Islamske finansije na Zapadu i u BiH: Inovacije fintech startupa i izazovi budućih generacija

Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države prednjače u razvoju islamskih finansija na Zapadu, potaknute inovacijama fintech startupa. Iako se tržište suočava s izazovima, nova generacija investitora kako muslimana tako i nemuslimana otvara vrata za daljnji rast ove industrije. Evropske zemlje također prate ovaj trend, dok Bosna i Hercegovina traži načine da premosti regulativne prepreke i iskoristi svoj potencijal.

Džanan Ganić, software inženjer i osnivač tri fintech startupa u Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkoj, u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe da Velika Britanija i SAD prednjače na Zapadu u razvoju islamskih finansija, posebno kroz inovacije implementirane putem fintech startupa.

"S obzirom na to da su Velika Britanija i Amerika zemlje u kojima su finansijski koncepti poput investiranja veoma poznati, veliki broj muslimana aktivno traži načine kako da investira svoj novac, da se osigura ili riješi stambeno pitanje na halal način. Iako je sama industrija u ranoj fazi, s ovim razvojima dolazi do potrebe za njenim naglim eksponencijalnim rastom na takvim tržištima", pojašnjava Ganić.

Osim ovih dviju zemalja, nekoliko evropskih zemalja također poduzima značajne korake ka unapređenju tržišta islamskih finansija, pojašnjava Omar Yunus, investicioni savjetnik iz SAD-a, s više od 10 godina iskustva u industriji islamskih finansija.

Primjeri uključuju izdavanje sukuka (islamskih obveznica i ukidanje dvostrukog oporezivanja za određene finansijske strukture). Tržišta poput Irske, Njemačke, Francuske i Luksemburga već su ponudila sukuk i time uspješno privukla međunarodne investitore, posebno iz zemalja Zaljeva.

Ako analiziramo demografiju na Zapadu, jasno se uočava gdje leže buduće prilike u oblasti islamskih finansija, dodaje Yunus. Kako kaže za Bloomberg Adriju, dok su evropske nacije usmjerene na međunarodnu potražnju, njihova rastuća muslimanska populacija često nema pristup finansijskim uslugama koje odgovaraju njihovim vrijednostima – ne samo u bankarstvu i finansijama, već i u sektoru osiguranja.

S druge strane, u SAD-u postoje pozitivni primjeri. Naprimjer, država Minnesota je uvela poreski broj prilagođen islamskim finansijama kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje pri rješavanju stambenih pitanja njihove rastuće somalijske populacije.

"S obzirom na to da je državama u Americi dopušteno da imaju svoje zakone, one imaju interes i da se takmiče jedna s drugom. Pa se tako može očekivati da uspjeh i rast islamskih finansija u Minnesoti neće ostati nezapažen, što predstavlja odličnu priliku i za ostale države u Americi da počnu usvajati dodatne zakone koji će omogućavati rast islamskih finansija na tim tržištima", pojašnjava Yunus.  

Izazovi

Iako se na Zapadu dešavaju mnogi pozitivni pomaci u oblasti islamskih finansija, jedan od glavnih izazova ostaje percepcija ovih rješenja. Često se takva rješenja klasifikuju kao "etička" umjesto "islamska" kako bi se izbjegla stigma koja još uvijek postoji kod određenih demografskih grupa. Iako islamske finansije, pojašnjava Ganić, nude bolje uslove za krajnje korisnike, smatra da je neophodna dodatna edukacija o tome šta termin "islamski" zapravo znači u kontekstu finansija.

"Bilo bi interesantno, naprimjer, vidjeti reformu termina 'islamske finansije', jer u njemu nema ništa više posebno 'islamsko' od npr. termina 'islamska medicina'. Umjesto toga, riječ je o finansijama koje posluju ne kršeći islamske etičke principe. Takva komunikacija bi mogla doprinijeti razumijevanju i boljem prihvatanju ovog termina", navodi Ganić.

Privatni arhiv / Džanan Ganić

Drugi izazov islamskih finansijskih proizvoda je niža marža, s obzirom na to da ove usluge ne posluju na kamati, što može rezultirati skupljim proizvodima u odnosu na konvencionalne. Međutim, on vjeruje da se implementacijom tehnologije mogu znatno smanjiti operativni troškovi i automatizovati procesi, što bi omogućilo pristupačnije cijene za krajnje korisnike.

Treći izazov, prema Yunusu, skepticizam je krajnjih korisnika koji mogu smatrati da se riječ "islamska" zloupotrebljava. On vjeruje da se ovaj problem može riješiti većom transparentnošću i dodatnom edukacijom krajnjih korisnika.

Nove generacije i ekonomija

Jedan od najvećih trendova u finansijama je "Great Wealth Transfer" – nasljedstvo za milenijalce u trilionima dolara do 2030. godine. Prema riječima sagovornika, ovo će rezultirati velikim količinama novca u rukama novih generacija s drugačijim očekivanjima i preferencijama u vezi s investiranjem, štednjom i finansijskim navikama. Nove generacije više cijene digitalizaciju, personalizovano iskustvo i transparentnost, što mijenja industriju finansija.

Ganić napominje i da su nove generacije nemuslimana sve više zainteresovane za etičko investiranje, koje ne podržava alkohol, kamatu, kockanje i slične aktivnosti. To dovodi do razvoja industrije etičkih finansija, koja je bliža islamskim vrijednostima od konvencionalnih finansija. Ovo predstavlja priliku za islamske finansijske kompanije da istaknu svoje vrijednosti i privuku korisnike koji nisu muslimani. S druge strane, trend "Great Wealth Transfer" također utječe na razvoj islamskih finansija.

Yunus pojašnjava kako nove generacije muslimana sve više "glasaju" svojim novcem. Naprimjer, nedavni bojkot kompanija poput McDonald’sa i Starbucksa pokazuje kako takvi potezi mogu utjecati na finansijske rezultate kompanija.

"Kada muslimani počnu gledati svoj identitet kroz svoje ekonomske živote, to utječe na veliki broj različitih polja u finansijama - od bankarstva, investicija pa do osiguranja. Smatram da će ovaj generacijski trend značajno utjecati na politiku velikih kompanija", navodi Yunus.

Privatni arhiv / Omar Yunus

Razvoj fintech startupa, koji predvode inovacije u konvencionalnim i islamskim finansijama, dovodi i do toga da islamic fintech postaje sve popularniji među novim generacijama muslimana, iako je još u ranoj fazi razvoja.

Dok aplikacije kao što je Zoya (zoya.finance) već čine halal investiranje pristupačnijim, stambeno finansiranje i halal osiguranje još uvijek traže prilagodbu novim generacijama, ostavljajući prostor za inovacije. Također, startup Afterfund koristi halal ETF fondove za humanitarne donacije, omogućavajući trajnu podršku projektima. S porastom interesa za islamic fintech, VC fondovi, uključujući YCombinator, pokazuju sve veću zainteresovanost za investicije u ovu oblast.

Gdje je tu BiH

Izazovi na tržištu Bosne i Hercegovine drugačiji su od onih na Zapadu, smatra Ganić. Dok muslimani na Zapadu traže rješenja koja odgovaraju njihovim vrijednostima, u Bosni i Hercegovini, kaže, postoje brojni izazovi koji usporavaju rast industrije islamskih finansija. S novim generacijama, međutim, trend bi se mogao promijeniti.

Glavni izazov su zakonske regulative koje ograničavaju inovacije.

"S druge strane, u primjeru halal investiranja, nedostatak opcija da osobe iz BiH investiraju svoj novac na halal način u fondove na internacionalnim berzama je doveo do toga da se, više nego što je potrebno, investira u nekretnine. To je, između ostalog, dovelo do rasta cijena nekretnina. Kako je to slučaj i kod halal investiranja, vjerujem da regulacije limitiraju nova rješenja i u oblasti halal osiguranja i bankarstva", kaže on.

U Bosni i Hercegovini postoji tržište za islamske finansije koje je dovoljno veliko, ali još uvijek nedovoljno opsluženo, smatra Yunus. Međutim, navodi, ranija istraživanja rangirala su BiH kao jednu od najlošijih zemalja za legislaciju fintech kompanija.

"To je zaista poražavajuće, ali nije beznadežno. Smatram da je BiH u jedinstvenoj situaciji koja ima puno prednosti. Radio sam s velikim brojem talentovanih mladih ljudi u BiH u raznim sektorima, uključujući tehnologiju, finansije i pravo. I ove osobe sve više imaju pristup globalnoj dijaspori s kapitalom i mrežom ljudi, što može katalizirati uspjeh na ovom tržištu", objašnjava Yunus.

Iz regulatorne perspektive, predlaže uvođenje "regulatornog sandboxa" koji bi omogućio kompanijama da testiraju inovativne ideje s ograničenim pristupom tržištu, bez potrebe za svim licencama i autorizacijama.

"Ovakav pristup može uključivati i druge industrije osim islamskih finansija, jer bi on drastično smanjio troškove inovacije. S obzirom na to da kompanija u ovom slučaju ne bi morala potrošiti velike količine novca na regulacije samo da bi poslovala (problem koji je specifično akutan u BiH), ona bi mogla testirati ideje s prvim korisnicima i vidjeti da li te ideje rade, a tek onda može krenuti u proces dobijanja punih licenci", ističe Yunus.

Dodaje kako bi "regulatorni sandbox" mogao poslužiti kao međustepenica za kreiranje budućih regulacija, jer bi omogućio prikupljanje podataka koji mogu promijeniti percepciju vlade o fintechu. Ovaj pristup već je uspješno primijenjen u zemljama poput Srbije, Bugarske i Turske, koje nisu "zapadne".