Kraj godine donosi priliku da se osvrnemo na najvažnija ekonomska i društvena dešavanja koja su obilježila 2024. godinu. Ove godine svijet se suočio s brojnim izazovima i prilikama koje su oblikovale globalnu ekonomiju, političke tokove i društvene promjene. Od pitanja zagađenja do digitalne transformacije, ključni događaji su postavili temelje za daljnji razvoj u narednoj godini.
U posljednjoj ovogodišnjoj emisiji Zoom In istaknuli smo teme koje su oblikovale 2024., povezujući izazove i prilike u nekoliko ključnih oblasti.
Zagađenje, kao jedan od gorućih problema, naročito u zimskom periodu, ostaje u fokusu zbog prebacivanja odgovornosti između industrije, kućnih ložišta i transporta, što naglašava potrebu za prelaskom na obnovljive izvore energije.
Čitaj više
Nova godina sa zvijezdom na trgu: Uspjeh ili promašena investicija
Ekonomisti smatraju da je ovakav budžet neopravdan i prevelik za planirani sadržaj.
18.12.2024
Nove tehnologije i digitalne transformacije ključne za napredak svih sektora
Pojam digitalne transformacije je nešto što se provlači kroz sve sfere. Mnogi digitalne transformacije povezuju s robotima koji će nas zamijeniti u budućnosti.
29.11.2024
Kako tehnologija mijenja iskustvo putovanja
AI revolucionira turizam, mijenjajući način pružanja usluga i unapređujući korisničko iskustvo.
27.11.2024
Sarajevo među najzagađenijim gradovima svijeta, koja su rješenja za čistiji zrak
Problem zagađenog zraka, posebno izražen tokom zimskih mjeseci, grad muči već desetljećima.
05.12.2024
Koridor 5C do 2030. godine: Mostar i Prenj najveći izazovi
Trenutno je izgrađeno 138 kilometara autoceste kroz BiH.
01.11.2024
Šta se zna o izgradnji tunela Prenj, najdužeg tunela u regiji
Projekt je u fazi evaluacije pretkvalifikacione faze za odabir izvođača radova.
15.02.2024
Denis Žiško iz Aarhus Centra BiH ranije je za Bloomberg Adria TV naglasio kako se odgovornost za zagađenje često prebacuje između industrije, kućnih ložišta i transportnog sektora. Kako je kazao, ključni zajednički nazivnik je korištenje fosilnih goriva, a dugoročno rješenje leži u njihovom postepenom ukidanju i prelasku na obnovljive izvore energije.
Tokom godine, BiH je zabilježila nekoliko koraka naprijed, poput povećanja broja solarnih panela i planova za izgradnju vjetroelektrana, ali izazovi ostaju veliki. Regionalna saradnja u borbi protiv zagađenja pokazala je potencijal, ali još uvijek nedostaje politička volja za konkretne mjere.
Istovremeno, infrastrukturni projekti poput Koridora 5c s tunelom Prenj u Bosni i Hercegovini i Koridora 10 u Srbiji oblikuju budućnost regiona kroz bolju povezanost i trgovinske tokove.
Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje je trenutno magistralnim pravcem dugo 113 kilometara, dok će se autocestom Mostar i Sarajevo smanjiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti.
Tunel Prenj sa svojih skoro 11 kilometara će biti tehnički najzahtjevnija i jedna od najkompleksnijih građevina u historiji bh. građevinarstva. Njegova izgradnja s pristupnim dionicama koštat će čak 560 miliona eura i trebala bi trajati šest i po godina. Bit će na dionici Koridora 5C između Konjica i Mostara kao najduži tunel na Koridoru, deveti najduži tunel u Evropi i 30. najduži tunel u svijetu.
Poslovni turizam, ESG i IT sektor
Zanimljivo je da je poslovni turizam doživio procvat, posebno u gradovima poput Sarajeva i Beograda.
Faruk Čaluk, stručni savjetnik za razvoj turizma i kreativne projekte, istakao je kako je otvaranje novih avionskih linija tokom godine značajno doprinijelo povećanju broja turista u BiH. Također, globalna promocija na sajmovima i drugim događajima imala je ključnu ulogu u privlačenju posjetitelja. Prema njegovim riječima, geopolitička situacija također je utjecala na odabir destinacija, jer turisti preferiraju mirnije i stabilnije regije.
"To su sve neki fakti koji su doveli do ovako velikog broja turista, plus još kompletan trend putovanja, koji je skočio", pojašnjava Čaluk.
IT sektor nastavlja bilježiti ekspanziju, oslanjajući se na inovacije i globalnu prepoznatljivost, a važnu ulogu igra i umjetna inteligencija, dok je digitalni potpis konačno zaživio, pojednostavljujući poslovanje i smanjujući birokratske prepreke. Također, primjena ESG standarda u bankarskom sektoru otvorila je prostor za održivo finansiranje i zelene projekte.
Aleksandar Mastilović, stručnjak za pametne tehnologije, istakao je da Bosna i Hercegovina, nažalost, zaostaje u procesu digitalizacije u poređenju sa susjednim zemljama, a slična situacija je i u bankarskom sektoru. Prema njegovim riječima, zemlja posjeduje tehnologiju, znanje i stručnjake koji mogu omogućiti napredak, ali se ipak suočava s preprekama koje usporavaju ovaj proces. Ipak, dodaje da uz određene korake postoji mogućnost da se ovaj zaostatak relativno brzo nadoknadi.