Arbitraže pokrenute ili najavljene protiv Bosne i Hercegovine (BiH), entiteta, kantona ili kompanija koje posluju u državi teške su više od milijardu evra. Na naplatu su već stigle dvije tužbe iz Slovenije, koje su pokazale nedostatak sistemskog odgovora institucija i neadekvatno postupanje domaćih aktera u arbitražnim sporovima. Posljedica toga je da, pored dosuđenih odšteta, plaćamo i milionske kamate.
Izgubljeni sporovi
Viaduct Slovenija
Kompanija Viaduct iz Portoroža, Vladimir Zevnik iz Ankarana i Boris Goljevšček iz Pirana 2016. godine su pokrenuli arbitražu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) protiv BiH na osnovu Ugovora o energetskoj povelji (Energy Charter Treaty - ECT) i sporazuma o zaštiti investicija između BiH i Slovenije u iznosu od 42,6 miliona evra.
Čitaj više
Za izgubljene arbitražne sporove niko ne odgovara, ceh plaćaju građani
Arbitraže pokrenute protiv Bosne i Hercegovine (BiH) pred tijelima za rješavanje investicionih sporova odnose stotine miliona maraka.
15.03.2025
Otvorena pitanja: Da li je kraj arbitraži sa Slovencima oko TE Ugljevik?
Advokat Predrag Baroš za Bloomberg Adriju pojašnjava koje su posljedice odluke Arbitražnog vijeća u Beogradu
19.03.2024
Preduzeti prvi koraci po tužbi Mittala protiv BiH
Porodica Mittal nije navela vrijednost odštetnog zahtjeva protiv BiH.
16.03.2023
Ramić: Važno je građane detaljno upoznati sa procedurama arbitražnog postupka
Prednost arbitraže, između ostalog, je brže rješavanje sporova.
16.11.2022
BiH je još u maju prošle godine izgubila spor i dužna je da plati Viaductu odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Kako isplate nije bilo, kamate su u međuvremenu rasle i dug je dostigao iznos od 55,8 miliona evra, zaključno s 1. martom ove godine. Dodatno, tužilac traži i plaćanje 487.457 evra na ime troškova izvršnih postupaka koje je pokrenuo.
Viaduct je početkom marta ove godine podnio nadležnim sudovima više prijedloga za izvršenje u cilju naplate duga i to putem zapljene i prodaje objekata Centralne banke BiH u Banjaluci, Mostaru i Distriktu Brčko. Nedugo zatim, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) saopštila je da ju je službeno obavijestila Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) da je, na osnovu sudske odluke, naloženo zamrzavanje svih daljnjih isplata EUROCONTROL-a prema BHANSA-i, kao rezultat arbitražne presude donesene u korist Viaducta.
"Sredstva BHANSA-e kod EUROCONTROL-a su blokirana i navedena blokada može da traje duže od godinu dana dok se postupak izvršenja ne završi", kaže za Bloomberg Adriju Predrag Baroš, advokat koji zastupa Viaduct.
Predrag Baroš (bblegal.ba)
Povodom novonastale situacije, u četvrtak, 27. marta, zasjedao je Savjet ministara BiH, koji je zadužio Ministarstvo finansija i trezora BiH da bez odgađanja, najkasnije u roku od 15 dana, dostavi odgovarajući prijedlog rješenja o načinu izvršenja arbitražne presude.
"Savjet ministara BiH izmirenjem višemilionske obaveze želi da zaustavi daljnji obračun kamata koje na dnevnoj osnovi iznose 9.000 evra te izvršne postupke tužioca pokrenute u BiH (u Mostaru, Banjaluci, Brčkom i Sarajevu) i inostranstvu (Luksemburg i Belgija), koji idu u pravcu ugrožavanja imovine Centralne banke BiH, prihoda BHANSA-e iz EUROCONTROL-a, kao i budžetskih sredstava institucija BiH", naveli su u Savjetu ministara.
Elektrogospodarstvo Slovenija
Pored pomenutog arbitražnog spora, lani je izgubljen i spor po tužbi Elektrogospodarstva iz Slovenije. Naime, Slovenci su pokrenuli dva spora tražeći ogromnu odštetu po osnovu prijeratnih ulaganja u termoelektranu (TE) Ugljevik.
Arbitražno vijeće u Beogradu presudilo je u korist Elektrogospodarstva Slovenije, kojem TE Ugljevik mora da plati odštetu od 67 miliona evra, plus kamatu od 58,2 miliona evra. Dogovoreno je plaćanje odštete u ratama te isporuka trećine električne energije proizvedene u Ugljeviku.
Ovo je za posljedicu imalo nedostatak količina električne energije za potrošnju u RS, minus u Elektroprivredi zbog neophodnog uvoza električne energije i na kraju povećanje cijene struje za građane i privredu.
Ali tu nije kraj sa Slovencima...
Iz Pravobranilaštva BiH kažu da je u toku 2024. godine u radu bio predmet koji se tiče arbitražnog postupka po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije - Razvoj in inženiring Slovenija protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID), a gdje je visina spora 695.175.000 evra.
RiTE Ugljevik (Centar za životnu sredinu)
Advokat Predrag Baroš za Bloomberg Adriju je ranije istakao da je pitanje da li je arbitražni spor povoljno okončan po Republiku Srpsku?
"Možemo sumirati štetne posljedice djelimično okončanog arbitražnog spora. Sabiranjem iznosa dosuđenog arbitražnom odlukom iz jula od 67 miliona evra i iznosa dosuđenog arbitražnom odlukom iz oktobra od 58,2 miliona evra, dolazimo do iznosa od 125,2 miliona evra. I dalje ostaje dvogodišnji period koji obuhvata 2022. i 2023. godinu, za koji nije dosuđena naknada štete i pripadajuće kamate", kaže Baroš.
Pored toga, dodaje, Republika Srpska je prihvatila obavezu isporuke 1/3 proizvedene električne energije Sloveniji iz RITE Ugljevik. "I dalje ostaje aktivna arbitraža pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Washingtonu", naveo je ranije Baroš.
Drugi aktivni sporovi
Indijci traže 370 miliona evra?
Iz Pravobranilaštva BiH kažu da su u toku 2024. godine, pored pomenuta dva spora, u radu bili i drugi predmeti.
Jedan od sporova je arbitražni spor koji su pokrenuli Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv BiH u vezi s ulaganjem u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL) i radnjama nadležnih vlasti Tuzlanskog kantona za koje tužioci ističu da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između BiH i Indije о unapređenju i zаštiti investicija.
Porodica Mittal prvobitno nije navela vrijednost odštetnog zahtjeva protiv BiH, već je njegovo preciziranje ostavljeno zа nastavak postupka. Prema nepotvrđenim informacijama, vrijednost spora procjenjuje se na oko 370 miliona evra.
Vijeće ministara BiH zadužilo je prošle godine Pravobranilaštvo BiH da pripremi prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obavezama i dostavi ga vladama FBiH i Tuzlanskog kantona kako bi se postupalo u arbitražnom sporu koji su protiv BiH pokrenuli Pramod Mittal i drugi.
GIKIL (gikil.ba)
I u Hrvatskoj se sjetili prijeratnih ulaganja
Takođe postoji i zahtjev za mirno rješenje spora koji je Hrvatska elektroprivreda (HEP) uputila BiH, a u vezi s ulaganjem u Rudnik i Termoelektranu (RiTE) Gacko. Vrijednost ovog spora je 100 miliona evra.
HEP je 2017. godine Vijeću ministara BiH uputio zahtjev za mirnim rješenjem spora vezan za TE Gacko, što je preduvjet za pokretanje međunarodne arbitraže koja bi se vodila po pravilima Evropske energetske povelje, čije su potpisnice BiH i Hrvatska. Pravobranilaštvo BiH je do sada nekoliko puta od HEP-a tražilo produženje roka za izjašnjenje.
Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je potreban dogovor u ovom sporu. "Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko", kazao je Višković prije godinu dana.
Kermas Energija potražuje 102 miliona evra
Takođe, postoji postupak koji se odnosi na Vjetropark Trusina, a visina spora je 102.056.122 evra, naveli su u Pravobranilaštvu BiH. Naime, kompanija Kermas Energija iz Hrvatske uputila je Savjetu ministara BiH prošle godine opomenu pred pokretanje arbitražnog postupka jer smatraju da su oštećeni u projektu izgradnje i korišćenja vjetroparka na lokaciji Trusina u opštini Nevesinje.
"Uputili smo opomenu pred pokretanje arbitražnog postupka Savjetu ministara BiH potražujući povrat nezakonito oduzete koncesije ili isplate novčanog iznosa od 102.056.122 evra, koji, prema finansijskoj analizi, predstavlja minimalan iznos odštetnog zahtjeva koji će Koncesionar potraživati putem arbitraže u slučaju izostanka sporazumnog uređenja međusobnih odnosa", poručio je njihov pravni zastupnik Predrag Baroš.
Iz Pravobranilaštva BiH su predstavnike Kermas Energije pozvali na pregovore.
Dobijen spor u vezi s vakcinama za COVID
U Pravobranilaštvu BiH su, u izvještaju dostavljenom Parlamentu BiH u martu ove godine, naveli da su tokom 2024. radili na još tri predmeta.
Prvi je postupak koji se vodio pred Službom za prinudnu naplatu Bern-Mittellandu u Švajcarskoj, koji je podnio povjerilac UNA TRUST & INVESTMENT GMBH, na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2012. godine u predmetu Murtić i Ćerimović protiv BiH, visina spora je 9.961.200 evra.
"Drugi je postupak u vezi sa sporom BiH i GLOBAL ALLIANCE FOR VACCINES AND IMUNISATION (GAVI) u vezi s Ugovorom o preuzimanju obaveza (Aranžman o obaveznoj kupovini vakcina za COVID-19) od 18. 9. 2020. godine, visina spora je oko 1,49 miliona evra, koji je okončan u korist BiH", istakli su u Pravobranilaštvu.
Takođe, tokom 2024. godine postupali su po prijedlogu za izmjenu presude Višem sudu Kalifornije u predmetu tužioca Daniela Čavića protiv Yugobanke Beograd, A New York Agency. Visina ovog spora je oko 683.590 evra.
Kako funkcionišu međunarodne arbitraže
Advokat Armela Ramić za Bloomberg Adriju kaže da je neophodno da se prvo prizna strana arbitražna odluka, prije nego što se ona može izvršiti na teritoriji BiH.
"U BiH, nadležnost za priznanje stranih arbitražnih odluka imaju sudovi drugog stepena, a postupak i uslovi priznanja uređeni su Zakonom o rješavanju sukoba zakona s drugim zemljama i/ili Njujorškom konvencijom o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka (Konvencija)", pojašnjava Ramić.
Prema Konvenciji, svaka ugovorna strana obavezna je priznati važnost arbitražne odluke i odobriti njeno izvršenje u skladu s pravilima postupka koji važe na teritoriji gdje se izvršenje traži, pod uslovima utvrđenim Konvencijom.
Armela Ramić (LinkedIn)
"Sudovi prvog stepena nadležni su za izvršenje arbitražnih odluka, pri čemu su pravni osnov i uslovi za izvršenje regulisani zakonima o parničnom i izvršnom postupku. Strana arbitražna odluka smatra se izvršnom ispravom prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH/RS, što znači da se na njenom temelju može provesti postupak prinudnog izvršenja. Investitori imaju pravo da u prijedlogu za izvršenje odaberu sredstva i predmete izvršenja, uključujući transakcijske račune, pokretnu i nepokretnu imovinu", ističe Ramić.
S obzirom na to da su pojedini strani investitori već pokrenuli izvršne postupke, dodaje ona, BiH bi trebalo da razmotri mehanizme za uspostavljanje sistema otplate po osnovu pravosnažnih i izvršnih arbitražnih odluka. Time bi se smanjili dodatni sudski, advokatski troškovi, kao i kamate koje proizlaze iz dugotrajnih postupaka.
"Takođe, važno je da država preduzme proaktivne mjere kako bi ispunila obaveze preuzete međunarodnim ugovorima o zaštiti stranih investicija (BIT). Stručna javnost preporučuje da se standardi u BIT ugovorima unaprijede što prije, kako bi se smanjio rizik od sličnih situacija u budućnosti", poručuje Ramić.
.webp){kind=icon}
