text size
Proteklih godina pokazalo se da svijet, nažalost, ništa nije naučio iz pandemije COVID-19, koja je odnijela veliki broj ljudskih života i uzrokovala neviđeni zastoj globalne ekonomije, prvenstveno zbog poremećaja u lancima opskrbe i otežane trgovine.
Čim se ta strašna bolest povukla i gospodarska situacija počela normalizirati, u veljači 2022. izbio je rat u Ukrajini, koji je izazvao ozbiljnu energetsku krizu i značajno povećanje cijena energenata. Na to se nadovezao inflatorni val povijesnih razmjera, s kojim se središnje banke diljem svijeta bore i danas. Upravo kada su se cijene počele vraćati na podnošljive razine, buknuli su oružani sukobi u Izraelu i Pojasu Gaze, koji su prerasli u novi rat na Bliskom istoku. Iako su se svi ti događaji nakon pandemije odvijali relativno daleko od naših domova, imali su značajan utjecaj na svakodnevni život stanovništva i poslovni sektor u Adria regiji. Svi smo barem malo na vlastitoj koži osjetili poskupljenje električne energije i osnovnih prehrambenih proizvoda, čije se cijene nikada nisu vratile na razine prije krize.
Istovremeno, ne treba zaboraviti da u onom drugom, "online svijetu", tiho tinja rat u kojem se države i pojedinci služe kibernetičkim napadima, špijunskim softverima i dezinformacijama kako bi ostvarili političke ili ekonomske ciljeve. Budući da geopolitički događaji mogu izazvati tektonske pomake koji prije ili kasnije utječu na svakog pojedinca, biznis i državu u regiji, analizirali smo pet najvećih geopolitičkih rizika za 2025. koji bi na neki način mogli pogoditi regionalnu ekonomiju i zagorčati naš svakodnevni život.
1. Globalni trgovinski rat
Među najvećim globalnim geopolitičkim rizicima u 2025. bez sumnje će biti prijetnja izbijanja trgovinskog rata, koji već neko vrijeme tinja u svijetu, prvenstveno zbog pojačanog rivalstva između SAD-a i Kine. Ta geopolitička napetost, ukorijenjena u ekonomskoj, tehnološkoj i vojnoj konkurenciji, mogla bi dodatno eskalirati s povratkom novog/starog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
SAD je već uveo niz zabrana za izvoz visokotehnoloških proizvoda u Kinu, prvenstveno poluvodiča i čipova, na što je azijski div nedavno odgovorio zabranom izvoza u SAD ključnih sirovina poput galija, germanija i drugih, koje su od presudne važnosti za tehnološki sektor. Trump je već najavio da će jedna od njegovih prvih odluka nakon inauguracije biti značajno povećanje carina prema Kini, Meksiku i Kanadi.
Posljedice potencijalnog izravnog sukoba SAD-a i Kine, ili čak produženog zastoja, odjeknut će kroz globalne lance opskrbe, međunarodna tržišta i globalne sigurnosne okvire. S druge strane, Europska unija i Kina također su počele povećavati carine – EU na kineske automobile, a Kina na europski alkohol. Ostaje neizvjesno hoće li Trump ispuniti obećanje o povećanju carina i za zemlje Europske unije, što bi svakako dodatno rasplamsalo trgovinski rat.
Globalna konzultantska tvrtka Control Risks, specijalizirana za pomoć organizacijama u nestabilnim uvjetima, ističe da je globalni trgovinski rat jedan od najvećih rizika za 2025. Upozoravaju da će, kako se trgovinske napetosti povećavaju, tvrtke morati učiniti svoje lance opskrbe otpornijima na geopolitičke promjene.
"To znači razumijevanje lanaca opskrbe s obzirom na njihovu trenutačnu i buduću geopolitičku izloženost – ne samo operativne, regulatorne ili rizike integriteta. Tvrtke moraju znati prepoznati nove scenarije koji bi mogli ugroziti ključne odnose s dobavljačima ili klijentima", savjetuju iz kompanije.
S obzirom na to da su zemlje Adria regije relativno male i otvorene ekonomije, čija uspješnost uvelike ovisi o uvozu i izvozu, bilo kakve prepreke u globalnim lancima opskrbe ili nove trgovinske barijere sljedeće godine mogle bi imati značajan negativan utjecaj na regiju.
2. Rusko-ukrajinski sukob
Sukob između Rusije i Ukrajine, koji je započeo ruskom invazijom 2022., vrlo vjerojatno će se nastaviti i sljedeće godine. Iako su početne faze rata pokazale izuzetnu otpornost Ukrajine, koju podržavaju zapadne sile, što se dulje konflikt odugovlači, to će veća prijetnja postati za destabilizaciju šireg istočnoeuropskog područja i potencijalno prerasti u širi europski sukob.
Rizik od daljnje eskalacije posebno je izražen u svjetlu vojnih aktivnosti i retorike Rusije. Moskva širenje NATO-a prema istoku, a osobito izgledno članstvo Ukrajine u NATO-u, vidi kao izravnu prijetnju svojoj sferi utjecaja. Ta geopolitička borba ne odvija se samo na bojnom polju već i u širem strateškom, ekonomskom i diplomatskom kontekstu, uključujući energetsku ovisnost i kibernetičku sigurnost.
U 2025. godini, trajanje tog sukoba moglo bi dovesti do rekonstrukcije saveza diljem Europe i Zapada. Zemlje srednje i istočne Europe, posebice one koje graniče s Rusijom, vjerojatno će ostati u stanju pojačane pripravnosti, što bi moglo dovesti do utrke u naoružanju u regiji. Istovremeno, gospodarski poremećaji, osobito na energetskim tržištima, mogli bi dodatno opteretiti europske i regionalne ekonomije.
Ruski izvoz energije već je bio predmet sporova, a rat bi mogao izazvati daljnje nestašice energije, povećanje cijena i gospodarsku nestabilnost. Osim toga, sve veće oslanjanje Rusije na Kinu kao strateškog partnera moglo bi preoblikovati geopolitički poredak. Savez između tih dviju velesila mogao bi promijeniti globalnu ravnotežu moći, smanjujući utjecaj zapadnih država.
Prema izvješću Blackrock Investment Institutea, dijela jedne od najvećih svjetskih investicijskih kompanija Blackrock, mogući sukob između Rusije i NATO-a ocjenjuje se kao visokorizičan scenarij.
Naša je regija već osjetila posljedice energetske krize koja je bila izravna posljedica rata u Ukrajini, a eventualna eskalacija oružanih sukoba, osim što bi dodatno pogoršala gospodarsku situaciju, mogla bi postati ozbiljna sigurnosna prijetnja.
Bloomberg Mercury
3. Nestabilnost na Bliskom istoku
Iako povremeno dolazi do kraćih ili duljih razdoblja mira, Bliski istok ostaje trajni izvor geopolitičkog rizika, a to će sigurno biti slučaj i 2025. godine. Oružani sukobi u Pojasu Gaze, koji su bili odgovor na teroristički napad na Izrael, brzo su prerasli u konflikt s Iranom, odnosno otvoreni rat s njegovim posredničkim saveznicima. Osim nedostatka političkog rješenja za budućnost Pojasa Gaze, u pozadini tog sukoba tinja puno ozbiljnija prijetnja eskalaciji na Bliskom istoku – stare nuklearne ambicije Irana.
Iranski nuklearni program dugo je vremena bio izvor neslaganja između Islamske Republike i Zapada. Izgleda sve izvjesnije da bi Iran uskoro mogao imati sposobnost proizvodnje nuklearnog oružja, što bi dramatično promijenilo ravnotežu moći u regiji i moglo pokrenuti utrku u nuklearnom naoružavanju kod zemalja poput Saudijske Arabije i Turske.
Potencijal za vojni sukob s Iranom ostaje visok, posebno jer Izrael i SAD jasno poručuju da neće tolerirati nuklearno oružje u toj zemlji. Vojni napad na iranska nuklearna postrojenja vjerojatno bi izazvao osvetničke akcije, destabilizirajući cijeli Bliski istok. Eventualna eskalacija imala bi ozbiljne posljedice za globalna tržišta nafte, budući da je Bliski istok ključni izvor tog energenta.
Iako zemlje Adria regije nemaju značajniju ekonomsku suradnju s državama Bliskog istoka, svaka negativna promjena na tržištima nafte osjetila bi se kroz povećanje cijena naftnih derivata, što bi dodatno opteretilo regionalnu ekonomiju.
Fragmentirani globalni poredak
Kada je riječ o utjecaju oružanih sukoba na globalnoj razini, zanimljivo je gledište Samira Sarana, predsjednika Zaklade za istraživanje promatranja (ORF), o tekućem ratu Rusije u Ukrajini i sukobu između Izraela i Hamasa u Gazi, koje je nedavno objavio Svjetski ekonomski forum. Naime, Saran naglašava da su oba oružana sukoba proizašla iz dugogodišnjih napetosti.
„To što su se ti sukobi iznenada razbuktali naznačuje da je globalni sigurnosni poredak previše fragmentiran da bi mogao očuvati ili pregovarati o miru. U tom kontekstu, kada je pridržavanje univerzalnih vrijednosti nemoguće, a postojeći poredak se urušava, vođe će biti prisiljeni priznati ograničenja svog utjecaja i svojih saveza”, navodi Saran.
Dodaje kako će lideri morati postaviti sljedeća pitanja: Koji su načini za prevladavanje podjela kako bi se spriječio daljnji sukob? Mogu li lideri prihvatiti veća ograničenja svoje moći i preuzeti odgovornost za stvaranje mira? Koja su minimalna područja dogovora koja mogu potaknuti napredak i suprotstaviti se regresivnim aktivnostima?
4. Tehnološki i sajber-rizici
Očekuje se da će brzi tehnološki napredak, osobito u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i biotehnologije, nastaviti oblikovati globalni poredak do 2025. godine, ali i donijeti nove ozbiljne rizike. Prijetnje kibernetičkoj sigurnosti vjerojatno će eskalirati jer sve više državnih i nedržavnih aktera koristi kibernetičke alate za ostvarivanje svojih interesa, narušavanje ekonomija i podrivanje političke stabilnosti.
Posebno visok rizik prijeti od kibernetičkog rata među velikim silama, ponajviše između SAD-a, Kine i Rusije. Kibernetički napadi usmjereni na ključnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže, financijske sustave i vojne objekte, mogli bi imati katastrofalne posljedice, destabilizirajući vlade i ekonomije. Sve veće oslanjanje na umjetnu inteligenciju i autonomne sustave dodatno povećava te rizike, budući da bi ratovanje vođeno umjetnom inteligencijom moglo postati temelj budućih sukoba, otežavajući predviđanje i kontrolu eskalacije. Osim toga, upotreba biotehnologije za inženjering virusa ili drugih bioloških agenasa uvodi rizik od biološkog rata. Bioteroristički napad ili slučajno oslobađanje laboratorijski razvijenog patogena moglo bi imati katastrofalne posljedice za globalno zdravlje i stabilnost.
Prema Blackrock Investment Instituteu, rastuća geopolitička konkurencija vjerojatno će izazvati povećanje opsega i sofisticiranosti kibernetičkih napada. S druge strane, konzultantska kuća Control Risks ističe da, potaknuti eskalacijom sukoba u Europi i na Bliskom istoku, državni akteri napuštaju dosadašnje norme ponašanja u digitalnom prostoru.
„Kako se u 2025. godini prelazi sve više crvenih linija, državni će akteri nastaviti provoditi sustavno destruktivne kibernetičke operacije protiv ključne infrastrukture i centraliziranih pružatelja tehnologije kako bi stekli vojnu, političku i ekonomsku prednost nad svojim protivnicima”, navode iz konzultantske tvrtke.
Depositphotos
5. Klimatske promjene i borba za resurse
Klimatske promjene ostaju jedan od glavnih geopolitičkih rizika jer njihovi utjecaji postaju sve izraženiji i šire rasprostranjeni. Nažalost, nedavna energetska kriza pokazala je koliko su političke izjave i planovi za smanjenje štetnih emisija plinova koji ugrožavaju ozonski omotač krhki. Mnoge zemlje vratile su se na ugljen kao glavni resurs za proizvodnju električne energije i još su daleko od ciljeva smanjenja štetnih emisija.
Prema mjerenjima Službe za klimatske promjene Copernicus, 2024. godina bila je najtoplija dosad, odnosno za 1,55 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine. Iako je Pariški sporazum povijesno pozivao na smanjenje emisija ugljičnog dioksida s nadom da će globalno zatopljenje biti ograničeno na dva Celzijeva stupnja ili idealno 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad temperatura s početka industrijske revolucije, svijet je daleko od tog cilja. Zbog toga je velika vjerojatnost da će sljedeća godina biti još toplija. Takvo povećanje temperatura donosi ekstremne vremenske događaje kojima civilizacija dosad nije svjedočila. Jake oluje i poplave u SAD-u i na europskom tlu, gdje je najnoviji primjer Španjolska, najbolji su pokazatelji negativnih utjecaja takvih vremenskih nepogoda, koje osim što uzimaju ljudske žrtve izazivaju ogromne ekonomske štete.
Klimatske promjene mogu dovesti i do iscrpljivanja prirodnih resursa i izazvati konflikte oko pristupa osnovnim resursima kao što su voda, energija i hrana. Više analitičara predviđa da će u bliskoj budućnosti jedna od najvažnijih geopolitičkih posljedica klimatskih promjena biti konkurencija za slatku vodu. Kako globalne zalihe vode opadaju, nacije u regijama s nedostatkom vode, poput Bliskog istoka, južne Azije i dijelova supsaharske Afrike, izložene su visokom riziku od sukoba. Arktik je još jedna regija koja izaziva rastuću geopolitičku zabrinutost zbog klimatskih promjena. Kako se led topi, otvaraju se nove pomorske rute i postaju dostupni prije nedostupni prirodni resursi. Zemlje poput Rusije, Kanade i SAD-a već se pozicioniraju kako bi zatražile teritorijalna prava na Arktiku, što može dovesti do teritorijalnih sporova i potencijalnog sukoba oko pristupa vrijednim resursima poput nafte, plina i minerala.
Problemi koje ne treba zaboraviti
Iako nisu među najvećima, svijetu prijete i drugi rizici koji mogu izazvati neželjene posljedice na globalnoj razini. Ne smije se zaboraviti upozorenje međunarodnih financijskih institucija da se mnoge zemlje u razvijenom i nerazvijenom svijetu suočavaju s neodrživim dugovima. Ako te zemlje ne mogu servisirati svoj dug, može doći do lančanih neispunjenja obveza, što će dovesti do ekonomske krize, socijalnih nemira i političke nestabilnosti. Ta ekonomska nestabilnost može dodatno napeti međunarodne odnose, posebno u regijama koje se već suočavaju s političkom krhkošću.
Porast populističkih i autoritarnih lidera širom svijeta također predstavlja značajan geopolitički rizik u 2025. godini. Kako ekonomske nejednakosti rastu i političke podjele se produbljuju, populistički pokreti jačaju u mnogim zemljama, posebno u Europi, Americi i Aziji. Ti pokreti, često potaknuti nacionalizmom i antiglobalističkim sentimentima, prijete destabiliziranju demokratskih institucija i stvaranju podjela u međunarodnim savezima, otežavajući suradnju na ključnim globalnim pitanjima kao što su klimatske promjene, trgovina i sigurnost.
.webp){kind=icon}
