Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu ekonomske tranzicije u kojoj se istovremeno gase pogoni stare industrije, grade digitalni temelji budućnosti, rastu profiti banaka i izvoznika, ali i povećava pritisak na građane. Dok jedni restrukturiraju i rastu, drugi se bore za opstanak radnih mjesta.
U Zenici, gradu koji je decenijama živio od dima i čelika, na prostoru nekadašnje željezare planira se Federalni data centar. Ideja je da se nekadašnji simbol teške industrije pretvori u srce digitalne infrastrukture, mjesto gdje će se čuvati podaci institucija i graditi temelji digitalne i zelene ekonomije. To je pokušaj da se industrijsko naslijeđe ne zaboravi, nego preoblikuje.
Ali paralelno s tim, proizvodnja čelika bori se za opstanak. Sindikati upozoravaju na pritisak uvoza i traže zaštitu gotovo 2.000 radnih mjesta. Dok brojke o milijardama maraka uvoza zvuče apstraktno, iza njih stoje konkretne fabrike i porodice koje zavise od tih plata.
S druge strane, postoje i priče o oporavku. Energoinvest je, nakon dugog perioda stagnacije, ostvario snažan finansijski preokret i pokazao da restrukturiranje može dati rezultate. Istovremeno, rast globalnih izdvajanja za odbranu otvorio je prostor domaćoj namjenskoj industriji, čiji je izvoz višestruko porastao. Metalski i elektro sektor dobili su novu šansu, ali i obavezu da budu konkurentniji nego ikad.
Energoinvest
Ipak, nisu svi imali jednaku sudbinu. Prodaja Tvornice alata Goražde za relativno skroman iznos podsjeća koliko su razlike unutar industrije duboke. Dok jedni rastu, drugi traže spas u promjeni vlasništva.
Energetska tranzicija Zapadnog Balkana više je pitanje fleksibilnosti sistema nego tehnologije. Uz rast udjela OIE, gašenje dijela termo kapaciteta i sve izraženije cjenovne oscilacije, mreže se suočavaju s novim izazovima stabilnosti i upravljanja, kaže Ervin Leko za Bloomberg Adriju.
Šta kupujemo?
Na tržištu robe široke potrošnje slika je drugačija. Domaći brendovi poput Tuzlanske soli i Violete uspijevaju zadržati snažne pozicije, rame uz rame s globalnim imenima. Potrošači, čini se, biraju ono što smatraju kvalitetnim, bez obzira na porijeklo.
Bankarski sektor istovremeno bilježi stabilan rast i rekordnu dobit, uz snažnu kapitalnu bazu. Finansijski sistem djeluje čvrsto i profitabilno, oslonjen i na kamate i na naknade.
A građani? Oni se suočavaju s vlastitim paradoksom. Cijene stanova su na rekordnim nivoima, dok je renoviranje postalo sporije, skuplje i neizvjesnije nego ranije. Nedostatak majstora, rast cijena materijala i loše planiranje pretvaraju ono što bi trebao biti novi početak u dugotrajan i iscrpljujući proces.
Ekonomija i ramazan
Mjesec ramazana je počeo. Ramazan u našoj državi svake godine potvrđuje da religija i ekonomija nisu odvojeni svjetovi. Ovaj mjesec posta nije samo duhovni okvir, već i prepoznatljiv ekonomski ciklus u kojem se mijenjaju navike potrošnje, radni ritam i poslovne strategije. Maloprodaja, prehrambena industrija i ugostiteljstvo bilježe pojačanu aktivnost, dok kompanije prilagođavaju tempo rada i interne politike.
Depositphotos
U Sarajevu se to najvidljivije osjeti u restoranima. Ramazan je za ugostitelje sezona u kojoj se rezervacije prave danima unaprijed, a iftarski meniji postaju važan dio godišnjeg prihoda. Cijene se ove godine kreću od 33 do 70 KM po osobi, uz rast koji odražava skuplje namirnice, energente i radnu snagu. Duhovna dimenzija mjeseca tako se prepliće s tržišnom realnošću, povećana potražnja podiže promet, ali i troškove.
Istovremeno, šira ekonomska slika pokazuje da BiH pokušava kapitalizirati i svoje međunarodne veze. Odnosi sa Saudijskom Arabijom sve više izlaze iz okvira humanitarne i političke podrške i prelaze u fazu konkretnih investicija i trgovinske saradnje. Fokus je na poslovnim prilikama, uz isticanje komparativnih prednosti poput geografske pozicije, blizine tržišta Evropske unije i niske stope poreza na dobit od 10 posto.
Svijet
Četiri godine nakon početka invazije na Ukrajinu, rat koji je Vladimir Putin nazvao "specijalnom operacijom" prerastao je u dugotrajan i iscrpljujući sukob s desetinama hiljada žrtava, milionima raseljenih i oko 20 posto ukrajinske teritorije pod ruskom kontrolom. Linije fronta se malo pomjeraju, a mirovni pokušaji ostaju neizvjesni.
Istovremeno se vodi i tehnološki rat. Nvidia nadmašuje očekivanja prihoda zahvaljujući AI investicijama, dok američki Anthropic optužuje kineske kompanije poput DeepSeek za neovlašteno korištenje AI modela. U priču se uključuje i Pentagon, što pokazuje da utrka u umjetnoj inteligenciji postaje pitanje globalne moći.
Dok rat traje na terenu, paralelno se vodi i bitka za tehnološku dominaciju.
.webp){kind=icon}
