.webp){kind=icon}
Nakon što je okončan arbitražni spor koji su Slovenci u Beogradu pokrenuli protiv Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik i Bosne i Hercegovine (BiH), odnosno posljedično protiv Republike Srpske (RS), ostalo je otvoreno pitanje da li je spor povoljno riješen po RS te šta je s kamatama i drugim sporom koji se vodi u Washingtonu.
Podsjećamo, Slovenci su pokrenuli dva spora tražeći ogromnu odštetu po osnovu prijeratnih ulaganja u termoelektranu (TE) Ugljevik. Arbitražno vijeće u Beogradu presudilo je u korist Elektrogospodarstva Slovenije, kojem TE Ugljevik mora da plati odštetu od 67 miliona evra, plus kamatu od 58,2 miliona evra. Dogovoreno je plaćanje odštete u ratama te isporuka trećine električne energije proizvedene u Ugljeviku.
Advokat Predrag Baroš za Bloomberg Adriju pojašnjava koje su posljedice odluke suda iz Beograda te koja su pitanja ostala otvorena, kao i da li je spor za RITE Ugljevik povoljno okončan za Republiku Srpsku, kako ističu u tom preduzeću.
"Odlukom Arbitražnog vijeća u Beogradu od 3. jula 2023. godine, RITE Ugljevik, odnosno tuženi MH Elektroprivreda Republike Srpske, ZP RITE Ugljevik, je obavezan da tužitelju Elektrogospodarstvu Slovenije isplati novčani iznos od 67 miliona evra, na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene 1/3 proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine, zajedno sa zateznom kamatom na navedeni iznos počev od 1. januara 2022. godine", kaže Baroš.
Pitanje kumulirane kamate za period od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine, kao i troškova arbitražnog postupka, ostavljeno je za drugu odluku Arbitražnog vijeća.
"Nismo u posjedu cjelokupnih informacija opisanog arbitražnog postupka, a vidljivo je da se odštetni zahtjev proteže do 31. decembra 2021. godine, iz čega proizilazi zaključak da su štetne posljedice nastupile i u 2022. i 2023. godini, kada takođe nije vršena isporuka električne energije tužitelju iz Slovenije", navodi Baroš.
Predrag Baroš (bblegal.ba)
Ono što je takođe vidljivo iz navedene arbitražne odluke, dodaje, jeste da ona ne nalaže isporuku 1/3 proizvedene električne energije za ubuduće. "Međutim, iz informacija objavljenih u medijima proizilazi da je RITE Ugljevik nakon donošenja arbitražne odluke, pored obaveze plaćanja dosuđenog iznosa od 67 miliona evra, takođe prihvatio i obavezu isporuke 1/3 proizvedene električne energije Sloveniji, po cijeni koja je naknadno usaglašena", ističe Baroš.
Obaveza isporuke 1/3 proizvedene električne energije jeste logična posljedica donesene arbitražne odluke, dodaje. "Međutim, ona je u gruboj koliziji sa zaključkom koji ukazuje na to da je spor sa Slovencima povoljno okončan po Republiku Srpsku", naglašava Baroš.
Informacije o drugom dijelu arbitražne odluke nisu isticane, a na zvaničnoj web stranici tužitelja iz Slovenije navodi se da je arbitražno vijeće u oktobru 2023. godine donijelo konačnu odluku kojom je tuženoj strani naložilo da na ime obračunatih kamata za period do 31. decembra 2021. godine izvrši isplatu novčanog iznosa od 58,2 miliona evra.
"Da li je arbitražni spor povoljno okončan po Republiku Srpsku? Možemo sumirati štetne posljedice djelimično okončanog arbitražnog spora. Sabiranjem iznosa dosuđenog arbitražnom odlukom iz jula od 67 miliona evra i iznosa dosuđenog arbitražnom odlukom iz oktobra od 58,2 miliona evra, dolazimo do iznosa od 125,2 miliona evra. I dalje ostaje dvogodišnji period koji obuhvata 2022. i 2023. godinu, za koji nije dosuđena naknada štete i pripadajuće kamate", kaže Baroš.
Više:
Slučaj Ugljevik: Struja i novac iz BiH uskoro stižu u Sloveniju
Struja iz RiTE Ugljevik po nižoj cijeni od siječnja ide za EGS
RiTE Ugljevik mora Slovencima isplatiti i kamatu od 58,2 miliona evra
Uskoro rješenje kako će RiTE Ugljevik platiti 67 miliona evra Slovencima
Pored toga, dodaje, Republika Srpska je prihvatila obavezu isporuke 1/3 proizvedene električne energije Sloveniji iz RITE Ugljevik. "I dalje ostaje aktivna arbitraža pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Washingtonu".
"Da bi se mogao donijeti zaključak o težini štetnih posljedica, potrebno je pružiti malo više informacija o arbitražnim postupcima. Mnogi olako doživljavaju arbitražu, smatrajući da je veoma lako doći do arbitražne odluke, što naravno nije tačno. Arbitražni postupci su izuzetno komplikovani i složeni, traju veoma dug period, iziskuju veoma visoke, milionske troškove, na stotine utrošenih radnih sati i samim tim predstavljaju krajnju instancu, koja se pokreće samo u slučaju kada sporazum nije moguće postići na bilo koji drugi način", naglašava Baroš.
U arbitražnom postupku nije dovoljno samo angažovati i platiti određenu advokatsku kancelariju, dodaje i ističe da tužitelj ili tužena strana moraju da organizuju kontinuiranu saradnju s advokatima, neprestanu dostavu informacija i pojašnjenja.
"Zbog boljeg razumijevanja pravnog sistema, za sporove se uglavnom angažuje domaća advokatska kancelarija, zajedno s određenom međunarodnom kancelarijom specijalizovanom za arbitražne sporove. Potrebno je organizovati prevod cjelokupne dokumentacije, tj. na hiljade stranica dokaznih materijala, što sve zajedno postupak arbitraže čini izuzetno zahtjevnim, složenim i skupim", ističe on.
Upravo iz tog razloga prije pokretanja arbitraže uvijek postoji mogućnost postizanja sporazuma i tužitelj se prije pokretanja arbitraže redovno obraća zahtjevom za postizanje sporazuma, što je i jedan od preduslova za pokretanje ICSID arbitražnog postupka.
"U ovom slučaju sporazum je očigledno izostao. Arbitražna odluka je primorala RITE Ugljevik da vrši isporuku 1/3 proizvedene električne energije tužitelju iz Slovenije, po određenoj cijeni. Nije nam poznato da li se RITE Ugljevik prije pokretanja arbitražnog postupka ozbiljnije bavio pitanjem isporuke električne energije Sloveniji, ali s obzirom na pokrenutu arbitražu, neko je morao donijeti odluku prema kojoj zahtjev za isporuku električne energije nije osnovan", kaže Baroš.
Depositphotos
Cijeneći donesenu arbitražnu odluku, zaključuje da je očigledno da arbitražni postupci zahtijevaju dosta ozbiljniji pristup, a ignorisanje opomene pred pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Srpske ili javnih preduzeća, trebalo bi da znači da postoji izuzetno čvrsta argumentacija na osnovu koje se s velikom dozom izvjesnosti može očekivati uspješno okončanje arbitražnog postupka, u slučaju da on bude pokrenut.
"Osim iznošenja u javnost tvrdnji o uspješnom okončanju arbitražnog spora, bilo bi dobro da RITE Ugljevik upozna javnost s prethodno provedenim analizama, na osnovu čega je donesena odluka o odbijanju zahtjeva za isporuku električne energije Sloveniji, što je uzrokovalo pokretanje arbitražnog postupka? Da li neko stoji iza navedene odluke? Ko je zapravo savjetovao RITE Ugljevik da odbije zahtjev za isporuku električne energije i da se upusti u arbitražu", poručuje Baroš.
U konkretnom slučaju, izostanak sporazumnog uređenja uzajamnih odnosa i odgađanje početka isporuke 1/3 proizvedene električne energije Sloveniji po određenoj cijeni, značilo je, prema Barošu, nastupanje brojnih štetnih posljedica koje su prethodno opisane, uz dodatne štetne posljedice koje će u određenom obimu gotovo sigurno nastupiti nakon potpunog okončanja arbitražnog postupka. Sve to je vjetar u leđa za eventualne arbitražne postupke koji mogu uslijediti po osnovu spornih odnosa i određenih ulaganja u prijeratnom periodu.
"U potpunosti je začuđujući zaključak prema kojem je okončanje arbitražnog postupka na opisani način povoljno za Republiku Srpsku?! Ostaje nam da se nadamo da će Republika Srpska u predstojećem periodu dosta ozbiljnije pristupiti predmetnoj problematici, na način koji će zaista doprinijeti efikasnijem rješavanju sporova i izbjegavanju nastupanja štetnih posljedica", zaključuje Baroš.
