Ramazan mijenja ekonomiju BiH više nego što mislimo, evo gdje se efekti najviše vide

Ramazan u Bosni i Hercegovini nije samo vjerski mjesec, već i prepoznatljiv društveno-ekonomski ciklus. Mijenjaju se obrasci potrošnje, tempo rada i stilovi upravljanja, dok pojedini sektori bilježe rast prometa, a drugi prilagođavaju operativni ritam. Iako njegov utjecaj nije snažan kao u sličnim zemljama s većinski muslimanskim stanovništvom, efekti su sve vidljiviji, od maloprodaje i ugostiteljstva do korporativne kulture i filantropije.

Prema riječima ekonomiste Admira Čavalića, ramazan iz godine u godinu pokazuje predvidljive obrasce ekonomskog ponašanja. Ključna promjena odnosi se na strukturu potrošnje i vremensku raspodjelu prometa.

Ugostiteljstvo bilježi pad dnevnog, ali rast večernjeg prometa, koncentriranog nakon iftara. Istovremeno, uprkos očekivanjima o suzdržanosti, ukupna potrošnja hrane raste.

Na makro nivou, to znači da ne dolazi nužno do pada agregatne potražnje, već do njenog vremenskog i sektorskog preusmjeravanja. Dužina posta i godišnje doba u kojim ramazan pada dodatno oblikuju ove efekte, kada je u ljetnim mjesecima, operativni izazovi i pad dnevne produktivnosti mogu biti izraženiji.

"Kada je riječ o produktivnosti rada, neka istraživanja sugeriraju da dolazi do pada produktivnosti. Ipak, radnici bivaju zadovoljniji pa se može govoriti o nekom vidu nematerijalne kompenzacije koja dugoročno nadoknađuje kratkoročni pad produktivnosti. Ramazan u Bosni i Hercegovini nema toliki utjecaj kao u nekim drugim zemljama svijeta, ali svejedno, iz godine u godinu, vidimo da ima sve više značaja i u našoj zemlji u kontekstu ekonomskih i društvenih utjecaja", pojašnjava Čavalić.

Depositphotos

Ukazuje da se može govoriti o svojevrsnoj nematerijalnoj kompenzaciji, kratkoročni pad produktivnosti može biti ublažen dugoročnim rastom motivacije i zadovoljstva radnika.

Dinamika se prilagođava, ne zaustavlja

Dr. Aida Hanić, naučna saradnica Instituta ekonomskih nauka u Beogradu, naglašava da se poslovna dinamika tokom ramazana prilagođava, ali ne zaustavlja.

Promjene u dnevnom ritmu, pomjeranje obroka, isprekidan san i drugačija raspodjela energije utječu na koncentraciju i donošenje odluka. Zbog toga se važni sastanci često zakazuju u jutarnjim satima, dok pojedine kompanije omogućavaju raniji odlazak s posla ili rad od kuće.

Kada je riječ o produktivnosti, rezultati su podijeljeni. Postoje istraživanja koja ukazuju na pad produktivnosti i do 30 posto, posebno kada ramazan pada u ljetnom periodu.

S druge strane, podaci iz MENA regije (MENA Workplace Survey 2023) na uzorku od 2.390 ispitanika pokazuju da se čak 80 posto osjeća produktivnije tokom ramazana, upravo zbog lične i duhovne transformacije koju ovaj mjesec podstiče. Taj efekt može se reflektirati kroz rast produktivnosti nakon završetka ramazana.

Sezonski faktor koji tržište sve više prepoznaje

Na tržišnom planu, ramazan se sve jasnije prepoznaje kao sezonski faktor.

Prehrambena industrija, trgovački lanci i pekarski sektor prilagođavaju ponudu - od posebnih ramazanskih paketa do promotivnih akcija proizvoda koji se tradicionalno konzumiraju, poput somuna. Ugostitelji organiziraju kolektivne i korporativne iftare, čime se stvara dodatna potražnja u večernjim satima.

"U ekonomskom aspektu, neke bh. kompanije, posebno one koje posluju u prehrambenom sektoru, spremaju posebne ramazanske pakete kako za odrasle tako i za djecu. Isto tako vidimo i da trgovački lanci za određene proizvode koji se koriste tokom ramazana za spremanje jela imaju posebne ramazanske akcije. Samim tim može se reći da su prepoznali tu potrebu da prilagođavaju svoju ponudu potrošačkim navikama koje su tokom ramazana usmjerene ka zajedničkim obrocima, darivanju i porodičnom okupljanju", navodi Hanić.

Procjene govore da čak 83 posto porodica mijenja navike kupovine i potrošnje tokom ramazana.

Uz to, posljednjih godina vidljiv je rast malih poduzetničkih aktivnosti vezanih za ramazansku dekoraciju, poklone i organizaciju iftarskih trpeza. Digitalne platforme i influenseri dodatno oblikuju potrošačke trendove, stvarajući nove niše unutar domaće ekonomije.

Depositphotos

"U posljednjih nekoliko godina, putem društvenih mreža, primjetan je i znatan rast malih poduzetničkih aktivnosti vezanih za ramazansku dekoraciju, poput ukrasa za kuću ili drugih detalja koji uljepšavaju iftarske trpeze, a što prije nekih 20 godina nije bio slučaj kod nas. Ovdje se može spomenuti i utjecaj influensera i principa 'get ready with me' konkretno za ramazan, kada upravo te ličnosti pokazuju na koji način se spremaju za dolazak mjeseca posta.", navodi ona.

Ipak, iako su operativne prilagodbe prisutne, ramazan još nije u potpunosti integriran u strateško planiranje većine kompanija. Njegov sezonski karakter je prepoznat u prodaji i marketingu, ali rjeđe u dugoročnom planiranju produktivnosti, investicija ili projektnog ciklusa.

Ekonomski efekti "meke" prirode

Ramazan utječe i na takozvane "meke" ekonomske faktore, poslovnu kulturu, solidarnost i društvenu odgovornost.

Tokom ovog perioda primjetan je rast filantropskih aktivnosti, uključujući izdvajanje zekata i organizaciju humanitarnih akcija. Dio sredstava prikuplja se institucionalno, dok značajan dio ide direktno humanitarnim organizacijama.

"Razlog tome je što ramazan podstiče osjećaj odgovornosti prema drugima i brigu za zajednicu. To se posebno ogleda kroz izdvajanje zekata, kako od pojedinaca, tako i kompanija. U Bosni i Hercegovini vidljivo je da iznos zekata, posebno institucionalno, kada se prikuplja putem institucija Islamske zajednice, raste iz godine u godinu. Važno je napomenuti da dio ljudi svoj zekat uplaćuje i direktno humanitarnim organizacijama, što znači da je ukupan nivo davanja vjerovatno i veći", dodaje ona.

Depositphotos

Kompanije se češće uključuju u dobrotvorne aktivnosti, a kolektivni iftari postaju dio organizacijske kulture. U multikulturnom društvu kakvo je bosanskohercegovačko, ovaj mjesec otvara prostor za jačanje međusobnog razumijevanja i institucionalne podrške zaposlenima koji poste.

Na makro planu to znači da ramazan ne utječe samo na potrošnju i produktivnost, već i na društveni kapital - povjerenje, lojalnost zaposlenih i reputaciju kompanija. Dugoročno, takvi faktori mogu imati mjerljiv utjecaj na stabilnost i otpornost poslovnog okruženja.

U suštini, iako ramazan u našoj državi nema razmjere ekonomskog efekta kakve ima u nekim drugim zemljama, njegovi utjecaji su sve vidljiviji i strukturiraniji. Od preraspodjele dnevne potrošnje do rasta filantropije i promjena u korporativnoj kulturi, riječ je o ciklusu koji se ponavlja i koji tržište sve ozbiljnije uzima u obzir.

Tako ramazan, posmatran iz makro perspektive, nije pauza u ekonomiji, već period prilagodbe koji testira fleksibilnost sistema, ali i otkriva njegove potencijale.