Nafta u svijetu sve jeftinija, ali kakve će cijene biti na našim pumpama

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica bilježe pad, prateći globalni trend nižih cijena nafte i rastućeg viška na tržištu. Ipak, dugoročna očekivanja ostaju oprezna - geopolitički rizici, odluke OPEC+ i sankcije prema regionalnim akterima mogli bi već naredne godine ponovo donijeti pritisak na cijene.

Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj gorivo je u proteklim danima pojeftinilo za oko pet feninga po litru. Dizel i benzin u Banjoj Luci trenutno se prodaju po cijenama od 2,34 do 2,39 KM, što je niže u odnosu na nivoe od prije nekoliko sedmica.

Iz Privredne komore RS navode da je gorivo u posljednjih dvadesetak dana pojeftinilo tri puta te da, ako se trend nastavi, postoji prostor za dodatne korekcije naniže.

Bihamk/ Cijene goriva u BiH na dan 20. 12. 2025.

U regionalnom poređenju, cijene goriva i dalje znatno variraju.

Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostaju među najpovoljnijim tržištima, dok je Srbija iznad regionalnog prosjeka, posebno kada je riječ o dizelu. Prosječna cijena benzina BMB 95 u Srbiji iznosi 3,01 KM po litru, naspram regionalnog prosjeka od 2,84 KM, dok se najviše cijene bilježe u Albaniji i Grčkoj, do 3,46 KM po litru.

Globalni višak ruši cijene, ali ne uklanja neizvjesnost

Na globalnom nivou, tržište nafte suočeno je s rastućim viškom ponude.

Ova godina trebala bi kulminirati prvim značajnim viškom od 2020. godine. Međunarodna agencija za energiju je u novembru prognozirala da će globalna ponuda premašiti potražnju za 2,4 miliona barela dnevno, a očekuje se da će se sljedeće godine taj jaz povećati na rekordna četiri miliona barela dnevno.

Trajno niže cijene vršit će pritisak na vlade i kompanije koje zavise od prihoda od nafte, dok će drugi imati koristi. Rast potražnje za naftom usporava. Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa utječe na izglede globalne ekonomije, a Kina, drugi najveći potrošač sirove nafte, suočava se s padom tržišta nekretnina i slabijom potrošnjom.

S aspekta ponude, OPEC+, koalicija proizvođača predvođena Saudijskom Arabijom, ukida prethodna smanjenja proizvodnje. Zemlje izvan ove grupe, posebno one u Americi, također povećavaju proizvodnju.

Ponuda iz Rusije, trećeg najvećeg svjetskog proizvođača, i dalje je neizvjesna. S jedne strane, zemlja se suočava s novim američkim sankcijama koje bi mogle otežati izvoz. S druge strane, ponovni napori Trumpove administracije da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini povećali su izglede za ukidanje nekih međunarodnih sankcija, što bi moglo olakšati dotok ruskih barela na tržište.

Justin Hamel/Bloomberg

Nafta i dalje ključna, tranzicija spora

Stručnjak za energetsku tranziciju Damir Miljević u razgovoru za Bloomberg Adria TV pojašnjava kako nafta danas čini oko 30 posto ukupne energije koja se koristi u svijetu, pri čemu je njen značaj najveći u transportu.

Čak 61 posto ukupne potrošnje nafte otpada na transportni sektor, dok industrija učestvuje sa oko sedam posto, poljoprivreda i domaćinstva s oko 11 posto. Dodatnih 20 i nešto posto nafte ne koristi se kao energent, već kao sirovina za hemijsku industriju i proizvodnju plastike.

"Cijene nafte su uvijek bile ne odraz potražnje za naftom nego odraz politike ponude nafte na svijetu i u tom kontekstu OPEC+ ima veoma značajnu ulogu jer na cijene, pored toga što su zasnovane na ponudi, istovremeno imaju veliki utjecaj kompletna geopolitička kretanja", navodi Miljević.

Iako obnovljivi izvori još nisu spremni preuzeti puni teret globalne potražnje, posebno u transportu, očekivani postepeni rast cijena nafte dugoročno će povećavati njihovu konkurentnost.

Iako je trenutni pad cijena, procjene pokazuju da bi globalna cijena nafte do 2030. godine mogla porasti sa sadašnjih oko 65 dolara po barelu na približno 75 dolara, ako ne dođe do većih političkih poremećaja, što bi dodatno ubrzalo elektrifikaciju transporta.

Također, Međunarodna agencija za energiju (IEA) ublažila je prognoze o vrhuncu potražnje za naftom, vraćajući scenarij u kojem globalna potrošnja nastavlja rasti do 2050. godine. Prema ovom "Current Policies Scenario" (CPS), potrošnja bi mogla porasti za 13 posto, dok sporiji tempo usvajanja električnih vozila odgađa prelazak na obnovljive izvore energije. Čak i u manje optimističnom scenariju IEA, vrhunac potražnje sada se očekuje oko 2030. godine, uz prosječnu potrošnju od gotovo 97 miliona barela dnevno.

Izvršni direktor IEA Fatih Birol ističe da elektrifikacija transporta i politike vlada igraju ključnu ulogu u budućoj potrošnji nafte. IEA upozorava i na niz rizika koji mogu utjecati na snabdijevanje i cijene goriva, uključujući sankcije, neizvjesnosti oko ruskog gasa i prijetnje cyber-napadima na energetsku infrastrukturu, što dodatno opterećuje globalnu energetsku sigurnost.

Sankcije NIS-u dodatni regionalni rizik

Dodatnu neizvjesnost za tržište u BiH donose američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja u zemlji posluje kroz tri kompanije i upravlja s više od 40 benzinskih stanica.

Direktorica Briselskog kluba za energetiku Nadežda Kokotović u razgovoru za Bloomberg Adria TV upozorava da bi eventualna obustava rada rafinerije u Pančevu mogla izazvati djelimične nestašice goriva i rast cijena, posebno u Republici Srpskoj, zbog ograničenih logističkih i skladišnih kapaciteta.

"Može se očekivati djelimična nestašica goriva, jer ne postoje logističke pretpostavke da se zamijene sve količine derivata koje proizvodi rafinerija u Pančevu, kao i rast cijena zbog komplicirane i nedovoljne transportne logistike, ograničenih skladišnih kapaciteta i opće nestabilnosti tržišta", kazala je Kokotović.

Osim efekata koje bi potrošači direktno osjetili na benzinskim pumpama, dugotrajnija obustava rada rafinerije imala bi i šire ekonomske, socijalne i tehnološke posljedice za cijelu regiju.

Riječ je, podsjeća Kokotović, o jedinoj rafineriji na Zapadnom Balkanu, čiji bi zastoj značio dugoročno nazadovanje energetskog sektora.

Iako trenutni pad cijena goriva donosi kratkoročno olakšanje potrošačima, 2026. godina ostaje opterećena kombinacijom globalnih viškova, geopolitičkih rizika i regionalnih političkih odluka, koje bi vrlo brzo mogle promijeniti sliku na benzinskim pumpama.