Vijesti

Sankcije SAD-a i V. Britanije u regiji: BiH prednjači, prati je Srbija

Autor: Svjetlana Šurlan

06. januar 2025, 07:00

Sankcionisano 108 pojedinaca i 58 povezanih kompanija na Zapadnom Balkanu

Razlog su optužbe za korupciju, organizovane kriminalne aktivnosti i politička destabilizacija

Od političara, najsankcionisaniji je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske

Sankcije SAD-a i V. Britanije u regiji: BiH prednjači, prati je Srbija

Milorad Dodik (X @MiloradDodik)

Svjetlana Šurlan
Novinarka

Sankcije, uglavnom Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, tokom posljednje decenije, izrečene su za ukupno 166 pojedinaca i kompanija na Zapadnom Balkanu. Bosna i Hercegovina (BiH) prednjači po broju sankcionisanih, a slijedi je Srbija, gdje su fizička lica i firme sankcionisani na osnovu optužbi za korupciju, organizovane kriminalne aktivnosti i političku destabilizaciju država i regiona. Od političara, najsankcionisaniji je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) iz Ženeve analizirala je razvoj i efikasnost sankcija koje su izrečene osobama i kompanijama povezanim s organizovanim kriminalom i korupcijom na Zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na studije slučajeva koje osvjetljavaju njihovu efikasnost (ili njen nedostatak) u razbijanju navodnih kriminalnih mreža i označenih pojedinaca.

Izvještaj nudi uvid u to koliko te sankcije utiču na promjenu ponašanja, kao i otpornost na njih koju pokazuju određene političke ličnosti.

"Sankcije nisu univerzalno rješenje. Kao što su mnogi učesnici u istraživanju predvidjeli, one nisu donijele brze promjene u složenom političkom, etničkom i društvenom pejzažu Zapadnog Balkana. Ipak, sankcije su uzdrmale određene elemente ovog složenog okruženja", navode u GI-TOC.

Sankcionisano 108 pojedinaca i 58 povezanih kompanija

Geografska raspodjela sankcija je heterogena. Između 2014. i 2024. godine, ukupno je uvedeno 166 sankcija - usmjerenih na 108 pojedinaca sa Zapadnog Balkana i 58 povezanih kompanija -uglavnom na osnovu optužbi za korupciju, organizovane kriminalne aktivnosti i političku destabilizaciju država i regiona. Američka vlada izdala je većinu ovih sankcija.

Iako su SAD i Velika Britanija uglavnom pokušavali da održe regionalni fokus pri određivanju sankcija, neke zemlje su bile sankcionisane više od drugih. U posljednjoj deceniji, Bosna i Hercegovina je bila najviše u fokusu, s ukupno 56 sankcija (usmjerenih na 40 pojedinaca i 16 kompanija). BiH prati Srbija, koja ima ukupno 51 sankciju (30 pojedinaca i 21 kompanija).

Efikasnost sankcija - Dodik najsankcionisaniji

Procjena efikasnosti sankcija u regionu pruža mješovitu sliku.

Zapadne sankcije nesumnjivo su postavile finansijska ograničenja Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, entiteta u BiH. "Njegovi uporni pozivi na secesiju Republike Srpske, zajedno s optužbama za korupciju", navode u GI-TOC, "učinili su ga najviše sankcionisanim političarem na Zapadnom Balkanu".

Neke od sankcija proširene su i na članove njegove porodice i povezane kompanije, o čemu je Bloomberg Adrija ranije pisala. Sankcije su dovele do reakcije banaka koje su gasile račune fizičkim i pravnim licima te su posljedično sankcionisane kompanije onemogućene da rade.

 

Ograničen uspjeh u razbijanju kriminalnih mreža

Analiza ukazuje na ograničen uspjeh u razbijanju kriminalnih mreža koje imaju veze s politikom, posebno kada poslovne mreže djeluju na regionalnom nivou. Značajan primjer uključuje navodnu organizovanu kriminalnu grupu koja djeluje na Kosovu i u Srbiji.

"Dok su finansijske sankcije koje su uveli SAD i Velika Britanija primorale preduzetnike i političare na Kosovu da se distanciraju od ove grupe, isto se ne može reći za Srbiju, gdje kompanije povezane s tom grupom i dalje sklapaju javne ugovore vrijedne milione evra", ističu u Globalnoj inicijativi.

Kratak period predstavlja prepreku prilikom analize efikasnosti sankcija, posebno kada je riječ o mjerama uvedenim u posljednjih nekoliko godina; neki efekti mogu postati vidljivi tek na duži rok. Ovo je posebno slučaj u situacijama kada su sankcije prvi korak u nizu događaja, često djelujući kao katalizator za te događaje.

U Albaniji su zapadne sankcije protiv bivšeg premijera i tadašnjeg poslanika Salija Berishe podstakle njegov politički povratak. Uprkos sankcijama, uspio je da povrati kontrolu nad najvećom opozicionom strankom - Demokratskom partijom.

Međutim, ističu u GI-TOC, ovaj potez izazvao je podjele unutar stranke, što je dovelo do osipanja članstva i posljedično slabljenja stranačke strukture. Osim toga, lokalna istraga zbog optužbi za korupciju – koju mnogi doživljavaju kao posljedicu sankcija – stavila je Berishu u kućni pritvor na nekoliko mjeseci i bacila sjenku na njegovu političku budućnost.

Vašu pretplatu nije moguće sačuvati. Molimo vas, pokušajte ponovo.
Vaša pretplata je uspjela.

Efekti zapadnih sankcija variraju među zemljama Zapadnog Balkana i oblikuju se prema geopolitičkim savezništvima. U nekim zemljama sankcije su dovele do javne stigmatizacije; u drugim se doživljavaju kao znak časti protiv "malignog" zapadnog miješanja.

"Kao rezultat toga, vladajući političari u nekim zemljama, poput Albanije, tiho su marginalizovali sankcionisane kolege ili sakrili saradnju s njima. U međuvremenu, u Srbiji su sankcionisani pojedinci zauzeli visoke ministarske pozicije", dodaje se u izvještaju GI-TOC.

Umjesto procjene da li sankcije ispunjavaju svoje ciljeve - što je predmet stalne debate - ključno pitanje koje postavlja studija GI-TOC jeste kako se ove mjere percipiraju i kakav uticaj imaju na Zapadni Balkan. U tom smislu, uloga sankcija u podsticanju promjene ponašanja, ograničavanju kriminalnih aktivnosti i uticaja na javnost čini važan dio istraživanja.

Zaključno, izvještaj nudi završne opservacije i preporuke na osnovu predstavljenih nalaza. Naglašava potrebu da donosioci odluka preispitaju strategije koje se koriste u uvođenju i sprovođenju sankcija usmjerenih na organizovani kriminal i korupciju u regionu, s ciljem povećanja efekata na lokalnom nivou.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Sve vijesti iz rubrike Politika

Politika

sve vijesti iz rubrike Politika

Registrujte se za nastavak čitanja. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni bilten

Registruj se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Pogledaj ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaše interesovanje za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Dobijte neograničen pristup već danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Pogledaj ponude

Vaši rivali to već znaju. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Pogledaj ponude