text size
Sankcije, uglavnom Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, tokom posljednje decenije, izrečene su za ukupno 166 pojedinaca i kompanija na Zapadnom Balkanu. Bosna i Hercegovina (BiH) prednjači po broju sankcionisanih, a slijedi je Srbija, gdje su fizička lica i firme sankcionisani na osnovu optužbi za korupciju, organizovane kriminalne aktivnosti i političku destabilizaciju država i regiona. Od političara, najsankcionisaniji je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) iz Ženeve analizirala je razvoj i efikasnost sankcija koje su izrečene osobama i kompanijama povezanim s organizovanim kriminalom i korupcijom na Zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na studije slučajeva koje osvjetljavaju njihovu efikasnost (ili njen nedostatak) u razbijanju navodnih kriminalnih mreža i označenih pojedinaca.
Izvještaj nudi uvid u to koliko te sankcije utiču na promjenu ponašanja, kao i otpornost na njih koju pokazuju određene političke ličnosti.
"Sankcije nisu univerzalno rješenje. Kao što su mnogi učesnici u istraživanju predvidjeli, one nisu donijele brze promjene u složenom političkom, etničkom i društvenom pejzažu Zapadnog Balkana. Ipak, sankcije su uzdrmale određene elemente ovog složenog okruženja", navode u GI-TOC.
Sankcionisano 108 pojedinaca i 58 povezanih kompanija
Geografska raspodjela sankcija je heterogena. Između 2014. i 2024. godine, ukupno je uvedeno 166 sankcija - usmjerenih na 108 pojedinaca sa Zapadnog Balkana i 58 povezanih kompanija -uglavnom na osnovu optužbi za korupciju, organizovane kriminalne aktivnosti i političku destabilizaciju država i regiona. Američka vlada izdala je većinu ovih sankcija.
Iako su SAD i Velika Britanija uglavnom pokušavali da održe regionalni fokus pri određivanju sankcija, neke zemlje su bile sankcionisane više od drugih. U posljednjoj deceniji, Bosna i Hercegovina je bila najviše u fokusu, s ukupno 56 sankcija (usmjerenih na 40 pojedinaca i 16 kompanija). BiH prati Srbija, koja ima ukupno 51 sankciju (30 pojedinaca i 21 kompanija).
Efikasnost sankcija - Dodik najsankcionisaniji
Procjena efikasnosti sankcija u regionu pruža mješovitu sliku.
Zapadne sankcije nesumnjivo su postavile finansijska ograničenja Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, entiteta u BiH. "Njegovi uporni pozivi na secesiju Republike Srpske, zajedno s optužbama za korupciju", navode u GI-TOC, "učinili su ga najviše sankcionisanim političarem na Zapadnom Balkanu".
Neke od sankcija proširene su i na članove njegove porodice i povezane kompanije, o čemu je Bloomberg Adrija ranije pisala. Sankcije su dovele do reakcije banaka koje su gasile račune fizičkim i pravnim licima te su posljedično sankcionisane kompanije onemogućene da rade.
Više:
Dokad ćemo se vrtjeti ukrug? Banke ugasile račune firmama prije najnovijih sankcija SAD-a
Sankcije SAD-a za četiri lica i četiri kompanije u BiH zbog povezanosti s Dodikom
Nove sankcije SAD-a Dodikovim 'pomagačima', dok on slavi pobjedu Trumpa
Izloženost banaka prema sankcionisanim licima može da ugrozi čitav sektor
Banke zatvaraju račune sankcionisanim osobama u BiH, fizička i pravna lica u problemu
Ograničen uspjeh u razbijanju kriminalnih mreža
Analiza ukazuje na ograničen uspjeh u razbijanju kriminalnih mreža koje imaju veze s politikom, posebno kada poslovne mreže djeluju na regionalnom nivou. Značajan primjer uključuje navodnu organizovanu kriminalnu grupu koja djeluje na Kosovu i u Srbiji.
"Dok su finansijske sankcije koje su uveli SAD i Velika Britanija primorale preduzetnike i političare na Kosovu da se distanciraju od ove grupe, isto se ne može reći za Srbiju, gdje kompanije povezane s tom grupom i dalje sklapaju javne ugovore vrijedne milione evra", ističu u Globalnoj inicijativi.
Kratak period predstavlja prepreku prilikom analize efikasnosti sankcija, posebno kada je riječ o mjerama uvedenim u posljednjih nekoliko godina; neki efekti mogu postati vidljivi tek na duži rok. Ovo je posebno slučaj u situacijama kada su sankcije prvi korak u nizu događaja, često djelujući kao katalizator za te događaje.
U Albaniji su zapadne sankcije protiv bivšeg premijera i tadašnjeg poslanika Salija Berishe podstakle njegov politički povratak. Uprkos sankcijama, uspio je da povrati kontrolu nad najvećom opozicionom strankom - Demokratskom partijom.
Međutim, ističu u GI-TOC, ovaj potez izazvao je podjele unutar stranke, što je dovelo do osipanja članstva i posljedično slabljenja stranačke strukture. Osim toga, lokalna istraga zbog optužbi za korupciju – koju mnogi doživljavaju kao posljedicu sankcija – stavila je Berishu u kućni pritvor na nekoliko mjeseci i bacila sjenku na njegovu političku budućnost.
Efekti zapadnih sankcija variraju među zemljama Zapadnog Balkana i oblikuju se prema geopolitičkim savezništvima. U nekim zemljama sankcije su dovele do javne stigmatizacije; u drugim se doživljavaju kao znak časti protiv "malignog" zapadnog miješanja.
"Kao rezultat toga, vladajući političari u nekim zemljama, poput Albanije, tiho su marginalizovali sankcionisane kolege ili sakrili saradnju s njima. U međuvremenu, u Srbiji su sankcionisani pojedinci zauzeli visoke ministarske pozicije", dodaje se u izvještaju GI-TOC.
Umjesto procjene da li sankcije ispunjavaju svoje ciljeve - što je predmet stalne debate - ključno pitanje koje postavlja studija GI-TOC jeste kako se ove mjere percipiraju i kakav uticaj imaju na Zapadni Balkan. U tom smislu, uloga sankcija u podsticanju promjene ponašanja, ograničavanju kriminalnih aktivnosti i uticaja na javnost čini važan dio istraživanja.
Zaključno, izvještaj nudi završne opservacije i preporuke na osnovu predstavljenih nalaza. Naglašava potrebu da donosioci odluka preispitaju strategije koje se koriste u uvođenju i sprovođenju sankcija usmjerenih na organizovani kriminal i korupciju u regionu, s ciljem povećanja efekata na lokalnom nivou.
.webp){kind=icon}
