Vrtoglavi pad nafte: Šta će biti s cijenama goriva u BiH

Cijene nafte naglo su pale prošlog četvrtka i zabilježile najveći procentualni pad od 2022. godine, dan nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio nove široke uvozne carine. Pad cijena nastavljen je i u petak, pa je tako referentna nafta Brent dodatno pojeftinila za oko 1,4 posto na 68,75 dolara za barel, nakon što je u četvrtak izgubila 6,42 posto vrijednosti. 

Cijena sirove nafte Brent je od Trumpove najave carina na njegov "Dan oslobođenja" potonula sa 75 na oko 65 dolara po barelu, dok je barel WTI-ja pao sa 72 na 61 dolar po barelu, s tendencijom daljnjeg pada. 

S obzirom na značajan pad na svjetskoj pijaci, za očekivati je da će se pad desiti i na našem domaćem tržištu, ono što je značajno jeste da trenutno nema ni povećanja. Prema dostupnim podacima, pojedini derivati već bilježe pad, bar kada je riječ o Federaciji BiH.

Padaju cijene

Iz Federalnog ministarstva trgovine za Bloomberg Adriju su kazali da su u periodu od 1. do 7. 4. 2025. godine putem aplikacije zaprimili 558 obavijesti o promjenama cijena i promjenama marži naftnih derivata. Od navedenog broja dostavljenih obavijesti, većina se odnosi na promjenu marže naftnih derivata.

Prema dostavljenim podacima, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH na dan 7. 4. za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,40 KM po litru i za Dizel BAS EN 590 (10 ppm) 2,39 KM po litru.

Podaci pokazuju da su prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95, BAS EN 228 - BMB 95 na dan 7. 4. niže za 1,64 posto, odnosno 0,04 KM/l u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu prethodnog mjeseca. Na dan 7. 4. 2025. godine cijene navedenog derivata niže su za 0,83 posto, odnosno 0,02 KM/l u odnosu na oktobar 2024. godine.

Prosječne maloprodajne cijene Dizel BAS EN 590 (10 ppm) na dan 7. 4. 2025. godine niže su za 2,84 posto, odnosno 0,07 KM/l u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu prethodnog mjeseca. Cijene navedenog derivata odgovaraju maloprodajnim cijenama naftnih derivata iz mjeseca oktobra 2024. godine.

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/21). Navedenom Odlukom privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata. Predmetna Odluka je na snazi i primjenjuje se još od 3. 4. 2021. godine.

Ekonomista Zoran Pavlović za Bloomberg Adriju je kazao da rafinerije koje prerađuju gorivo moraju uvijek imati zalihe za duži period, te će zbog toga proći i do tri sedmice dok dođe do isporuke goriva direktno trgovcima po povoljnijim cijenama. 

Zalihe sirovina se spremaju najmanje za mjesec dana kako se ne bi ostalo bez sirovine za rad. 

"Prema mom mišljenju, od dvije do tri sedmice će potrajati dok niže cijene stignu do rafinerija, pa tek onda do trgovaca i maloprodaje. Takav je lanac snabdijevanja, koji je logičan i ima svoju standardnu vremensku odrednicu, treba biti strpljiv dok dočekamo niže cijene kao krajnji korisnici", pojašnjava Pavlović. 

BiH se naftom snabdijeva preko naftnih terminala u Pločama, kojima naftu najčešće isporučuju Italijanske kompanije. Princip pada na svjetskoj berzi prvo treba da dođe do prerađivač,a pa tek onda do trgovaca i maloprodaje. 

Trgovci troše zalihe

Ovdje dolazimo do problema, kaže Pavlović, jer kada dolazi do pada cijena, trgovci često zadržavaju ranije cijene s opravdanjem da nisu istrošili sve zalihe koje su nabavili po prethodnoj višoj cijeni. 

Podsjeća da ovo i ne mora biti baš toliki problem, jer je vrlo lako moguće utvrditi kod svakoga ko je kupio po nižoj cijeni i kad proizvode mora prodavati po takvoj cijeni.  

"Iz prijašnjih situacija znamo kako trgovci znaju koristiti ovakve situacije, pa odgađati sve dok neko prvi na tržištu nema povoljniju cijenu gotovog goriva na tržištu, jer ga mi ne proizvodimo, ko prvi počne obarati cijenu, jasno je, drugi će ga pratiti", kazao je Pavlović. 

Bloomberg

 

U ovakvim situacijama često postoje i saglasnosti da se cijene ne obaraju dok tržište ne bude potpuno. 

Upravo su ovo razlozi zbog kojih maloprodaja pokazuje da je vrlo profitabilna, pa kao rezultat toga imamo porast benzinskih pumpi. 

Pavlović je kazao da bi inspektori trebali kontrolisati cijene po kojima dolazi nova roba i tako bi se tačno znalo ko prodaje po višoj cijeni zbog zaliha koje posjeduje, a kada dolazi realna mogućnost da se cijene obaraju. 

Naše tržište ima maksimiziranu maržu kod svake vrste goriva od 0,25 KM. 

Pavlović kaže da se upravo po ovom osnovu utvrđivanja osnovice uvijek može ući u knjige nabavke gotove robe i vidjeti kako trgovac posluje. Tako se utvrđuje ulazna cijena i tako se neće zloupotrijebiti situacija da neki plaćaju višu cijenu od one koja bi trebala da bude.

Minimalna zadovoljstva za potrošače

Bloomberg Adria analitika upozorava da nema previše mjesta pobjedi potrošača, jer se iza pada cijena zapravo krije fobija od globalne recesije. 

"Cijene nafte padaju i to će značiti niže troškove za prijevoznike i cijene robe, no ako sagledamo globalnu sliku, iza pada cijene nafte zapravo je strah od usporavanja, čak i recesije diljem svijeta. Pitanje je želimo li više cijene i solidan rast ekonomije ili nižu cijenu nafte i recesiju", kazali su analitičari. 

Podsjećamo, tokom većeg dijela ovog desetljeća, kartel OPEC+ bio je najsnažniji zagovornik visokih cijena nafte u svijetu. No u samo nekoliko trenutaka prošle sedmice ta se uloga drastično promijenila. 

Iz analitičkog tima su kazali da povećanjem proizvodnje nafte žele pojačati pritisak na članice koje proizvode van kvota.  

Većina OPEC+ članica niže cijene može izdržati, dok je ova mjera usmjerena na Irak i Kazahstan, koji se uporno ne pridržavaju kvota proizvodnje.  

Saudijska Arabija kao najveći proizvođač želi ih nižim cijenama natjerati da smanje proizvodnju, odnosno usklade je s planom.  

Dodatno, uvođenje carina SAD-a na cijeli svijet i odgovor Kine ograničit će ekonomski rast širom svijeta, a samim tim spustit će potražnju za naftom. Kina je tu ključna s obzirom na to da je najveći potrošač i uvoznik nafte te će uvelike ovisiti hoće li i kad će doći do nekakvog dogovora o carinama, jer ako ostanemo u ovakvoj geopolitičkoj konstelaciji, ekonomije će patiti", kazali su iz Bloombergovog analitičkog tima.