Cijena nafte na svjetskom tržištu porasla je u posljednje dvije nedjelje nakon smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi i Evropske centralne banke, ali i novih tenzija na Bliskom istoku. Vrijednost globalne referentne nafte brent trenutno iznosi oko 75 dolara po barelu, dok je prije samo dvije nedjelje bila ispod 70 dolara po barelu.
Ukoliko se pogledaju fjučersi brenta, očekuje se da cijena nafte u periodu do kraja godine, pa i u prvom kvartalu sljedeće, neće nastaviti da raste i da će se kretati od 73 do 75 dolara po barelu. Brent je jedan od glavnih globalnih pokazatelja cijena sirove nafte i koristi se kao referentna cijena za oko dvije trećine svjetske trgovine naftom.
Tržište zasad ne očekuje drastične skokove ove sirovine koja je tokom energetske krize 2022. godine dostigla 120 dolara po barelu i povukla rast svih ostalih cijena.
Međutim, kao i u slučaju 2022. godine, kada je cijena nafte drastično skočila zbog rata u Ukrajini, i sada postoje rizici da nafta poraste zbog sukoba na Bliskom istoku koji bi mogli da prerastu u širi rat. U tom regionu proizvodi se 30 odsto svjetske nafte i svaki poremećaj u isporuci imao bi uticaj na cijene ove sirovine.
Na rast cijene nafte mogao bi da utiče i najnoviji "World Oil Outlook 2024" koji je u utorak predstavila Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC). Naime, autori ovog izvještaja predviđaju da će nafta i gas činiti važan izvor energije do 2050. godine, uprkos Pariskom sporazumu i sve vidljivijim posljedicama klimatskih promjena.
Prognozira se da će udio nafte i gasa u svjetskom energetskom miksu ostati iznad 53 odsto do 2050. godine, pri čemu će nafta zadržati najveći udio od više od 29 odsto, a gas 24 odsto.
Razlozi rasta cijene nafte u posljednje dvije nedjelje
Cijena nafte u posljednje dvije nedjelje je porasla nakon što je najprije Evropska centralna banka smanjila kamatne stope za 25 baznih poena, a potom i Federalne rezerve za 50 baznih poena. Smanjenje kamatnih stopa uticalo je na rast akcija, pa tako i na rast cijene nafte.
Smanjenje kamatnih stopa podstiče potrošnju i investicije. To može dovesti do povećanja ekonomske aktivnosti, a time i veće potražnje za energijom, uključujući naftu. Jeftiniji krediti omogućavaju kompanijama da prošire poslovanje.
Drugi razlog rasta cijene nafte su novi sukobi na Bliskom istoku. Hezbolah je prošle nedjelje optužio Izrael za organizaciju napada u Libanu, tokom kojeg je poginulo nekoliko ljudi, a hiljade je ranjeno. Na hiljade pejdžera i voki-tokija koje su držali operativci Hezbolaha eksplodiralo je širom Libana prošle nedjelje.
Nakon toga su borbe između Izraela i Hezbolaha eskalirale. Izrael je izveo više vazdušnih napada na ciljeve Hezbolaha u Libanu, dok su pripadnici Hezbolaha ispalili rakete na sjeverni Izrael. Hezbolah je militantna grupa koju podržava Iran.
Depositphotos
Novi sukobi na Bliskom istoku podižu strahove da bi se u tom regionu mogao dogoditi širi rat u koji bi mogao biti uključen i Iran. S obzirom na to da se na Bliskom istoku proizvodi 30 odsto svjetske nafte, svaka eskalacija prijeti rastu cijene nafte.
Cijena nafte ove nedjelje nastavila je da raste i nakon što je guverner Narodne banke Kine Pan Gongsheng najavio pregršt stimulativnih mjera privredi. Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, a njeno usporavanje privrede uticalo je na pad cijene ove sirovine tokom 2024. godine.
Nafta ove godine u gubitku zbog slabe potražnje
Uprkos trenutnom rastu, vrijednost nafte je ipak u gubitku ove godine. Samo u trećem kvartalu ove godine vrijednost nafte je u odnosu na prethodni kvartal pala za oko 14 odsto.
Nafta je ove godine izgubila vrijednost u odnosu na prošlu iz nekoliko razloga. Prije svega, zbog slabe potražnje za ovom sirovinom. Potražnja pada jer je oporavak američke i kineske ekonomije slab, a te zemlje inače predstavljaju najveće potrošače nafte.
Potražnja za naftom u Kini pada i zbog toga što se u toj zemlji sve više kupuju električni automobili. Naime, prema zvaničnim kineskim podacima, prodaja električnih i hibridnih vozila porasla je u avgustu i drugi mjesec zaredom pretekla isporuke klasičnih automobila na benzin.
Depositphotos
Drastičan pad cijene nafte odgodio je odluku grupe OPEC+ da proizvodi i isporučuje veću količinu nafte. Prvobitno je planirala da od oktobra poveća proizvodnju i isporuku nafte za oko 180.000 barela nafte dnevno, ali je od ovog plana odustala nakon što je nafta počela drastično da pada.
Još jedan od razloga pada cijene nafte jeste višak ponude iz zemalja koje nisu članice OPEC+ grupe.
Takođe, prognoze ukazuju na to da će potražnja za naftom biti smanjena do kraja ove, ali i tokom sljedeće godine. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u mjesečnom izvještaju za septembar navela je da je rast globalne potrošnje u prvom polugodištu bio najniži od početka pandemije zbog usporavanja kineske ekonomije. Prognoze za narednu godinu izgledaju još slabije, kada će biti suficita u svakom kvartalu, čak i ako OPEC+ odustane od planova za postepeno obnavljanje zaustavljenih isporuka.
.webp){kind=icon}
