Vladine odluke i lančane reakcije u svim sektorima

Malo koja odluka je izazvala veću polarizaciju mišljenja od Vladine odluke o minimalnoj plati. Protekle sedmice ova tema je bila u fokusu, pisali smo o mišljenju poslodavaca i eksperata koji osporavaju ovu odluku, ali i o mišljenju onih koji ovu odluku smatraju ispravnom i podržavaju je. Je li Vlada donijela ispravnu odluku, vidjet ćemo u narednom periodu. Ono što znamo jeste da je odluka o minimalnoj plati u Federaciji BiH od 1.000 KM završena priča, što je na zvaničnoj konferenciji za medije potvrdio premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić. 

Potvrdio je i to da poslodavci neće morati u budžet FBiH uplatiti dodatnih 860 miliona KM, već će taj iznos biti manji od 460 miliona KM. Od spomenutog iznosa za fond PIO će biti uplaćeno 256 miliona, za zdravstveno osiguranje 183 miliona, a 20-ak miliona će biti za fond solidarnosti.   

Bloomberg Adria

Kazao je da je ova odluka prije svega donesena zbog poraznog odnosa poslodavaca prema radnicima.   

Potvrđeno je i da će ona važiti do donošenja zakona o fiskalizaciji. Također je kazao da će poslodavci koji linearno povećaju platu radnicima biti oslobođeni plaćanja dodatnih doprinosa, što će biti regulirano uredbom. Rekao je da će rasti i dječiji doplatak i naknada za roditelje njegovatelje, a u skladu s ovom odlukom o minimalnoj plati. 

Ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Vojin Mijatović je kazao da mala privreda nema razlog za brigu, jer će subvencijama biti pokriveno oko 140.000 radnika u mikro i malim poduzećima i obrtima. 

Mijatović je kazao kako će u 80 posto slučajeva biti zamrznuti doprinosi, bez obzira na povećanje iznosa minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM. 

Mnogi su ogorčeni što Vlada FBiH nije predstavila negativne efekte ove odluke, a koji će najviše pogoditi radnike. Misle i da su ovoj odluci trebale prethoditi izmjene zakona o doprinosima i porezima, jer će ovakve samo narušiti dosadašnji ne tako jak sistem.   

Lančana korekcija i reakcija

Za očekivati je da će doći i do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica.  

Hadis Bajrić, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, za Bloomberg Adriju je kazao da će ova odluka stvoriti dodatnu barijeru ulaska na tržište rada studentima, pripravnicima, mladim ljudima i ljudima koji žele mijenjati profesiju. Mnogi će od njih preći u sivu zonu, "100 posto kovertu" uz remote režim rada, na biro ili preko granice.   

Ova odluka je također velika barijera za startupe i korak nazad u razvoju mikro poduzetništva.  

Profesor je ponudio model koji predviđa lančanu korekciju plata ispod i iznad postavljenog minimalca od 1.000 KM. 

Prema njegovom mišljenju, sasvim je očekivana lančana korekcija plata. Razlog je vrlo logičan, ako pripravniku ili nekvalifikovanom radniku, radniku na obuci, koji je do sada primao platu npr. 800 KM, sada date platu od 1.000 KM, onom koji je prije ove odluke imao platu 1.000 KM, sada ćete morati podići na 1.200 KM, a onome koji je imao 1.200 na 1.400 KM, itd. Što bi bilo odlično, naglašava prof. Bajrić, ali pitanje je ko će to moći ispratiti. 

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH, kaže da će se sve opet prebaciti na teret potrošača. To će uraditi većina kompanija koja targetira bosanskohercegovačko tržište - od trgovine, pekara pa do frizera.   

"Sasvim očekivano, realno, izvjesno. Ne bi nas trebalo iznenaditi ako i cijena hljeba skoči do dvije KM. Neformalne informacije već idu u tom smjeru. Naglašavam hljeb, jer je socijalizacija ovog privatnog troška od kompanija problematična zato što će najviše pogoditi one najugroženije - penzionere, nezaposlene, socijalno ugrožene i slično", kazao je Čavalić. 

Turistička perspektiva

Vjerujemo da će ovim odlukama biti pogođen i turistički sektor. Ali dok ne dobijemo prve pokazatelje, do kojih se nadamo da ipak neće doći, turizam je i dalje taj koji je visoko u vrhu prioriteta koji donose profit i dobit. 

Girona, Pariz, Dizeldorf i Karlsruhe su nove linije Ryanaira iz Sarajeva koje kreću već na proljeće ove godine. Ovim proširenjem, Ryanair će postati lider na sarajevskom tržištu, preuzimajući poziciju aviokompanije broj jedan po broju letova i dostupnim sjedištima, ispred Turkish Airlinesa i Pegasusa. 

U 2024. godini, 27 aviokompanija povezivalo je Sarajevo s više od 30 destinacija širom svijeta. Međunarodni aerodrom Sarajevo nastavlja širiti svoju mrežu letova, a u naredne dvije godine planirano je uvođenje novih linija prema Berlinu, Hanoveru, Ženevi, Dizeldorfu, Hamburgu i drugim ključnim destinacijama. 

I italijanska niskotarifna aviokompanija SkyAlps od maja 2025. godine uvodi nove linije, ali za Mostar, povezujući ovaj bh. grad s tri italijanska grada.  

Od 15. maja, s početkom ljetnog rasporeda letenja, iz Mostara će biti dostupni letovi za Bergamo, Palermo i Napulj. Prema informacijama s web-stranice SkyAlpsa, za svaku od ovih destinacija letovi će se realizirati dva puta sedmično. 

Turizam u Bosni i Hercegovini (BiH) bilježio je rast u 2024. godini od 10 posto u broju ukupnih posjeta, a ono što raduje domaće turističke radnike je da dolazi sve više stranih gostiju.   

Kada govorimo o turističkim brojkama, BiH je u periodu od januara do oktobra 2024. posjetilo skoro 1,7 miliona turista, što je za 10,3 posto više u odnosu na isti period 2023. godine. Domaći turisti ostvarili su neznatno manje posjeta u ovom periodu, dok su strani turisti ostvarili 14,8 posto posjeta više. 

Rastao je i broj noćenja za skoro osam posto, na 3,52 miliona, što je dokaz da BiH nije tek usputna stanica turistima i da je sve češće biraju za duži boravak. Rastao je i broj noćenja domaćih turista, ali i broj noćenja stranaca. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,5 posto, dok je učešće stranih turista 71,5 posto. 

Ovaj trend će nastaviti rasti, nadamo se da ga odluke poput minimalne plate ili neradne nedjelje neće dodatno ugroziti. 

Akvizicije i sankcije

Privreda i privrednici sigurno već sada osjećaju posljedice nedavno donesenih odluka.  

Pojedine kompanije osjećaju posljedice zbog drugih razloga, a jedan od njih su sankcije. Bosna i Hercegovina (BiH) prednjači po broju sankcioniranih, a slijedi je Srbija, gdje su fizičke osobe i firme sankcionirane na osnovu optužbi za korupciju, organizirane kriminalne aktivnosti i političku destabilizaciju država i regije. Od političara, najviše sankcioniran je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. 

Geografska raspodjela sankcija je heterogena. Između 2014. i 2024. godine, ukupno je uvedeno 166 sankcija - usmjerenih na 108 pojedinaca sa Zapadnog Balkana i 58 povezanih kompanija -uglavnom na osnovu optužbi za korupciju, organizirane kriminalne aktivnosti i političku destabilizaciju država i regije. Američka vlada izdala je većinu ovih sankcija. 

Iako su SAD i Velika Britanija uglavnom pokušavali održati regionalni fokus pri određivanju sankcija, neke zemlje su bile sankcionirane više od drugih. U posljednjoj deceniji, Bosna i Hercegovina je bila najviše u fokusu, s ukupno 56 sankcija (usmjerenih na 40 pojedinaca i 16 kompanija). BiH prati Srbija, koja ima ukupno 51 sankciju (30 pojedinaca i 21 kompanija). 

Pojedine kompanije kao da su izvan svih dešavanja i kao da ih neke odluke ne dotiču, rade jako dobro. Prave nove akvizicije i šire svoje poslovanje. Jedna od njih je i Hifa Petrol - tačnije Ahmetlići koji su objavili novu ponudu za preuzimanje tešanjske kompanije Pobjeda.  

Ponuda se odnosi na nešto više od polovine dionica, tačnije 236.935 ili 50,496 posto. Ponuđena cijena po jednoj dionici je 20,00 KM, odnosno 50 posto od nominalne vrijednosti dionice. Namjera im je preuzimanje vlasništva nad ciljnim društvom u stopostotnom iznosu, s ciljem unapređenja poslovanja, zadržavanja djelatnosti i jačanja pozicije u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi.  

2025. puna planova

Amina Mahmutović, predsjednica uprave UniCredit Bank, u intervjuu za Bloomberg Adriju govorila je o stanju u bankarskom sektoru, ali i onome što izdvaja njenu banku i čini razliku koja se kasnije vidi u poslovnim rezultatima.   

Pisali smo o trendovima koji će oblikovati ponašanje potrošača u 2025. Potrošači sve više usmjeravaju svoje odluke prema dugovječnosti, zdravlju i dobrobiti, tražeći proizvode i usluge koji im mogu pomoći u postizanju tih ciljeva. Uz to, ekonomske nesigurnosti i rastući troškovi života oblikuju njihove potrošačke navike, s naglaskom na racionalnost i dugoročnu vrijednost.

U tom kontekstu, brendovi se suočavaju s izazovom da zadovolje ove nove zahtjeve, nudeći proizvode koji ne samo da donose kratkoročne koristi, nego i dugoročne prednosti za potrošače, uz jasnu i transparentnu komunikaciju. 

U sedmici iza nas pisali smo i o tome šta će odrediti smjer održivosti u 2025. godini - Zeleno finansiranje, ESG ili AI. Analizirali smo pet najvećih geopolitičkih rizika za 2025. godinu. 

2025 - vještačka inteligencija će biti svuda, a roboti će biti jeftini, tehnološki sektor će nastaviti da vodi u razvoju i inovacijama.