Dvanaest eura za četvrtinu lubenice, gotovo četiri eura za limenku Coca-Cole na zabačenoj plaži i deset eura za običan šampon iz lokalne drogerije, to nisu cijene iz Saint-Tropeza, već s Krka. Dok cijene lete u nebo, mnoge plaže zjape prazne čak i usred vrhunca ljetne sezone.
Hrvatska je dugi niz godina slovila kao cjenovno pristupačna ljetna destinacija, osobito za Slovence koji masovno dolaze na Jadran. No percepcija se brzo mijenja. Cijene nekretnina, turističkog smještaja, pa čak i osnovnih usluga posljednjih su godina znatno porasle, čime ulazimo u društvo najskupljih mediteranskih odredišta.
Na otoku Krku kava se tijekom sezone nerijetko prodaje po cijeni tri puta većoj nego prije pet godina, apartmani dosežu gotovo pariške cijene, a lokalno stanovništvo sve teže podnosi rastuće troškove života.
20 eura za četvrtinu lubenice i šest breskvi
Visoke cijene iznenađuju doslovno na svakom koraku. U bistrou malog mjesta na Krku za Aperol spritz i malu limenku Coca-Cole platili smo gotovo 12 eura. Nakon što smo napustili neobično praznu plažu, stali smo kod lokalnog prodavača voća i povrća uz cestu.
Tjaša Banko
Iako je za četvrtinu lubenice (težine četiri kilograma) tražio 12 eura, na zidu trgovine iza njega gledali smo u veliki crveni natpis: Kilogram lubenice - dva eura. Kada smo ga upozorili na nelogičnost i dodali još šest breskvi, za sve zajedno platili smo 20 eura, i to bez računa, koji smo uzalud čekali.
Iznenadile su nas i visoke cijene kozmetike u drogerijama te hrane u lokalnim supermarketima. Ledeni čaj hrvatskog brenda na Krku košta 2,60 eura, cijene pola kilograma riže porasle su na gotovo pet eura i više. Još više poskupjeli su proizvodi za osobnu higijenu – za običan šampon u drogeriji na Krku platit ćete oko 10 eura, za pastu za zube oko šest. Dječje pelene, koje u unutrašnjosti zemlje prema podacima Večernjeg lista stoje 14,99 eura, na obali mogu dosegnuti i do 25,99 eura.
Kako pišu hrvatski mediji, prema podacima aplikacije za usporedbu cijena, upravo je Baška na otoku Krku rekorder po rastu cijena u posljednjih mjesec dana - ondje su cijene životnih potrepština porasle za čak 11,2 posto u odnosu na mjesec i pol ranije.
Na visoke cijene na Instagramu upozorava i platforma World Traveler. "Oprez zbog visokih cijena u hrvatskim trgovinama!", upozoravaju u objavi koja je već pregledana više od 1,2 milijuna puta, a neki korisnik je video popratio komentarom da su cijene više nego u Monaku.
No poskupljenja proizvoda na obali ne mogu se pripisati samo turističkoj euforiji, osjećaju cjenovnog šoka pridonosi i opća inflacija koja je, mjerena potrošačkim cijenama, u lipnju u dosegla 3,7 posto, nakon što je u svibnju iznosila 3,5 posto, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku. Najviše su na godišnjoj razini poskupjele usluge, za 6,7 posto, slijede hrana, piće i duhan s rastom od 5,2 posto. Cijene energenata porasle su za tri posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energenata lagano pale, za 0,4 posto.
Premijer Andrej Plenković je početkom srpnja pozvao pružatelje usluga da cijene formiraju razumno te upozorio da Hrvatska nije jedina mediteranska destinacija s morem i plažama, pa da ponuditelji ne računaju na "monopol emocija" stranih turista.
'Osjećam se kao bankomat na odmoru'
Gosti iz inozemstva sve češće izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena na našoj obali, o čemu pišu i strani mediji. Kritike su bile posebno izražene u komentarima čitatelja britanskog lista Express, gdje mnogi smatraju da je Hrvatska postala jedna od najskupljih europskih destinacija.
"U jednom tjednu u Hrvatskoj potrošio sam koliko i u dva tjedna u Italiji", napisao je norveški čitatelj. Drugi je dodao da Hrvatsku cijeni, ali da se posljednjih godina nije osjećao dobrodošlo: "Zavolio sam Hrvatsku i nisam previše opterećen cijenama... No za svoj novac očekujem iskreno gostoprimstvo. Želim biti dočekan s toplinom i osmijehom, a ne s osjećajem da sam samo bankomat na odmoru. Nažalost, posljednjih godina čini se da turističkim djelatnicima znači samo da platim i što prije odem kući. To je ozbiljan problem", zaključio je jedan od razočaranih posjetitelja.
Hoće li odmor u Hrvatskoj ubuduće biti rezerviran samo za elitu? | Depositphotos
Slično govore i komentari stranih gostiju na platformi TripAdvisor. "Sve je puno skuplje nego prije. Cijene su nenormalno visoke i čini se da su se u posljednje dvije godine udvostručile ili čak utrostručile. Smatramo da je Hrvatska nerazmjerno skupa u usporedbi s Ciprom, Mallorcom, Kretom ili Maltom", napisao je norveški turist tijekom odmora na Hvaru.
Od najave katastrofe do stabilnog rasta?
Hrvatski turizam, kojem je prema pisanju brojnih domaćih medija još u predsezoni prijetila "katastrofa", unatoč sve tanjim novčanicima turista, sada opet bilježi rast. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u svibnju je Hrvatsku posjetilo 1,9 milijuna turista, što je nešto više od pet posto manje nego u svibnju 2024., a ostvareno je 6,6 milijuna noćenja, što je čak 14 posto manje nego prošle godine.
Unatoč tome, prema posljednjim podacima sustava eVisitor, Hrvatska je u prvih šest mjeseci 2025. zabilježila porast turističkih dolazaka u odnosu na isto razdoblje 2024. Broj dolazaka stranih turista dosegnuo je 6,17 milijuna, što je tri posto više nego u prvom polugodištu 2024. Dolasci domaćih turista porasli su još izraženije, za 11 posto, na ukupno 1,43 milijuna.
"Ovo je prvi ključni trenutak ovogodišnje turističke sezone, s kojim smo zadovoljni. Rezultati su u skladu s očekivanjima i najavama. Oni su snažan vjetar u leđa kako za glavni dio sezone tako i za posezonu", komentirao je statistike Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
.webp){kind=icon}
