Od 1. januara 2026. godine počinje puna primjena Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), instrumenta Evropske unije kojim se uvodi trošak za emisije ugljendioksida (CO₂) na robu koja se u EU uvozi iz Bosne i Hercegovine (BiH) i drugih zemalja koje nisu članice Unije.
CBAM podrazumijeva da Evropska unija oporezuje proizvode čija je proizvodnja povezana s emisijama ugljika, a koji dolaze s tržišta izvan EU. Mehanizam se, između ostalog, odnosi na aluminij, čelik, gvožđe, đubriva, električnu energiju i cement, sektore u kojima je Bosna i Hercegovina značajan izvoznik.
Iduće sedmice donosimo odgovore kako će CBAM uticati na privredu u BiH.
Privrednici za Bloomberg Adriju odgovaraju i na pitanje kako ocjenjuju poslovanje u 2025. godini i s kojim su se izazovima susretali te šta planiraju za 2026. godinu.
Izvjesno je da bh. kompanije ulaze u 2026. godinu s fokusom na rast, digitalnu transformaciju i jačanje konkurentnosti, tražeći nove prilike uprkos izazovima koji su obilježili godinu na izmaku.
Trendovi u IT sektoru i industriji pokazuju da je integracija vještačke inteligencije, globalno pozicioniranje i održiv razvoj postala ključna strategija za jačanje tržišne snage.
Ekonomiju BiH u 2025. godini obilježili su visoka inflacija, snažno povećanje minimalne plate u Federaciji BiH i usporavanje privrednog rasta. Dok je minimalac podignut na 1.000 KM s ciljem zaštite životnog standarda radnika, rast cijena i najsporiji BDP u regiji razotkrili su duboke strukturne slabosti ekonomije, ograničene investicije i trajnu ranjivost velikog dijela stanovništva.
.webp){kind=icon}
