rezultat", navodi Husika. Ipak, upozorava da BiH i dalje ima jedan od najviših emisionih faktora u regiji zbog zastarjelih termoelektrana na ugalj i njihove relativno niske efikasnosti.

Ekonomska korist za zemlju

Primjena izračunatih emisionih faktora donosi konkretne ekonomske koristi za Bosnu i Hercegovinu. Na primjeru izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u zemlje EU tokom 2023. godine, uz sadašnju cijenu CBAM certifikata od 75 eura/tCO2, primjena emisionog faktora utvrđenog prema metodologiji za fosilna goriva rezultirala bi smanjenjem troškova za oko 8,07 miliona eura godišnje, odnosno 15,78 miliona KM godišnje. Ako bi se primijenio emisioni faktor energijskog miksa, ostvarena ušteda bila bi još viša i iznosila približno 13,13 miliona eura, odnosno 25,67 miliona KM, sve na godišnjem nivou.

Očekuje se da će se ove koristi dodatno povećavati u narednim godinama, paralelno s rastom udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnom miksu BiH, u skladu s ciljevima definiranim Integriranim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine.

Ključnu razliku predstavlja upravo uključivanje obnovljivih izvora energije u proračun faktora emisije elektroenergetskog sistema. Husika ističe da postojeća evropska metodologija za električnu energiju u okviru CBAM-a ne uzima u obzir proizvodnju iz obnovljivih izvora, iako njihov udio u proizvodnji električne energije u BiH kontinuirano raste.

"Za BiH bi prelazak na emisioni faktor energetskog miksa značio gotovo 50 posto niži emisioni faktor. To bi trošak CBAM-a smanjilo za približno 80 KM po megavatsatu", kaže Husika, dodajući da je udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije već dostigao gotovo polovinu ukupne proizvodnje.

Evropska komisija mora zvanično razmotriti metodologiju

Da bi se to ostvarilo, Evropska komisija mora zvanično razmotriti metodologiju i rezultate proračuna. Prema njegovim riječima, već postoji komunikacija između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Evropske komisije, a stav Evropske komisije i povratne informacije mogu se očekivati veoma brzo.

Treba naglasiti da razvijena metodologija, međutim, nije konačno rješenje problema.

Husika smatra da će precizniji emisioni faktori donekle ublažiti troškove izvoznicima električne energije i drugim industrijama obuhvaćenim CBAM-om, ali da će stvarna konkurentnost zavisiti od mnogo dubljih reformi. Posebno naglašava značaj razvoja obnovljivih izvora energije, povećanja energetske efikasnosti i postepenog gašenja proizvodnje iz uglja.

 

Jednako važnim smatra i uspostavljanje domaćeg sistema trgovanja emisijama (ETS), kojim bi se za električnu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva plaćala naknada za emisije ugljendioksida. Za razliku od CBAM-a, koji se primjenjuje samo na električnu energiju izvezenu u Evropsku uniju, ETS bi obuhvatio svu proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva u BiH, zbog čega bi trošak za proizvođače bio znatno veći.

"Je li to dobro ili loše zavisi koga pitate. Proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora to bi značilo znatno bolju konkurentnost. U zavisnosti od cijene emisionih jedinica na ETS-u koju bi BiH uvela zavisi koliko bi poskupjela električna energija iz termoelektrana na ugalj. Ako bi cijena bila kao na EU ETS-u, onda bi to značilo duplo veću cijenu električne energije iz termoelektrana. To bi nesumnjivo ubrzalo zatvaranje elektrana na ugalj", kaže Husika.

Dodaje da je dobra strana domaćeg ETS-a to što bi sredstva prikupljena od prodaje emisijskih jedinica ostajala u BiH i bila namjenski korištena za ulaganja u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i druge projekte smanjenja emisija ugljendioksida.

Posljedice CBAM-a već su tu

Posljedice CBAM-a, kako upozorava, već se osjećaju na tržištu. Izvoz električne energije prema Evropskoj uniji je smanjen, dio prodaje preusmjeren je na tržišta Zapadnog Balkana gdje su općenito cijene niže, a javni snabdjevači sve teže nadoknađuju gubitke zbog relativno niske cijene univerzalne usluge u BiH. 

Posljedice u velikoj mjeri zavise od pravila same uredbe i mjera koje će BiH usvojiti. Ako se pravila CBAM-a izmijene tako da prepoznaju električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, taj mehanizam mogao bi ubrzati energetsku tranziciju kroz izgradnju dodatnih kapaciteta za balansiranje sistema, poput velikih baterija, gasnih elektrana s motorima na unutrašnje sagorijevanje, reverzibilnih hidroelektrana, upravljanja potrošnjom i proizvodnjom te razvoja zelenog hidrogena i korištenja viškova električne energije u sistemima daljinskog grijanja.

U svakom slučaju, bilo CBAM bilo ETS ubrzat će zatvaranje termoelektrana na ugalj i predstavljati dodatni trošak za elektrane na prirodni gas o kojima se govori u posljednje vrijeme. Hoće li ih to učiniti nekonkurentnim, Husika kaže da zavisi od cijene prirodnog gasa, cijene emisijskih jedinica, namjene tih elektrana, (ne)korištenja toplotne energije, hoće li proizvoditi baznu električnu energiju ili služiti za balansiranje sistema tržišnih cijena električne energije i drugih faktora.

"Sve ovo poduzetnicima i potencijalnim investitorima u nove tehnologije pruža prilike za investiranje. Vlasnicima postrojenja na fosilna goriva predstavlja prijetnju za opstanak. Građanima i industriji to znači, barem u kratkoročnom i srednjoročnom periodu, odnosno narednih 10-15 godina, povećanje cijene električne energije", naglasio je Husika.  

Iako nova metodologija neće ukloniti trošak CBAM-a, ona može učiniti energetsku tranziciju transparentnijom i pravednijom. Husika smatra da Bosna i Hercegovina evropske klimatske politike može pretvoriti u razvojnu priliku samo ako vlasti istovremeno budu podsticale energetsku efikasnost, proizvodnju obnovljive energije na mjestu potrošnje i ulaganja u nove tehnologije.

"Svaka druga opcija predstavlja veliku opasnost za čitavu bh. privredu i vodi većoj zavisnosti od uvoza energije", zaključuje Husika.