Trenutno je u pripremi novi zakon o radu na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji bi trebao donijeti značajne izmjene u kontekstu tržišta rada. Kako su ranije najavljivali iz Ministarstva rada i socijalne politike, isti bi do kraja godine trebao da ima prvobitni nacrt. Obzirom da se još uvijek sabiraju rezultati lokalnih Izbora, vjeruje se da će u nastavku rada glavni fokus upravo biti ovaj zakon, s obzirom na njegov značaj.
Iz Ministarstva su za naš portal kazali, da je radna grupa koja radi na izmjenama Zakona o radu, do sada prešla dvije trećine zakona i pripremila draft nacrta Zakona.
"Očekujemo, kako smo ranije najavili, da će prvi draft nacrta biti gotov do kraja ovog mjeseca, nakon čega će proširena radna grupa nastaviti s radom na daljnjim korekcijama. Plan je da do kraja godine zakon bude spreman za parlamentarnu proceduru, čime bismo ispoštovali predviđene rokove", kazali su iz Minstarstva.
Ranije je Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao kako je vrijeme za prilagođavanje zakona promjenama na tržištu, što podrazumijeva obavezu njegovog usklađivanja s određenim direktivama Evropske unije, koje će ići u korist radnika, a posebno radnika u privatnom sektoru.
U intervjuu za Bloomberg Adriju istakao da je Zakon o radu trebao biti mijenjan kada su se pojavili freelanceri, pa nomadi, te kada je sistem rada doživio promjene tokom pandemije virusa korona. "Sada imamo izazove kada je riječ o platformskim radnicima, kao i hibridni način rada, ali Zakon se kod nas vrlo teško raspakuje. Trendovi se mijenjaju, ali nažalost, mi nismo imali prilagođavanje akata samoj praksi. Zakon o radu je donesen 2016. godine i pretrpio je vrlo male izmjene od tada", naglasio je Delić.
Nada se da će do kraja godine imati novi Zakon o radu. "To nam je jedini garant opstanka, da zakonom budu zadovoljni i radnici i poslodavci".
Prema najavama, bit će promijenjeno više od 50 posto Zakona, što znači da će biti donesen potpuno novi zakon.
Trenutni zakon pokriva širok spektar prava, zbog čega su neke odredbe previše uopćene i ostavljaju prostora za zloupotrebu.
Adnan Delić (Bloomberg Adria)
Delić kaže da je cilj novog zakona precizirati te odredbe i tako omogućiti bolju zaštitu radnika.
"Vrijeme je i za podršku porodicama i natalitetnim politikama. Razmatramo i kako kroz zakon unaprijediti prava radnika, posebno u okviru natalitetnih politika. To uključuje dodatne dane godišnjeg odmora, zaštitu trudnica i porodilja, prednosti pri zapošljavanju i slične mjere kojima je krajnji cilj olakšati život roditeljima", kazao je Delić na nedavno održanom sastanku s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH.
Vlada bez finalnog prijedloga
Kako saznajemo, još uvijek se čeka finalni prijedlog Vlade FBiH, koji će objediniti i dosadašnje stavove i mišljenja svih učesnika u procesu, te se očekuje njegovo skoro razmatranje u Zastupničkom domu PFBiH.
Do sada su prhvaćeni ili djelimično prihvaćeni pojedini prijedlozi izmjena parlamentaraca, ali i poslodavaca. Iz Udruženja poslodavaca su za naš portal kazali da trenutno ne mogu istupati, jer je proces u toku, te da uvijek može doći do pojedinačnih izmjena, jer kao što je rečeno, radi se o nacrtu koji se konstantno dorađuje.
Sve strane u procesu pripreme zakona obavezale su se da do krajnje izrade neće iznositi pojedinačne prijedloge u javnost.
Urađena je i dopuna Zakona o radu, kako bi se omogućilo da redovni studenti mogu raditi povremene i privremene poslove, za šta su imali veliki broj upita poslodavaca. Ovim načinom omogućili su redovnim studentima da imaju ugovor o povremenim i privremenim poslovima, a benefit je ostanak mladih ljudi u zemlji.
"To je najaktivniji, najkvalitetniji i najvažniji dio društva, radno sposobni dio društva koji može napraviti promjenu", kazao je Delić.
Formirana radna grupa
Prošlog mjeseca počela je raditi radna grupa koja analizira i pregleda Zakon o radu. Ova grupa ima zadatak da pripremi prijedlog novog zakona ili izmjena i dopuna postojećeg zakona, u zavisnosti od broja i obima potrebnih promjena.
U ovom kontekstu, planira se razmatranje rješenja koja se odnose na ustupanje radnika, ugovore o radu, vijeća uposlenika, kao i na regulaciju statusa freelancera i drugih slobodnih profesija koje trenutno nisu adekvatno obuhvaćene postojećim zakonodavstvom.
Novi Zakon o radu bi trebao uzeti u obzir i dinamičnost modernog života, pa će se fokusirati i na konciznije regulisanje privremenih i povremenih poslova. Jedan od ciljeva je da novi Zakon o radu bude praktičan, pravedan i usklađen s vremenom u kojem živimo. Delić je kazao da kroz ove izmjene žele omogućiti bolje uslove za sve, kako za radnike, tako i za poslodavce.
Fena
Jan Willem Goudriaan, generalni sekretar Evropske federacije sindikata javnih službi (EPSU), koji predstavlja osam miliona radnika u Evropi i nekim državama van Evrope, nedavno je prilikom sastanka sindikata Centralne Evrope i Zapadnog Balkana naglasio da je bitno da razgovaraju, podijele iskustva, kako sa sindikalistima, tako i s ljudima na vlasti.
"Važno nam je da radnici i radnice u Bosni i Hercegovini budu pokriveni kolektivnim ugovorima i da mogu dostojanstveno živjeti od svoga rada. Vrlo važno će biti i kako će se u zakone u BiH prevesti evropske direktive, a jedna od najvažnijih vrijednosti trenutno je evropska direktiva o minimalnoj plati", dodao je Goudriaan.
Djelimično prihvaćene inicijative
Podsjetimo da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine djelimično prihvata Inicijativu za izmjenu i dopunu člana 69. Zakona o radu, koju je podnijela Lana Prlić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovom odredbom propisano je da jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo da radi polovinu radnog vremena pod uslovom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, a na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, tako da 50 posto pripadajuće plate isplaćuje poslodavac, a drugo 50 posto za vrijeme dok nije na poslu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Kao razlog za podnošenje predmetne inicijative navodi se činjenica da se porodice djece i osoba s poteškoćama u razvoju suočavaju s brojnim izazovima, te da su izloženi pritisku i riziku često ne znajući kako da se suoče s barijerama oko sebe, te kako da iznađu adekvatna rješenja za brojna pitanja, nedoumice i obaveze koje im se svakodnevno nameću.
Također, istaknuto je da su porodice djece i osoba s poteškoćama u razvoju suočene s nemogućnošću ostvarivanja osnovnih ljudskih prava, zbog nepostojanja ustanova gdje bi konkretno pravo mogli ostvariti i koje će im pružiti zaštitu i podršku, a u isto vrijeme dati jasne upute i mehanizme za njegovo ostvarivanje.
Lana Prlić
Pod težim smetnjama u razvoju podrazumijevaju se takva stanja djeteta u kojima je dijete s invaliditetom s 90 posto i 100 posto oštećenja organizma, shodno nalazu, ocjeni i mišljenju Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, ovisno o tuđoj njezi i brizi, te nije sposobno udovoljiti osnovnim životnim potrebama. S tim u vezi, navedeno pravo iz radnog odnosa mogu ostvariti roditelji, odnosno staratelji djece kojima su nalazom, ocjenom i mišljenjem Instituta za medicinskog vještačenje zdravstvenog stanja utvrdili stepen invaliditeta sa 90 posto ili 100 posto oštećenja organizma.
Diskriminatorne stavke Zakona
Prlić smatra da su porodice djece i osoba s psihofizičkim smetnjama u razvoju diskriminirane po više osnova, na način da se osim činjenice da dijete koje ima bilo koji oblik poteškoće zahtijeva mnogo više brige i pažnje, kao i višestruke novčane izdatke, nerijetko dešava da jednom od roditelja bude uskraćeno pravo na rad.
Iako odredba člana 69. Zakona o radu propisuje rad s polovinom radnog vremena, u praksi i dalje ostaje problem ko plaća roditelju puni iznos plate kao da je zaposlen osam sati da udovolje tom zahtjevu.
Imajući u vidu navedeno, razmotrena je predmetna inicijativa te je ocijenjena djelimično prihvatljivom u ovom trenutku.
Naime, odredbom člana 69. stav 1. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 44/22), propisano je da jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uslovom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
Nadalje, u st. 2 i 3. istog člana propisano je da roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana pripada pravo na naknadu plate u skladu sa zakonom, te mu se ne može narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.
U skladu s navedenim, Zakon o radu propisao je da jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena. Naime, navedeno pravo ostvaruje jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ako se radi o samohranom roditelju ili su oba roditelja zaposlena, pod uslovom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove. S tim u vezi, roditelj koji koristi navedeno pravo, ima pravo na naknadu plate, u skladu sa zakonom.
Imajući u vidu da u smislu odredbe člana 75. pomenutog zakona radnik ostvaruje pravo na platu za obavljeni rad, smatramo da radnik koji koristi pomenuto pravo, ostvaruje pravo na platu kod poslodavca za vrijeme u koje radi, dok mu za preostali dio radnog vremena pripada naknada plate u skladu s drugim propisima.
Dakle, radnik koji koristi pomenuto pravo, ostvaruje platu kod poslodavca za vrijeme koje radi, odnosno za rad s polovinom punog radnog vremena.
U pogledu zakonskog okvira kojim se navedeno pravo uređuje, napominjemo da je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđena zajednička nadležnost federalne i kantonalnih vlasti u oblasti socijalne politike, te su pored okvirnog federalnog propisa iz oblasti socijalne zaštite doneseni i kantonalni propisi kojima se bliže uređuju prava, postupak ostvarivanja prava, obim, visina i način ostvarivanja socijalne i dječije zaštite, vršenje nadzora, finansiranje i druga pitanja od značaja.
Način ostvarivanja pomenutog prava, odnosno obim u kojem se ono ostvaruje, potrebno je dodatno urediti kantonalnim propisom.
Vlada Federacije BiH smatra da je dodatno propisivanje i uređivanje načina ostvarivanja navedenog prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju neophodno definisati kroz odredbe Zakona o radu, a kojim bi se trebali utvrditi izvor i način finansiranja dijela naknade plate, koja pripada roditelju djeteta s težim smetnjama u razvoju, a koji koristi pravo na rad s polovinom punog radnog vremena.
- Dopunjeno izjavom Ministarstva, drugi i treći pasus -
.webp){kind=icon}
