Trgovinske napetosti i nestabilna geopolitika mogle bi da otkriju duboke pukotine u svjetskom financijskom sistemu, saopštila je Banka za međunarodna poravnanja (engl. Bank for International Settlements - BIS) u svojoj najnovijoj procjeni stanja svjetske privrede. "Globalni ekonomski izgledi pogoršali su se posledjnjih mjeseci. Neizvjesnost, posebno oko carina i konfiguracije svjetskog trgovinskog sistema, pojavila se kao hitna prijetnja rastu, inflaciji i finansijskoj stabilnosti", rekao je odlazeći čelnik Agustín Carstens.
BIS, koji neki nazivaju centralnom bankom centralnih bankara, poručio je da trgovinski rat predvođen SAD i druge promjene politike potkopavaju dugo uspostavljeni svjetski ekonomski poredak.
Svjetska privreda na prekretnici
Izvještaj banke objavljen je nešto više od nedjelju dana prije roka 9. jula, do kog bi američki predsjednik Donald Trump trebalo da uvede carine. Carstens je rekao da je svjetska privreda na "prekretnici" i da ulazi u "novo doba povećane neizvjesnosti i nepredvidljivosti", što testira povjerenje javnosti u institucije, uključujući centralne banke.
Upitan o Trumpovoj kritici predsjednika Federalnih rezervi (Fed) Jeromea Powella, koji je opisan kao "glup", nije bio pretjerano kritičan, izvjestio je Reuters. "Očekuje se da će u nekom trenutku doći do trenja", rekao je novinarima, govoreći o odnosu između vlada i centralnih banaka. "To je gotovo očekivano."
Bloomberg
Godišnji izvještaj BIS-a, objavljen u nedjelju, smatra se ključnim pokazateljem razmišljanja centralnih bankara uoči njihovih redovnih sastanaka o politici. Rastući protekcionizam i fragmentacija trgovine bili su "posebno zabrinjavajući", pogoršavajući decenije ekonomskog pada i pada produktivnosti, rekao je Carstens.
Svjetska privreda postaje manje otporna na šokove jer starenje stanovništva, klimatske promjene, geopolitika i poremećaji u lancu snabdijevanja doprinose nestabilnijem okruženju. Očekuje se da će rast inflacije nakon pandemije virusa korona takođe imati trajan uticaj na percepciju javnosti o kretanju cijena, pokazalo je istraživanje u izvještaju.
Finansijski sistemi sve osjetljiviji na povećanje kamatnih stopa
Visoki i rastući nivoi javnog duga povećavaju ranjivost finansijskog sistema na povećanje kamatnih stopa i smanjuju sposobnost vlada da troše više kako bi se oporavile od kriza. "Ovaj trend se ne smije nastaviti", rekao je Carstens, dodajući da bi veća vojna potrošnja mogla dodatno da poveća dug.
Hyun Song Shin, glavni ekonomski savetnik BIS-a, takođe je upozorio na nagli pad vrijednosti dolara. Pao je za 10 odsto od početka godine i na putu je da ostvari najveći pad u prvoj polovini godine od početka sedamdesetih godina.
Do početka 2025. godine činilo se da je svjetska privreda na dobrom putu prema takozvanom mekom sletanju. Inflacija je već bila na ciljanim nivoima ili se približavala njima u većini zemalja, a globalni rast u 2024. iznosio je nešto više od tri odsto, što je odgovaralo rastu iz prethodne godine. Tržišta rada uglavnom su se normalizovala, a stope nezaposlenosti još uvijek su ispod nivoa prije pandemije. Finansijska tržišta odražavala su ovaj optimizam, a dionice su porasle zbog solidnih izgleda za rast i očekivanja deregulacije.
Međutim, izgledi za globalnu privredu naglo su se pogoršali u drugom tromjesečju 2025. nakon objave širih, većih od očekivanih, američkih carina. Neizvjesnost je pogoršana sumnjama u povratak fiskalne politike na razborit put i pitanjima o nezavisnosti centralnih banaka, navode.
ECB reže, Fed čeka
Upravno veće Evropske centralne banke (ECB) na sastanku početkom juna osmi put zaredom je smanjilo ključne kamatne stope u evrima. S jednim glasom protiv, evropski monetarni bankari snizili su depozitnu stopu za četvrtinu procentnog poena, odnosno za 25 baznih bodova, na dva odsto. Na svom posljednjem sastanku u aprilu, Upravno veće ECB upozorilo je na negativne učinke oštrih protekcionističkih politika Trumpove administracije na privredu evrozone. "Neizvjesnost oko trgovinske politike opteretiće ulaganja i izvoz evrozone", saopštila je ECB u ponedjeljak.
S druge strane Atlantika dosta su oprezniji u pogledu smanjenja ključnih kamatnih stopa. Zvaničnici američkih Federalnih rezervi 18. juna su zadržali kamatne stope nepromijenjenima četvrti put zaredom, ponovivši da žele više jasnoće o ekonomskim posljedicama Trumpovih brojnih promjena politike prije menjanja troškova zaduživanja.
.webp){kind=icon}
