Brisel diže kočnicu: BiH rizikuje zamrzavanje EU sredstava zbog političkih zastoja

Integracije Bosne i Hercegovine (BiH) u Evropsku uniju (EU), po ko zna koji put, zapale su u krizu. Nakon usvajanja Reformske agende vidjelo se svjetlo na kraju tunela, ali su onda nastala sporenja oko imenovanja glavnog pregovarača, a nije bilo pomaka ni u donošenju dva zakona koja od BiH traži EU.

Bosna i Hercegovina treba da ispuni još tri uslova kako bi otvorila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, da imenuje glavnog pregovarača i da usvoji zakone o Sudu i o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

Geopolitički momenat za proširenje EU, koje je više godina bilo u drugom planu, sada je povoljan i određene zemlje Zapadnog Balkana, kao što je Albanija, to uspješno koriste, ali ne i BiH.

Iz evropskih institucija poruka je jasna, vrata su otvorena, novac za nove projekte čeka, nema dvojbi među članicama da je budućnost BiH u EU, ali je neophodno ispunjavanje određenih uslova.

"Ne samo da je upitno finansiranje Reformske agende, nego je političarima poručeno da se razmatra obustavljanje i projekata koji su u toku i koji se finansiraju iz fondova Evropske unije, ako se ne napravi pomak i ne ispune preostali uslovi za otvaranje pregovora. Do sada smo vidjeli obustavljanje pojedinih projekata u Republici Srpskoj, a sada je rečeno da bi to moglo da se desi i za druge projekte u BiH", rekle su osobe iz Brisela upućene u proces integracija BiH grupi bh. novinara koja je prethodne sedmice posjetila evropske institucije.   

Ističu da su o novom stavu EU i "prijetnjama obustavom finansiranja projekata" obaviješteni politički akteri u BiH za koje se nadaju da će sjesti i postići saglasnost oko daljnjeg napretka zemlje na putu ka EU.

 

Glavni pregovarač treba da ima podršku i Savjeta ministara i Parlamenta BiH

Evropski parlamentarac Davor Ivo Stier, koji je i predsjedavajući Delegacije za odnose s BiH, kaže da glavni pregovarač BiH mora usko sarađivati s izvršnom vlasti i u svakom momentu znati šta radi Savjet ministara i svaki resor unutar njega. Isto tako, sve što radi Savjet ministara mora u jednom trenutku dobiti podršku oba doma Parlamenta BiH.

"Bitno je da glavni pregovarač bude stručna osoba koja zna materiju i koja može artikulisati stajališta, mora imati podršku i Savjeta ministara i Parlamenta BIH. To je jedini način, ne može se zamisliti da pregovarač ne komunicira sa Savjetom ministara, to ne bi funkcionisalo", ističe Stier.

Ondrej Kolar, poslanik i izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, kaže da glavni pregovarač mora biti ekspert koji će prenijeti potrebe cijele zemlje, a ne samo jednog naroda. "Bojim se da političari u BiH to ne razumiju, glavni pregovarač mora govoriti u ime cijele zemlje, ne može sebe gledati kao pripadnika jednog naroda, nadam se da će to biti takva osoba", navodi Kolar.

 

Reformska agenda odobrena, ali...

Evropski parlament očekuje da BiH imenuje pregovarača, usvoji dva zakona iz domena pravosuđa te da bude održana međuvladina konferencija i otvoreni pristupni pregovori s EU.

"Savjet ministara je odobrio Reformsku agendu, uprkos poteškoćama, sada je izazov kako ispuniti ostale uslove za otvaranje pregovora. Na potpisivanje sporazuma s Frontexom se isto čekalo mnogo godina, ali na kraju se nađe put. Više od 70 odsto ljudi u BiH želi priključivanje EU i ne treba da se gubi vrijeme, treba ubrzati procese. Budućnost BiH je u EU, samo bih želio da to ide brže", poručio je Stier.

Što se tiče sredstva iz Plana rasta koja su namijenjena BiH, Stier kaže da je ideja da se ne čeka punopravno članstvo, već da ljudi u BiH osjete benefite članstva u EU i prije samog članstva.

Kolar je pomalo pesimističan kada je riječ o situaciji u BiH izražavajući sumnju da mnogi na funkcijama ne žele unaprijediti zemlju. "Mnogi ne žele reforme, ne žele preuzeti odgovornost za ono što rade, a kada neko drugi donese odluku, onda im je to alibi za vlastito nedjelovanje, onda tvrde da im je nametnuto i da ne bi tako odlučili, iako nisu ništa preduzeli po tom pitanju. To usporava cijeli proces reformi i onog što se treba učiniti na putu ka EU", naglašava Kolar.

Ondrej Kolar (Foto: DEI BiH)

 

EU se drži načela od kojih ne može odstupiti, kao što je vladavina prava, poručuje Kolar i dodaje da, kada bi se to desilo "cijeli proces bi bio za baciti u smeće".

"Ne znam je li Milorad Dodik razlog što reforme ne napreduju dobro, ne znam želi li da BiH bude dio EU, ili da bude samostalna država, ili da Republika Srpska bude u velikoj Srbiji. U svakom slučaju, EU to ne može prihvatiti. Znamo da postoje neke zemlje koje ga podržavaju, poput Mađarske, one žele unijeti nered u EU", Kolarov je stav.

Specifičnosti BiH i komplikovano uređenje ne moraju biti prepreka

Stier je rekao da specifičnosti BiH kao decentralizovane zemlje nisu nepoznanica za EU i da je bilo i drugih zemalja sa decentralizovanim uređenjem i složenom strukturom, a koje su uspijevale ispuniti uslove EU.

"To i jeste test koji pokazuje zrelost zemlje da se sutra može nositi sa izazovima i dužnostima koje članstvo donosi", poručio je Stier i dodao da se parlamentarci BiH i EU sastaju najmanje dva puta godišnje, što otvara platformu za razmjenu različitih mišljenja, a kroz dijalog se stvara kultura dogovora. "I unutar EU danas se mora uskladiti 27 različitih nacionalnih pozicija kako bi se donijele pojedine odluke".

Na pitanje kada će BiH sa dejtonskog puta preći na evropski, on kaže da je Dejtonski sporazum osigurao ravnotežu unutar BiH i među konstitutivnim narodima, ali da su promjene moguće kako se zemlja bude približavala EU. "Neke promjene su nužne, poput Izbornog zakona, ali ne samo to, već imamo i 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila. Način na koji se promjene dešavaju mora biti u skladu s Ustavom, odnosno u skladu s Dejtonom, kako bi cijela zemlja napredovala. Nije dovoljno da se za EU zalažu jedni, treba širi konsenzus. Konsenzus o budućnosti BiH u EU postoji u društvu, bez obzira na sve probleme, stoga i političke institucije trebaju to prepoznati, artikulisati i ubrzati put ka EU", smatra Stier.

Kolar poručuje da ljudi u BiH moraju izabrati političare koji shvataju da je Dejton privremen, da ne može trajati i da usporava napredak. Poručuje da se BiH može nazvati nekom vrstom protektorata, jer ako neko ima moć nadglasati domaće političare i zakone, riječ je o protektoratu. "Građani moraju shvatati da ovaj sistem ne nudi perspektivu i moraju izabrati političare koji su spremni donositi odluke i preuzeti odgovornost", zaključio je Kolar.